Svi će uz j.d.o.o. postati ‘poduzetnici’, ali samo će neki prodavati i stvoriti startupe

Izmjenom Zakona o trgovačkim društvima od jučer možete pokrenuti tzv. jednostavni d.o.o. odnosno j.d.o.o. Najbitnija novost novog, jednostavnijeg društva s ograničenom odgovornošću jest da temeljni kapital može biti deset za razliku od dosadašnjih dvadeset tisuća kuna. Nije da niste mogli unositi i opremu, u svim startupima prisutnu kroz računala, u temeljni kapital, ali očito je tih 20 tisuća kuna bilo boljka. Nije. Ne muči me toliko ni d.o.o. ni j.d.o.o., već činjenica da ćete tih 20 tisuća kuna ipak morati "prihoditi".

J.d.o.o.-a mi!

Izmjenom Zakona o trgovačkim društvima od jučer možete pokrenuti tzv. jednostavni d.o.o. odnosno j.d.o.o. Najbitnija novost novog, jednostavnijeg društva s ograničenom odgovornošću jest da temeljni kapital može biti deset za razliku od dosadašnjih dvadeset tisuća kuna. Nije da niste mogli unositi i opremu, u svim startupima prisutnu kroz računala,  u temeljni kapital, ali očito je tih 20 tisuća kuna bilo boljka. Nije. Ne muči me toliko ni d.o.o. ni j.d.o.o., već činjenica da ćete tih 20 tisuća kuna ipak morati “prihoditi”.

Nije da j.d.o.o. unatoč smanjivanju raznih troškova nije jednostavniji i pristupačniji mladim i novim poduzetnicima uz ukupan trošak od osamstotinjak kuna. Makar vi i dalje morali u tiskano izdanje narodnih novina, kako je primijetio Saša Cvetojević, dati oglas o osnivanju tvrtke što u današnje internetsko vrijeme zaista nema smisla, j.d.o.o. je financijski jednostavniji. Uzmimo sadašnju verziju kao 0.1 koji treba mnogo nadopuna u vezi manje administracije. Radi li se jednostavno o tome da se nije moglo, ili se čeka prvi nalet osnivača koji će popuniti budžete administrativnim troškovima za poduzetnika i startup, iskreno rečeno nije najbitnije u ovom trenutku.

Kako nije bitno?

Nije bitno iz jednostavnog razloga što niste riješili svoj osnovni problem, a to je onih 20 tisuća kuna s početka priče iz “normalnog”, “starog” ili pak “nedostižnog” d.o.o.-a. Ne zabrinjanjavaju me uopće sva pitanja vezana za osnivanje tvrtke. Ona me vesele, jer je red da se pitate ima li kvake s j.d.o.o., koji su troškovi itd. Muči me i brine nedostatak pitanja, bilo to prije osnivanja tvrtke ili pak prilikom mentoriranja startupa na Startup Visu, oko toga kako zaraditi tih 20 tisuća kuna koje vam više ne trebaju. Zašto to ne pitate? Zašto ne tražite osobu za prodaju?

Startup sales posla

Developeri nisu krivi za takvo stanje, koliko god govorili o tome da se tehnički geekovi i “husleri” odnosno prodavači međusobno mrze. Oni s obje strane koji ne vide vrijednost u tome da netko zna realizirati vašu ideju ili je pak, ne daj Bože, prodati, nemaju što tražiti u startupu. Primjeri ShoutEma, Voxija, Farmerona i nedavne investicije u WhoAPI to pokazuju.

Tvrtka za samo 10 kuna kapitala… Naravno da ne… (Preuzeto iz infografike Vlade Republike Hrvatske)

No nisu li ShoutEm i WhoAPi nastali uz investicije? Pošteno pitanje, ali nisu li i jedni i drugi prije toga napravili tvrtke koje su zarađivale: Pet minuta kao razvojnu agenciju i hosting tvrtku GEM Studio u slučaju Edija i Gorana. Gdje je vaš kapital? Oni su našli investitore, jer su realno znali koliko bi im trebalo da zarade dovoljno za daljnji razvoj, a znate li vi? Kome ste prodali? Osobno sam imao sreće što sam kao srednjoškolac mogao krenuti raditi kroz tvrtku svojih roditelja, tako da je to bio moj j.d.o.o. u malom, ali sam ipak morao – prodati. Hosting pa dizajn pa oglašavanje pa projekte…

Kako ćete zaraditi svojih prvih 5 tisuća kuna…

…je moje pitanje svakom “mladom” startupu kojeg upoznam. Za tvrtke poput Appidemije ili Code Anywhere se ne brinem, jer su pokazali da znaju nešto zaraditi, nešto prodati, a upravo su prodajna pitanja ona koja najmanje čujem od startupa. Ne očekujem Ivana da pita nešto o prodaji dok gura Procedo i nalazi tisuće novih korisnika za CodeAnywhere. Stoga, ukoliko ste dosad kao slobodnjak, primjerice dizajner ili developer, zarađivali za život, za vas se ne brinem. D.o.o. ili j.d.o.o. je tek daljnja afirmacija i u nekim slučajevima čvrsta legalizacija vašeg stvarnog posla! Slobodno preskočite na zaključak!

Ukoliko vam je pak ovo prvi startup, prva tvrtka i nikad samostalno niste zaradili 5 tisuća kuna, ni na trenutak nemojte pomisliti da je j.d.o.o. početak vašeg startupa. I ne mislim na plaću koju ste imali u marketinškoj agenciji u kojoj ste radili. Da, naći ćete investitora ukoliko prodajete, poput Farmerona koji je već prodavao svoj proizvod ili Zemante koja je morala među prvim europskim startupima “prodati” svoj proizvod da uđe u Seedcamp.  Prihodi su ipak najbolji pokazatelj ozbiljnosti tima i proizvoda vašem budućem investitoru.

Sistematično rješenje za kaotičan startup ne postoji

Zato uvijek govorimo o timovima, koje investitori više cijene od ideja. Što će se dogoditi ako ne uđete u Eleven po prijavi ili pak mojoj ili Bogdanovoj preporuci? Što ako ne nađete investitora? Da, morati ćete prodati. Da nađete investitora, morati ćete prodati. Morat ćete moći prodati svoj startup kao proizvod ili tvrtku za 20 tisuća kuna na računu ili 25 tisuća eura u obliku investicije. Jednostavni d.o.o. će sigurno omogućiti mnogima da pokrenu svoje tvrtke i krenu u poduzetništvo, ali me brine misle li o onome što slijedi?

Administracije jest nepotrebna, ali imate i većih izazova! (Preuzeto iz infografike Vlade Republike Hrvatske)

Otac, koji je ekonomist i koji me naučio da u poslu uvijek obje strane moraju biti zadovoljne, nelagodno je primio svojevremeno moju izjavu da izdavanje računa nije bitno koliko prodaja, no ubrzo se složio. Dobar računovođa će vam uvijek držati papire u redu, ali morate prodati kako biste račune izdavali. Nikola mi je jutros dok smo raspravljali o ovoj temi dao jednostvnu usporedbu osnivanja j.d.o.o-a i prave tvrtke, a to su svakome jasni primjeri seksa i roditeljstva. Postati tata i mama je biološki lako, ali jeste li spremni za roditeljstvo? Jeste li spremni za pravi biznis, a ne “samo” j.d.o.o. ili d.o.o.?

Stoga, prije nego odlučite potrošiti tih 800 kuna na administrativne i druge troškove pitajte se biste li ipak mogli skupiti tih 20 tisuća kuna i bez j.d.o.o.-a. Bez investitora, prodajeći. Niste sigurni? Pitajte, ali o tome razmišljajte. Da ne bi dobili desetke tisuća jednostavnih tvrtki sa jednostavnim problemom, jer je izazov zapravo u jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću, već jednostavnom hrvatskom društvu koje zaboravlja da sve što što se isplaćuje netko mora i prodati. U startupu, to ste vi!

ponuda

Komentari

  1. Drago

    Drago

    19. 10. 2012. u 10:37 am Odgovori

    Ne vidim ja tu neke posebne revolucije. Ovo je samo da javnost više ne kokodače kako se drugdje to napravi za 5 min, a kod nas treba vječnost. Od ovoga bi bilo koristi kada bi se mladim poduzetnicima, tj. onima koji prvi puta otvaraju tvrtku i sl. smanjili državni nameti i ostalo što se mora redovno plaćati. Ovako treba početi zarađivati dobro od prvog dana ili imati fond za podmirenje obaveza dok ne krene posao željenim putem.
    Nije da je ovo skroz loša inicijativa države, ali nadam se da neće stati samo na ovome, nego da će biti i nekih olakšica za početnike (možda i postoje, ali ja ne znam za njih :-/ ).

    • Eko

      Eko

      24. 01. 2016. u 10:34 am Odgovori

      Pripremi podlogu za firmu, onda je otvori. Nameti za svakoga prvu godinu su smanjeni, sa tim da su tu subvencije još za prvu godinu, ulaskom u sustav van pdv-a povečava se konkurentnost novootvorenih firmi. Drugo prije otvaranja bilo čega ili pokretanja, treba prvo naći par klijenata. Ljudi su malo čudni po tom pitanju, pa ići otvarati firmu a da si nisi osigurao bar početni start je kao ići u Kanadu tražiti posao bez da si dogovorio posao prije. Drugo ljudi koji su full-scale grafički/web dizajner i developeri, ne trebaju za otvaranje firme nikakvog developera i zaposlenika, ako se dogodi projekt koji premašuje nečije znanje, lijepo se napravi suradnja sa nekom agencijom ili freelancerom koji barata tim znanjem i plati ga se po projektnom postotku. Mislim da svi previše filozofirate ovdje i kukate.

  2. Tomislav Krnić

    Tomislav Krnić

    19. 10. 2012. u 10:43 am Odgovori

    Smatram da bi veca novost bila jednostavno zatvaranje firme, a ne jednostavno otvaranje. Primjer…krenem s partnerom u posao i stvar se ne razvije kako treba ili ode u krivom smjeru. Odlucimo se za prestanak poslovanja i zatvaranje firme….i onda likvidacija, narodne novine i objave, javni biljeznici itd. U konacnici cijena veca od otvaranja firme uz strasan gubitak vremena.
    Sustav je kod nas postavljen na nacin da su interesantni samo megalomanski projekti, dobar posao je ako se ne pomaknes iz iste fotelje do penzije, a firma koju osnujes bi trebala uspijeti inace te sustav kaznjava.
    Tako nekako je napisan i ovaj clanak. S obzirom da Ivan ima iskustva ovo obracanje svima koji su apsolutni pocetnici je izuzetno korisno. Prava tema bi bila rasprava o prilagodbi zakona prema potrebama startup kompanija.
    Treba poceti razlikovati razlicite tipove poslovanja i prilagoditi zakone. Nacionalna klasifikacija djelatnosti postoji i bilo bi vrijeme da se zapocne koristiti za ciljane zakone, da se shvati razlika izmedu poslovanja npr. knjizare u kojem je potrebno pofarbati zidove i posloziti knjige iz komisione prodaje i s druge strane tvrtke u kojoj npr. 10 ljudi treba raditi na razvoju proizvoda godinu-dvije koji ce (mozda) jednog dana donositi prihode.

  3. Ylodi

    Ylodi

    19. 10. 2012. u 10:51 am Odgovori

    Vlada je fulala s ovim. Nije trebalo ići na jdoo već su trebali omogućiti jednostavno i legalno povremeno i dodatno zapošljavanje. Tako da oni koji nemaju firmu, a imaju kaj za raditi mogu imati legalne prihode i mogu jednostavno ući u posao. A kad bi im posao krenuo ne bi im bio problem pokrenuti doo.

    • Tomislav Krnić

      Tomislav Krnić

      19. 10. 2012. u 10:59 am Odgovori

      izmedu ostalog. Radis, zaradujes i pokusas sa strane otvoriti firmu i malo po malo ulagati od svoje place. Treba ti malo Web developer, dizajner, iOS programer….neostvarivo. 1000kn knjigovodstvo, komore, ogromna davanja za ugovor o djelu itd. Sve to za projekt koji ce za godinu dana mozda propasti ili ostvariti ogromnu zaradu od koje ce drzava moci podrzati neke nove pokusaje. Scena je tek u razvoju i netko mora zavrtiti kotac.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      19. 10. 2012. u 12:02 pm Odgovori

      it’s epic ’cause it’s true 😀
      siriously, znam neke ljude koji jedva čekaju jdoo jer eto, sad će postati poduzetnici i sad oni mogu lakše poslovati i otvoriti svoje firme i osvojiti svijet, jer eto, lakše je doći do 800kn nego do 20 tisuća.

      Krivi je to razlog za otvaranje jdoo-a ili bilo kojeg oblika pravnog subjekta, čak i obrta i udruge. Ako imaš proizvod/uslugu s kojom misliš zarađivati, do 20k kuna ne bi trebao biti problem doći. Problem je u mindsetu onih koji misle da prvo treba registrirati subjekt, e a onda ćemo misliti šta ćemo zapravo raditi i prodavati. Jdoo tu ne pomaže apsolutno nikako.

      Otud to s roditeljstvom – da, možeš napraviti dijete ali se ne možeš brinuti o njemu. Poduzetno, nema šta 🙂

  4. Antonio

    Antonio

    19. 10. 2012. u 12:53 pm Odgovori

    Ali kako legalno do tih 20.000 kn? Kako nekome u HR naplatiti nešto kada nemaš obrt/firmu? Stoga se slažem s Ylodijem kada kaže da su trebali omogućiti jednostavno i legalno povremeno i dodatno zapošljavanje.

      • Igor

        Igor

        19. 10. 2012. u 6:31 pm Odgovori

        Na zalost, vecina firmi ne zeli isplatiti preko autorskog ugovora, jer im se dio novca ne oporezuje. I onda ili moras ici preko tudjeg racuna, ili traziti nekog studenta ili smisljati neki treci nacin kako da dodjes do novca kojeg zelis zaraditi. Da ne spominjem kako preko svih mogucih opcija zapravo gubis dio svog novca koji moras ostaviti drugima…

  5. Branimir Šloser

    Branimir Šloser

    19. 10. 2012. u 12:53 pm Odgovori

    Po mom mišljenu temeljni kapital je bio manji problem do sada. Veći problem je bila relativno komplicirana i bespotrebno skupa procedura otvaranja d.o.o-a.

    Mislim, svaki biznis u startu već ima troškova koje treba platiti s računa firme i oni koji otvore tvrtku sa samo 10kn će tu imati problem.

    Ali ako je sve kako piše, onda je otvoriti j.d.o.o jednako jedostavno i jednako košta kao i otvoriti obrt i ako se to stvarno sve može napraviti u 24 sata i za manje od 1000kn to je super. A nakon toga nitko ne brani j.d.o.o-u da uplati (ili zaradi) temeljni kapital od 20 000 kn i postane klasični d.o.o. Samo se s međukorakom koji se zove j.d.o.o ubrzao i pojeftinio proces otvaranja d.o.o-a.

    Naravno, jednostavnije bi bilo da se odmah u startu pojednostavila i pojeftinla procedura otvaranja d.o.o-a, ali što je tu je, hack the system 🙂

  6. Branimir Šloser

    Branimir Šloser

    19. 10. 2012. u 12:56 pm Odgovori

    Ono što mi pada na pamet kao ok scenarij: Neka mlada osoba je freelancer (radi na crno). Uspije dogovoriti posao od 20 000kn i ne želi više raditi na crno – registrira j.d.o.o brzo i jeftino, izda račun i kada dobije uplatu prebaci se u d.o.o.

    Isto tako je većina počela, samo su od nekog posudili 20 000kn i vratili to s prvom zaradom.

  7. Damir Franusic

    Damir Franusic

    19. 10. 2012. u 2:33 pm Odgovori

    Kao prvo, da se sve moze u 24 sata obaviti je cista laz. Samo za registraciju imena firme potrebno je 4 radna dana i sanse su 99% da ce vam odbiti ime zbog samo njima znanih razloga. A one gluposti da se sve moze preko interneta obavit to mi je jos najboje od svega. Da, mozete skinuti formular sa neta i onda im ga fizicki odnijeti, lol. Ne znam, sve je to lijepo krasno ali realno, nisu bas nista napravili. Taj kapital od 20k je jedina stvar koja u biti ostaje vama u firmi, lova koju mozete trositi. Sve ostalo su cisti troskovi. Bilo bi bolje da su ostavili taj pocetni kapital, ukinuli sve ostale troskove i rijesili problem nepotrebno kompliciranog i dugotrajnog procesa registracije imena.

  8. Marko

    Marko

    19. 10. 2012. u 3:30 pm Odgovori

    Svaki jdoo kad tad mora postati doo zbog zakonske obveze da dio dobiti mora ići u temeljni kapital. Sakupiti najmanje 24k kuna za doo (najmanje 20 tisuća za kapital i cca 4 tisuće troškova) je očito teže nego li 817,50 kuna koje je potrebno za započeti jdoo. Puno je lakše ući u biznis kada je sada onaj prvi korak – osnivanje trgovačkog društva, pristupačnije. Naravno da nakon toga slijedi pitanje održivosti i samog poslovanja, ali i startupi moraju nekako krenuti.

    Što se tiče olakšica i poticaja, to već spada pod neka druga ministarstva poput MINGO-a (http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3240) i MINPO-a (http://minpo.hr), ali i institucije i jedinica lokalne (regionalne) samouprave. Startup može saditi i lješnjake ako postoji dobar program i poticaji od strane JLRS-a. 🙂 (navodim takav primjer čisto da se maknem iz IT okvira, iako možda termin “startup” nije najprimjereniji u ovom slučaju :D)

    Za zapošljavanje pak je tu HZZ sa svojim poticajnim programima (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8384) poput samozapošljavanja. Ukoliko je vjerovati Liniću, doprinosi bi trebali padati, barem onaj za obvezno zdravstveno osiguranje i to 2 postotna poena svaku godinu. Tako da s početnih 15%, tj. trenutnih 13%, bi doprinosi za zdravstvo trebali iznositi 7% do 2015. godine. Ni ZOR neće biti pošteđen izmjena ako se pita Mrsića. Da, naravno da se može još toga napraviti.

    Pokretanje trgovačkog društva, tj. bebe kako je uspoređeno, definitivno je big deal i ne treba se olako shvaćati već se informirati i pročitati koji članak ZTD-a ili nekog drugog dokumenta. “Začeće” je lakše i jeftinije, a pelene su uvijek skuplje. 😀

  9. Emanuel Blagonić

    Emanuel Blagonić

    19. 10. 2012. u 8:50 pm Odgovori

    Marko, odgovaraš “školski”, političkim rječnikom. Ono što muči danas poduzetnike nije 20k kn za otvaranje doo, već to što čim otvoriš imaš masu troškova čak i da ne radiš. Samo “hladni pogon” je toliki da ti uz malo “nesreće” pojede cijeli temeljni kapital unutar prvih godinu dana.

    Cjela poduzetnička klima u Hrvatskoj nije dobra, porezi su veliki, zapošljavanje ljudi je neisplativo zbog visokih doprinosa. Smanjimo poreze i više će ljudi raditi, dajmo poticaje za zapošljavanje čiju isplatu ne treba čekati po godinu dana. Ima puno toga što se može napraviti, ali i smajenje nekih doprinosa poput onog za ZO je dobar početak. Ono što je veći problem je što se svi ti prikupljeni porezi troše na “podmazivanje” tromog i neefikasnog, velikog i nepotrebnog državnog aparata. Dajmo otkaz 20% neučinkovitih, potaknimo da postanu privatnici 10% onih koji to mogu, i nagradimo 10% onih koji valjaju. Ostalih 60% može slobodno stagnirati na nešto manjoj plaći.

    Inače, Tomislavov komentar o zatvaranju doo/jdoo je na mjestu. Procedura za otvaranje je ubrzana, ali procedura za zatvaranje je komplicirana, duga i skupa. Plus – još uvijek ne možemo otvoriti firmu sa stranim nazivom u imenu… My 2 cents, iako ne sve na temu 🙂

    • Tomislav

      Tomislav

      19. 10. 2012. u 9:28 pm Odgovori

      @Marko – prije nekoliko godina HZZ je imao poticajni program za zaposljavanje. Meni je trebao programer, a njihov program je nudio žene starije od 50 godina koje su nezaposlene dulje od 5 godina. Valjda je netko probrao prije mene medu njima programere tako da ja nisam imao srece.

      @Emanuel – kod nas interesne skupine nisu jos poslozene. U biografiji Obame sam najbolje shvatio kako to u USA funkcionira. Npr. udruga lovaca sastavi 100 tocaka koji su njima bitni i posalje svim kandidatima. Ako zaokruzis da ces zastupati npr. 60 tocaka s popisa dobijes lovu za kampanju i preporuku clanovima udruge da glasaju za tebe. Tko za nas lobira ? Taktika cekanja i nije bas najbolja.

    • Eko

      Eko

      24. 01. 2016. u 10:39 am Odgovori

      Meni je super kako svi tu pričaju o nekim ekstra troškovima, pa ako su vam troškovi problem uzmite paušalno oporezivanje za firmu i kraj priče.

  10. Andrija

    Andrija

    20. 10. 2012. u 5:17 pm Odgovori

    Jasno mi je da onima koji misle prvo otvoriti firmu, a onda smisliti kako zaraditi, ova promjena neće donijeti ništa osim što si lakše mogu stvariti probleme. Ali što je s nama koji već imamo poslove i želimo raditi potpuno legalno? Skupiti temeljni kapital + takse je problem odjednom, ali nije ako ću to skupljati od poslova koje ću obavljati kroz godinu. Čitam da je problem “hladni pogon”, ali ponovo, to nije problem, to mogu riješiti kroz godinu, ono što ne mogu je odjednom stvoriti 28 000 kn (kapital + takse) i PLUS još taj “hladni pogon” 🙂

    • Mihovil Barančić

      Mihovil Barančić

      22. 10. 2012. u 10:16 am Odgovori

      Do sada si trebao posuditi negdje 20.000kn na dva tjedna, platiti pristojbe i takse od oko 3.000kn i odmah po osnivanju tvrtke isplatiti se bi pozajmicu i vratiti 17.000 kn. Dakle trebao si imati svojih oko 3.000kn za osnovati tvrtku. Sada za to treba oko 800 kn što je ok da su smanjili pristojbe te ako znaš gdje uprihoditi za hladni pogon sve je super. Ako ne znaš imaš u roku od 60 dana tvrtku u stečaju (točnije u uvjetima za stečaj, neće tako lako ići u stečaj jer ga netko mora zatražiti). Dodatno više ne možeš nakon toga osnovati drugu tvrtku i u ovoj euforiji to je najgore, dakle ako nisi siguran u sebe i projekt nemoj otvarati tvrtku samo zato što je otvaranje pojeftinilo, ostalo ok.

      • Andrija

        Andrija

        22. 10. 2012. u 7:37 pm Odgovori

        Koliko vidim, “u pravu” sam, postojeći poduzetnici su zabrinuti za potencijalne nove, da se novi ne bi uvalili u probleme jer misle da platiš 1 kn i imaš firmu 🙂 Ali i dalje JTD ima svojih prednosti (najviše onima koji rade na crno a htjeli bi biti legalni).

  11. Emanuel

    Emanuel

    22. 10. 2012. u 1:55 pm Odgovori

    Nije problem otvoriti j.d.o.o ili d.o.o problem je raditi za državu.
    Svaki mjesec je potrebno izdvojiti veliku sumu novca za zdravstveno,mirovinsko, knjigovođu, spomeničke rente, prireze, poreze i još 200 različitih gluposti.
    I tu nastaje problem kod mladih koji tek kreću u posao a nemaju uhodan na ‘crno’

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

Europskim fondom za regionalni razvoj osigurano je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su isključivo namijenjena novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Kolumna

Zaposli, umreži, zadrži: Novi pristup zadržavanju zaposlenika

Najbolja praksa zadržavanja zaposlenika nije stalna nabava novih igračaka za vaše zaposlenike. Neće vas spasiti novi stol za ping-pong. Spasit će vas strategija "hire & wire": zaposli, umreži i zadrži.

Kultura 2.0

Tonči Huljić, Pitbull i ništavilo osrednjosti iliti zašto Zapad prihvaća promjene, a Balkan ne.

Digital Shapers konferencija iz glazbenog aspekta. Tonči Huljić i Christopher Ludwig o prilikama i neprilikama novih digitalnih promjena u industriji.

Što ste propustili

Intervju

Zagreb i Krk na sajmu Smart City Expo osigurali priznanja za rješenja za zbrinjavanje otpada i električne automobile

Hrvatski gradovi sve su pametniji, a tehnološke inovacije i rješenja u Krku i Zagrebu prepoznata su i na sajmu Smart City Expo u Barceloni.

Internet marketing

Priča o Ani Zibar: Kako je jedna influencerica postala utjecajna

Prašina oko influencera se ne stišava, posebice nakon što je nekolicina njih u prije nekoliko dana gostovala u popularnoj emisiji Nedjeljom u 2. Otvorilo se tu ponovno mnogo pitanja, ali i pokazalo koliko ima nepoznanica, pa i predrasuda. Mnoge od njih rasvijetlit će put jedne influencerice: upoznajte Anu Zibar.

Izrada web stranica

WordPress 5 i njegov editor Gutenberg podijelili su WordPress zajednicu

WordPress 5 dolazi, bolje se pazi? Prva nadogradnja WordPressovog editora u dugo vremena podijelila je zajednicu, ali što nam on uopće donosi i treba li vam uopće?

Startupi i poslovanje

Nakon 10 godina i više od 100.000 isporučenih ‘capricciosa’, Pauza.hr je doživjela redizajn

Ogladnjeli ste i u tražilicu ovih dana ukucali pauza.hr, a dočekalo vas je iznenađenje?

Startupi i poslovanje

Autonomni roboti Gideon Brothersa za blagdane će pomagati radnicima Atlantica, Orbica i Tokića

Tvrtka Gideon Brothers predstavila je u Zagrebu svoj prvi komercijalni proizvod, ali i partnerstva te investitore.

Kultura 2.0

Budućnost ne mora biti mračna; Red Bull Futur/io nastoji pronaći njezine pozitivne strane

Vladavina megakorporacije, distopijski scenariji, klimatski problemi - što nas čeka za 100 godina i da li postoji pomoć? Živjeti svaki dan kao da je posljednji nije uvijek najbolje rješenje za neizvjesnost budućnosti.