Osijek Software City: Osječki učenici i studenti navaljuju na IT smjerove, ali tvrtkama i dalje nedostaje zaposlenika

Osijek Software City: Osječki učenici i studenti navaljuju na IT smjerove, ali tvrtkama i dalje nedostaje zaposlenika

Udruga Osijek Software City s novim vodstvom sve se više okreće razvoju novih studijskih programa i edukaciji kako bi se u Osijeku osigurao adekvatan kadar za sve veći broj IT kompanija koje u njemu nastaju ili otvaraju urede.

Udruga Osijek Software City lagano postaje jedan od najpoznatijih digitalnih brendova regije, a značaj i utjecaj koji tvrtke članice imaju na digitalnu zajednicu Osijeka i okolice nipošto se ne može zanemariti. Upravo stoga vrlo je pozitivno čuti kako se OSC sve više okreće postavljanju temelja za razvoj novih mladih snaga IT scene u Osijeku, jer ako sami sebi neće stvarati nove radnike – tko će?

Nakon prošlotjedne godišnje skupštine ove poznate slavonske udruge razgovarao sam s njezinim predsjednikom Ivanom Jurlinom o aktualnim projektima, ali i o planovima za daljnji razvoj scene i edukacije studenata kako bi se riješio ponajveći problem za IT u Osijeku i okolici: kroničan nedostatak ljudi.

Ivan kaže kako se u proteklih godinu dana OSC podosta promijenio, i to ponajviše u smjeru razvoja studijskih programa:

Zadnjih godina OSC se intenzivno počeo baviti razvojem studijskih programa na fakultetima koji se dotiču ICT/IT edukacija. Zalagali smo se i dalje ćemo se zalagati na pokretanju novog fakulteta, jer trenutno naš godišnji bazen čini oko 200-250 studenata koji završe fakultete srodne ICT/IT-u, a to je premalo. Osim s fakultetima, sada intenzivno radimo i sa srednjim školama, posebno Elektrotehničkom i Prometnom školom te III. gimnazijom.

Ivan izdvaja i činjenicu da udruga iz godine u godinu sve više utječe na lokalne političke strukture, a navodi i to kako tvrtke koje dolaze u Osijek ističu upravo OSC kao jedan od glavnih razloga zašto su to učinile. Podsjetimo, u posljednje vrijeme su u Osijek došli, primjerice, Rimac Automobili i Minus5, a razvojni centar otvorila je čak i FINA, iako ne vjerujem da je OSC imao direktne veze s ovim posljednjim.

Stabilan rast koji bi mogao biti i brži

Kada je riječ o brojkama, tvrtke članice iz godine u godinu pokazuju stabilan rast, iako bi on bio i veći da ne postoji velik manjak radne snage. Naime, Ivan je u svojoj prezentaciji na godišnjoj skupštini udruge naveo kako je u Osječko-baranjskoj županiji 2008. bilo aktivno 56 IT tvrtki s 227 zaposlenih, a danas se taj broj uvelike povećao te broji otprilike 176 tvrtki s nešto više od 700 djelatnika. Prije 11 godina IT tvrtke iz Osječko-baranjske županije ostvarile su 63 milijuna prihoda od kojih je samo 7% bilo izvoza, a danas se radi o oko 350 milijuna kuna prihoda i više od 60% izvoza. Ivan dodaje:

Ako uzmemo u obzir obrte te firme koje nemaju sjedište u Osječko-baranjskoj županiji, ali imaju urede, onda imamo više od 180 tvrtki i 1500 zaposlenika u ICT/IT sektoru.

Godišnje se u tvrtkama članicama OSC-a zaposli između 100 i 150 osoba, pojašnjava Ivan, ali problem je što jednostavno ne postoji dovoljan broj studenata koji s fakulteta izlaze, iako bi gotovo sigurno imali osiguran posao u Osijeku kada bi u njemu poslije fakulteta i ostali. To je ujedno i jedan od glavnih razloga zašto će OSC nastojati da se Odjel za matematiku u Osijeku pretvori u punopravni fakultet, a njegov uspješan smjer računarstva, koji je pokrenut upravo u suradnji s udrugom OSC, postane dom još većem broju studenata i potencijalnih zaposlenika u IT sektoru Osijeka i regije.

Osijek se tako pokazuje i slovi kao odličan domaćin za I(C)T tvrtke koje u njemu otvaraju svoje podružnice. Ivan kaže kako gotovo na tjednoj bazi OSC dobiva upite i iskazan interes za otvaranje podružnica u Osijeku, ali dolazak novih tvrtki u Osijek donekle je ograničen logistikom, odnosno nedostatkom adekvatnog uredskog prostora i infrastrukture, kao i gore spomenutim brojem potencijalnih zaposlenika. Ovaj problem bi se trebao riješiti skorašnjim početkom gradnje IT parka, dodaje Ivan:

Vjerujem kako će se broj tvrtki koje dolaze izvan Osijeka povećati kada IT park bude u završnoj fazi, jer je svima poznato kako Osijek ima problema s uredskim prostorom, posebno ako imate više od 30 zaposlenika. Drugi faktor koji bi ubrzao njihov dolazak je povećanje kvalitete studija koji se tiču naše struke. Kada bi se oba cilja ostvarila, vjerujemo kako bi u Osijeku do 2025. bilo više od 250 IT firmi i 5000 zaposlenih u IT sektoru.

Na godišnjoj sjednici članovi udruge predstavljali su projekte STEM Kitteens, CodeCamp, KulenDayz, DIO i druge. Osijek Software City

IT Park i Ericsson i dalje bez novosti

Upravo je IT park tema o kojoj se prošle i početkom ove godine dosta govorilo, a posljednje novosti o ovoj temi došle su u veljači ove godine kada je tvrtka Mono potpisala ugovor o stjecanju prava vlasništva nad zemljištem u IT parku i počela s projektiranjem. Ipak, još niti jedan bager ili kamion nije ušao na zemljište, stoga sam Ivana upitao zna li nešto što mi ostali ne znamo:

Po našim saznanjima, nakon što je Mono potpisao ugovor s Gradom, najmanje jedan strani investitor kontaktirao je Grad s ozbiljnom namjerom gradnje u IT parku, no nije nam poznato je li i kako je to završilo. Osim toga, krenulo se s projektiranjem infrastrukture i zajedničke zgrade koju gradi Grad. Vjerujemo da će se do kraja godine krenuti s građevinskim radovima, jer bi svaki zastoj u provedbi doveo do lančanih problema za postojeće i potencijalne investitore. Naime, za očekivati je oprez dok god ne niknu prvi objekti i ne raščiste se moguće birokratske zavrzlame.

Naravno, nije ni potrebno isticati koliko je ovaj projekt važan za Grad i IT zajednicu, stoga se nadamo da će radovi početi što je moguće prije, na zadovoljstvo svih uključenih strana.

Također, Ivana sam pitao kako danas izgleda situacija s Ericsson Nikolom Teslom koji je također u Osijeku planirao urede s velikim brojem zaposlenika. Ivan kaže kako u OSC-u nisu upoznati s planovima koje Ericsson Nikola Tesla ima, ali se nadaju kako će doprinijeti razvoju lokalne zajednice najbolje što mogu kao što to rade neke druge tvrtke koje su u Osijeku otvorile urede i podružnice.

Razvijanje novih studija i rad sa studentima

Zanimljivo je kako je na godišnjoj skupštini OSC-a upravo Ivan govorio o tome kako nisu ni u IT sceni Osijeka uvijek cvale ruže i donosile se vrhunske odluke. Kao primjer je iznio i to da su nekada znali podcijeniti zahtjevnost nekih radnih mjesta pa su samim time, oglašavajući ih kao nešto jednostavnije, riskirali i sveukupno manji angažman zaposlenika koji su se za takve jednostavnije poslove prijavljivali.

Ipak, kaže i kako su ti dani iza njih, danas Osijek Software City mnogo bolje upravlja tekućim, ali i nadolazećim stavkama svog djelovanja. Na skupštini se govorilo i o eventualnoj maloj reorganizaciji udruge, odnosno zapošljavanju osobe koja će se baviti prvenstveno projektima kojih OSC ima sve više, sve kako bi se što je moguće bolje odvijale edukacije i dijelilo znanje koje članovi udruge posjeduju.

Osim ove interne reorganizacije projekata, planovi novog upravnog odbora OSC-a, koji čine COBE, Hammer, Mono, Prototyp i Institut RT-RK, vezat će se ponajprije na jačanje suradnje s akademskom zajednicom u razvoju studijskih programa na fakultetima koji se dotiču ICT/IT edukacija te pokretanje novog fakulteta čime bi konačno riješili problem nedostatka studenata koji posao mogu pronaći u IT tvrtkama u Osijeku. Jasno, o ovim temama možemo još govoriti, ali je činjenica kako se ništa ne može dogoditi preko noći.

Brojke o interesu koji postoji za tehničke smjerove u Osijeku, a koji se vežu uz IT sektor – poput onog za tehničara za računarstvo na kojem za jedno mjesto konkurira pet osoba – nevjerojatno su pozitivne, iako malo i tužne kada razmislimo o tome da jednostavno nema dovoljno mjesta za sve one koji bi se voljeli baciti u IT vode još od početka srednje škole. Upravo je na srednjim školama i fakultetima u Osijeku i okolici da to promijene i prilagode se tržištu jer interes i mogućnost za prakse i posao u Osijeku itekako postoji. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Kolumna

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.