5 razloga zašto je ovaj Black Friday drugačiji

U jednoj neformalnoj anketi na koju sam naišla na Linkedinu, na pitanje da nastave rečenicu “Black Friday je…”, više od 30% glasača izabralo je – prijevara. Čini mi se da nikad nisam čula toliko kritika na crnopetkovna sniženja kao ove godine, a opet, nema tko me nije pitao jesam li naišla na neke dobre ponude i što planiram kupiti.

Originalno osmišljen kao prilika da neradni dan nakon Dana zahvalnosti Amerikanci iskoriste za povoljn(ij)u kupovinu božićnih poklona, Black Friday se kao dan za šoping s popustom vrlo brzo proširio po svijetu. I kod nas je prošao put od dana kad su neki satima stajali u redu ne bi li uhvatili Play Station po 70% nižoj cijeni do dojma da se radi o prijevari zbog zavaravajućih ponuda ili simboličnih sniženja od tek 15%.

Osim što je prvi s cijenama izraženima (i) u eurima, ovogodišnji Black Friday za domaće je trgovce po mnogočemu prvi, a možda najvažnije po tome što…

1. Nema više lažnih sniženja

Novi Zakon o zaštiti potrošača primorao je web trgovce da od 28. svibnja u svojim trgovinama za svaki proizvod “s posebnim oblikom prodaje” (akcija, sniženje, posebna ponuda) istaknu najnižu cijenu u posljednjih 30 dana.

Cilj te odredbe bio je spriječiti zavaravanje potrošača, odnosno doskočiti – očito čestoj – praksi dizanja cijena uoči sezonskih rasprodaja ili prigoda poput Black Fridaya kako bi ih se onda (lažno) drastično snizilo.

Lažna sniženja već dugo su jedna od najvećih zamjerki kupaca domaćim webshopovima i ova odredba sigurno je (uz druge faktore, naravno) utjecala na to da ove godine na nekima od njih viđamo osjetno skromnija sniženja od 10 ili 15%.

Naravno, na društvenim mrežama već su se pojavili primjeri webshopova koji su ili smetnuli s uma da se vidi najniža cijena u posljednjih 30 dana ili im je baš taj artikal u to vrijeme bio na većem popustu. U svakom slučaju, ovaj i svaki sljedeći Black Friday transparentniji su za kupce!

2. BF nije baš dan za šoping kao što je bio

Krenulo je s idejom nekih trgovaca da izbjegnu šumu popusta i akcija na sam Crni petak pa su sa sniženjima kretali ranije. Crni petak vrlo brzo se pretvorio u Crni tjedan, a kod nekih i u Crni mjesec što je dovelo do toga da se pomalo izgubio pojam o Black Fridayu kao danu koji se iščekuje i na koji se šopingira do besvijesti.

A upravo to šopingiranje do besvijesti dovelo je i do anti Black Friday kampanja i poziva na bojkot – što autentičnih, što onih koji su samo marketinška doskočica. Jer, kad brend objavi da ne želi sudjelovati u ludilu Black Fridaya i poticati nepromišljenu kupovinu nečega (samo jer je taj jedan dan na popustu) te da će zato oni popust nuditi cijeloga mjeseca, koliko su se zapravo suprotstavili konzumerizmu?

Tana Zimmermann, CEO jednog od najvećih domaćih webshopova, Bazzar, potvrđuje iz prve ruke:

Zadnjih nekoliko godina BF bio je izuzetno važan, često smo ga zvali i 13. mjesec jer je bismo ostvarili jednak promet na taj dan kao u prosječnom mjesec u toj godini.

Ove godine sve je drugačije, popusti su krenuli i ranije tako da se pretvorilo sve u Black Month, ali će Bazzar standardno i ove godine imati najbolje popuste baš za Black Friday tj. Black Friday Weekend.

3. Ispuhao se COVID balon online kupovine

Mnogi web trgovci planirali su 2022. prema rezultatima prethodne godine i – neugodno se iznenadili. Pandemijske godine bile su odličan vjetar u leđa za e-commerce, no sve više istraživanja pokazuje da se, nakon vraćanja na stari način života, i brojke online trgovine vraćaju na staro.

4. Stiže zima, odnosno recesija

Osim toga, mnogi ne kupuju online i generalno ne kupuju više toliko jer zbog trenutnih gospodarskih prilika ili imaju manje novca ili ga štede za crn(ij)e dane. Odnosno, imaju jednako novca, ali zbog inflacije taj novac vrijedi manje. A zbog osjetno većih troškova energenata imaju i manje novca za troškove koji nisu nužni.

Sve glasnije najave o nadolazećoj recesiji i težim gospodarskim prilikama ne pomažu da građani otvore novčanike i raspojasaju se sa šopingom za Black Friday.

Ista ta recesija najavljuje se i poduzetnicima, od kojih su mnogi srezali troškove te budžete za oglašavanje i promotivne akcije odlučili sačuvati kako bi lakše podnijeli eventualne smanjene prihode. Anketa udruge eCommerce Hrvatska pokazala je da će neki oblik promotivne ponude ove godine imati 45% web trgovaca koji su glasali.

5. Više privatnosti kod digitalnog oglašavanja

Naposljetku, na uspjeh ovogodišnjih oglašivačkih kampanja koje trebaju privući kupce donekle će utjecati i promjene prema privatnosti koje su se dogodile ove godine. Stavljam donekle jer je u Hrvatskoj postotak vlasnika iPhonea još uvijek neznatan u odnosu na Android telefone, pa i utjecaj Appleovih odredba o privatnosti koje staju na kraj ciljanom oglašavanju neće biti baš toliki.

Ali, i kod nas vidimo sve više web shopova koji ne žele riskirati kaznu i prilagodili su se novim pravilima privatnosti pa od posjetitelja ne iznuđuju automatski pristanak na marketinške cookieje.

Također, pitanje je koliko web trgovaca je već uspjelo Universal Google Analytics zamijeniti s Google Analytics 4. Jer tko nije, neće imati historijskih podataka za sljedeći Black Friday!

Uza sve to, treba svakako dodati da je Black Friday prilika i za prevarante. Udruga  eCommerce Hrvatska upozorava na lažne webshopove koji se pojavljuju oko Black Fridaya, mame nevjerojatno visokim popustima ili nerealno niskim cijenama, a otvoreni su samo kako bi kupcima uzeli novac ili podatke.

Uz standardne načine provjere vjerodostojnosti – naziva i starosti domene, podataka o pravnoj osobi koja stoji iza trgovina i načinima reklamacija te pretraživanja recenzija i iskustava prijašnjih kupaca, u udruzi su uoči Black Fridaya odlučili napraviti besplatni servis koji provjerava kolika je vjerojatnost da je neka stranica napravljena samo s ciljem prevare.