U suradnji s Osijek Software Cityjem pokrenut studij računarstva

U suradnji s Osijek Software Cityjem pokrenut preddiplomski studij računarstva u Osijeku

Preddiplomski studijski program Matematika i računarstvo na Odjelu za matematiku napravljen je po uzoru na slične 'computer science' preddiplomske studije europskih i američkih sveučilišta, a zanimljivo je što je nastao na poticaj i formiran u suradnji s osječkim tehnološkim tvrtkama, članicama Osijek Software Cityja. 

matematikairacunarstvo_1naslovna

Nakon tri godine, odnosno završetkom studija, polaznici postaju prvostupnici matematike i računarstva, ali, što je važnije, dobit će osnovna znanja potrebna da postanu softverski developeri ili podatkovni znanstvenici ili podatkovni inženjeri ili developeri baza podataka ili neko drugo od atraktivnih i traženih zanimanja u Osijeku, ali i šire.

Naime, kako stoji na službenoj stranici, kroz program će naučiti kako održavati računalne mreže i sigurnost računalnih sustava, raditi s bazama podataka (SQL, noSQL, Big Data), koristiti proceduralne, funkcijske i objektno orijentirane programske jezike, baviti se grafičkim programiranjem (OpenGL), algoritmima i strukturama podataka, izrađivati mobilne, web i ugrađene aplikacije, upravljati projektima, kao i implementirati algoritme upravljanja i umjetne inteligencije na dinamičkim, odnosno robotskim sustavima. Možda je to ponešto i široko, no Bela Ikotić, tajnik udruge Osijek Software City, razbija mit da poslodavci uvijek traže vrlo uska i specijalizirana znanja ili da od fakulteta očekuju da im “isporuči gotov kadar”.

Potpuno suprotno, većina poslodavaca zainteresirana je za ljude s kvalitetnim temeljima, koji su osposobljeni da brzo i samostalno usvajaju nova znanja. Svjesni smo da je bez takvih kadrova budući rast tvrtki okupljenih u OSC vrlo upitan.

OSC već nekoliko godina primjećuje da su studenti završenog diplomskog studija matematike i računarstva, koji dolaze s Odjela za matematiku u Osijeku, u pravilu imaju tu potrebnu širinu – razumiju koncepte bitne za razvoj softvera, a vrlo često poznaju i konkretne tehnologije. Prošle smo godine proveli malo istraživanje pod nazivom “Znanja i vještine studenata osječkih fakulteta”, koje je i empirijski potvrdilo ono što smo svi u zajednici znali – studenti računarstva s Odjela za matematiku su od strane poslodavaca proglašeni najboljima u 10 od 11 kategorija s područja razvoja softvera.

Od ideje do dopusnice Ministarstva – samo jedna godina

No, iako je kvaliteta visoka, problem je uvijek bio u malom broju studenata koji završavaju takav diplomski studij – svake je godine tek desetak studenata tog profila izašlo na tržište rada, što je, dakako, nedovoljno. Zbog toga se pokrenuo dijalog s profesorima kako bi se detektirao problem – diplomski studij u pravilu su upisivale osobe koje su završile čistu matematiku. Samim time, teško je bilo očekivati i veći broj studenata takvog profila, ako se ne uvede sličan studijski program na preddiplomskoj razini, navodi Domagoj Matijević, izvanredni profesor na Odjelu za matematiku. A nakon prijedloga da se to i ostvari, usmjerenog prema Odjelu i Sveučilištu, reakcija je bila poprilično brza.

Mislimo da bi suradnja privrede i visokog školstva trebala puno češće funkcionirati po ovom principu. Postoji relativno složena procedura koju se mora proći u ovakvim slučajevima, no od početne ideje do dopusnice Ministarstva prošlo je nešto više od jedne godine.

Direktna uloga tvrtki u formiranju programa

U to vrijeme, tvrtke iz Osijek Software Cityja aktivno su bile uključene u kreiranje programa. Profesori s Odjela za matematiku koristili su, kao temelj, postojeće programe preddiplomskih Computer Science studija s dva njemačka sveučilišta, Saarland i Stuttgart, doznajem. Bela pojašnjava ulogu tvrtki:

Naš je doprinos tu posebice vidljiv u prijedlozima koje smo iznosili pri kreiranju sadržaja kolegija u temama gdje smo se smatrali kompetentnim, poput kolegija Programiranje mobilnih aplikacije, Objektno orijentirano programiranje, Web programiranje ili Softversko inženjerstvo. Iskustvo je pokazalo da profesori s Katedre za računarstvo Odjela za matematiku rade jako dobar posao u provedbi programa. Kada smatraju da sami nisu dovoljno kompetentni za obradu nekih tema, samostalno odabiru osobe iz tvrtki članica OSC-a da im pomognu. Ukratko, obje strane rade poslove za koje su kvalificirane i tako postižu najbolje rezultate, svatko na svom području.

matematika-i-racunarstvo-programTakođer, važan je i praktični projekt na zadnjem semestru, koji, u kombinaciji sa završnim radom, nosi 10 ECTS bodova, što je točno jedna trećina obveza na zadnjem semestru, pojašnjavaju mi Domagoj i Bela. I tu će biti možda i najistaknutija uloga tvrtki – one će moći direktno (su)mentorirati studente, koji će na završetku studija time imati barem jedan prototip proizvoda iza sebe.

Tri godine obrazovanja dovoljne za zapošljavanje

Promocija prema srednjoškolcima već je krenula, a profesori Odjela za matematiku napravili su turneju po školama. Potencijalnim studentima bit će zanimljivo da se pregovara i o uspostavljanju linije stipendiranja, kojom bi tvrtke izravno poticale studente.

A sve će ovo utjecati i na postojeći diplomski studij, kaže Domagoj:

Pokretanjem ovog novog preddiplomskog studija jedan dio sadržaja koji se sada radi na diplomskoj razini, “preselio” se na preddiplomsku razinu, tako da će postojeći diplomski studij morati biti značajno izmijenjen. Možda je ovdje mjesto istaknuti problem koji se pojavio kada su se nekadašnji četverogodišnji studiji, uvođenjem Bolonjskog procesa, protegnuli na pet godina.

Ako pogledate područja poput društvenih znanosti, ovaj efekt zadržavanja mladih ljudi u sustavu visokog obrazovanja možda je i logičan, jer u tom području uglavnom postoji velik problem sa zapošljavanjem. Međutim, postavlja se pitanja koji smisao je zadržavati mlade ljude u sustavu visokog obrazovanja najmanje pet godina u području kao što je računarstvo, gdje brzo rastuća IT industrija trenutno ima velik problem s manjkom kvalitetnih ljudi na tržištu rada.

“Što se nas u OSC-u tiče, student koji završi ovaj trogodišnji intenzivni trening, kakav je zamišljen s ovim studijem, bit će vrlo zapošljiv i tražen na tržištu rada“, zaključuje Bela, a mi se nadamo da će ova suradnja između tvrtki i sveučilišta inspirirati i druge lokalne zajednice na slične pokušaje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.