Hrvoje Leventić
30. 04. 2016.
Vječno je pitanje što sa starim pametnim telefonima koje više ne koristimo. Ako uzmemo u obzir kako smo ovaj komad hardvera znali platili više od tri tisuće kuna, što napraviti s njim nakon što mu "istekne vijek trajanja" nakon dvije do tri godine? Točnije, nakon što prestane dobivati nove nadogradnje, što je posebno velik problem na Android uređajima, i nove verzije OS-a? Može li služiti za nešto više od "rezervnog telefona u ladici", dok je novi uređaj koji smo opet platili više od tri tisuće kuna na servisu, ili kao uteg koji će držati papire na mjestu dok je otvoren prozor? Zahvaljujući inicijativi Open Devices Project, gotovo svi koji su kupili pametni telefon Sony nakon 2014. godine sada imaju dostupno pregršt opcija.
Kao što je na svom predavanju drugog dana droidcona Zagreb prezentirao Alin Jerpelea, inače community manager u developerskim odnosima u Sonyju i platform architect Open Devices Project platforme, većina Sonyjevih pametnih telefona koji su izašli na tržište 2014. godine i kasnije ulazi upravo u Open Devices Project. Za korisnike ovo konkretno znači mogućnost otključavanja bootloadera i instalacije AOSP verzije Android OS-a, čime se otvaraju vrata zajednici u izradi custom ROM-ova. Zapravo, kako je sam Jerpelea više puta naglasio, cilj cijelog projekta je otvaranje vrata zajednici. Doznali smo kako sam na svom primarnom uređaju koristi baš ovakvu verziju OS-a, čime je želio pokazati njenu stabilnost.
Nažalost, otključavanje uređaja na ovaj način znači gubitak garancije, ali u situaciji kada je uređaj dosegao kraj životnog vijeka to ne predstavlja nikakav problem. Ova činjenica više pogađa korisnike koji žele “otvoriti” svoj novi high end Sonyjev uređaj.
Baza za ostale projekte otvorenog koda
Projekt je zapravo baza za sve ostale projekte otvorenog koda, koji će se bazirati na Sonyjevim uređajima te omogućuje onima koji izrađuju custom ROM-ove posvećivanje “dodanoj vrijednosti” koju će postaviti na sam Android OS (teme, dodatne aplikacije, SuperUser pristup, itd.), za razliku od procesa dosadašnje izrade custom ROM-a kod koje je puno vremena odlazilo na hakiranje zatvorenih drivera i “tjeranje” kamere te GSM modula da prorade.
Gotovo svi driveri, kao i većina sigurnosti, implementirani su unutar samog kernela, čime se za sva 21+ podržana uređaja koristi isti kernel (unifying kernel, kako ga Sony naziva). Nadalje, za sav hardver u svim podržanim uređajima dostupne su barem osnovne funkcionalnosti, dok se za neke napredne Sonyjeve funkcije ipak treba koristiti njihova verzija Androida. Primjer je jedinstvena aplikacija za kameru koja bez mijenjanja radi na svim podržanim uređajima.
Sony is trying to make as much as possible into AOSP, as I can see,soon we'll have open source drives for every sensor #thumbsup #droidconzg
— ::eboye:: (@eboyee) April 29, 2016
Bootloader se jednostavno otključava uputama na Sonyjevoj stranici, nakon čega je potrebno samo pratiti tutorijale i odmah pristupiti “kompajliranju” OS-a. Preporučeni OS za razvoj projekta je Canonicalov Ubuntu, koji je već dostupan i kao image za podržane uređaje. Osim Ubuntua, trenutno su dostupni i Mozilla OS ili Sailfish.
Jednostavna prenamjena uređaja za IoT
Ovo konkretno znači i da korisnici nisu ničime ograničeni pri izboru verzije Linuxa koju će koristiti na svojim uređajima, a već postoje i dual boot implementacije koje je kreirala zajednica. Sve navedeno omogućuje jednostavnu prenamjenu uređaja za IoT primjene, čime takvi uređaji predstavljaju odličnu zamjenu za Raspberry Pi. Postoji čak i podrška za GPIO pomoću USB to GPIO adaptera. Uzmimo u obzir kako stariji Sonyjev uređaj možemo nabaviti već za oko petstotinjak kuna, za što dobivate integriranu kameru, zaslon osjetljiv na dodir i bateriju. Računajte koliko će to sve koštati na Raspberry Piju.
Svakako se preporučuje baziranje custom ROM-a na verziji Android 6.0, jer podrška za verziju 5.1.1. sadrži velik broj binary drivera, dok je za 6.0 većina drivera otvorenog koda.
Važnost zajednice u cijelom programu
Još jedna činjenica koja pokazuje koliko je Sony u ovom projektu okrenut zajednici je i Hero program u kojem se svaka dva mjeseca najaktivnije članove zajednice nagrađuje novim Sony uređajem. I sam Jerpelea je počeo još 2006. godine kao hardware hacker na XDA forumima, gdje je i dalje iznimno aktivan. Kako Sony do sada nije uvijek imao baš najprisniji odnos s hakerskom zajednicom (GeoHot anyone?), ovo je hvalevrijedna inicijativa te bi, ako Sony vidi direktnu korist od ovog projekta, to moglo donijeti prevagu i kod drugih proizvođača te rezultirati otvorenim Androidom kakav je u svojim počecima i zamišljen.
Sve dodatne informacije o projektu, kao i načini priključivanja zajednici, dostupni su na službenoj stranici.
Mislili ste da vam ne treba C?
Za kraj citat od samog predavača na pitanje što je potrebno znati kako bi se uključilo u zajednicu te počelo razvijati za projekt Open Devices:
We don’t even touch the Java layer, we do our programming in C, C, and after you get sick of C, a little bit more C.
Što je ujedno i odgovor na česta pitanja studenata: “Što će nam C u životu?”
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.