Tematska sjednica za sigurniji internet: Za program medijske pismenosti bitna je odlučnost

Internet i društvene mreže danas su sastavni dio dječje svakodnevnice, no djeca se zapravo rijetko pripremaju za njihovo ispravno korištenje. Svako peto dijete žrtva je maltretiranja na internetu, a svako drugo je barem jedno dobilo prijeteće ili uvredljive poruke. Upravo je iz tog razloga na inicijativu pravobraniteljice za djecu u Hrvatskom saboru održana tematska sjednica pod nazivom “Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta” i to na prigodan datum – Dan sigurnijeg interneta 11. veljače.

Iako se sjednica bavila raznim pitanjima medijske pismenosti, velik je dio posvećen i sigurnosti na internetu, kao najraširenijem mediju današnjice. Djeca u dobi od pet do šesnaest godina na njemu provode u prosjeku sat i pol vremena dnevno, 93 posto djece u dobi od 11 do 18 godina ima profil na Facebooku, a dvoje od troje djece ga otvara i prije nego što navrši 13 godina života.

S druge strane, svaki četvrti roditelj djece u dobi do 4 do 10 godina ne razgovara s djecom o medijskim sadržajima, a nastava u školama koja bi se ovom temom mogla baviti u najkritičnijem je periodu obrazovanja tek izborna, a sigurnost ne igra veliku ulogu u njenom kurikulumu.

Iako se ovo možda naoko ne čini velikim problemom, to svakako postaje zna li se da bi se 18 posto djece možda pristalo naći s nepoznatom osobom koju su upoznali na internetu, a njih 8 posto se već našlo u takvoj situaciji i otišlo samo na sastanak. Svako drugo dijete u nekom je trenutku na društvenim mrežama primilo poruku prijetećeg ili uvredljivog sadržaja, a prema istraživanju Unicefa, njih gotovo četvrtina smatra kako je slanje istih zabavno.

Rješenje – program medijske pismenosti?

Značajan predmet na sjednici bilo je ovom prilikom uvođenje programa razvoja medijske pismenosti – riječ je o inicijativi kojoj je cilj omogućiti djeci razumijevanje načina na koji mediji funkcioniraju, razvoj kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje, kao i za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na internet.

I dok su se svi na sjednici složili da je medijsko obrazovanje iznimno bitno, problema u uvođenju istog ima pregršt: za početak, dostupan je mali broj udžbenika koji se bavi medijskom pismenošću, a kako je pojasnila Lidija Kralj, Hrvatske su institucije notorno spore kada je riječ o ostvarivanju suradnje.

Upravo je Lidija Kralj nositeljica jednog od rijetkih projekta u Hrvatskoj koji se bavi sigurnošću djece na internetu, Petzanet.hr. U njemu sudjeluje njena matična institucija, Osnovna škola Veliki Bukovec, u suradnji s još četiri škole, a istim se problemom kroz organizaciju radionica bavi i projekt Djeca medija Društva za komunikaciju i medijsku kulturu (DKMK).

Cilj istog je podizanje razine svijesti učenika, učitelja i roditelja za pitanje dječje sigurnosti na internetu te poboljšanje obrazovne vještine učitelja za poučavanje o ovoj temi, a pri tom surađuju s Child Exploitation & Online Protection centrom u Velikoj Britaniji- da se ta suradnja ugovori bio je potreban jedan mail, napomenula je Kralj, dok je s domaćim institucijama taj proces znatno teži i sporiji.

Igor Kanižaj, docent Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik DKMK na sjednici je ipak zaključio da u uvođenju ovakvog programa nije bitan novac, na koji se svi vole izvlačiti, već odlučnost.

Tematska sjednica svakako je dobar korak u pravom smjeru kada je riječ o medijskom i informacijskom opismenjavanju djece, kao i njihovoj sigurnosti na novim medijima, a iz nje su izašle i određene smjernice koje su zajedno sastavili Ured pravobraniteljice za djecu, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i OŠ Veliki Bukovec.

Nadamo se samo da neće sve, kao što je to često slučaj, ostati na riječima, sjednicama i smjernicama, već se i provesti u praksu te da će državne institucije ovaj put reagirati na vrijeme kako bi pomogle u uvođenju i provođenju programa, ali i postojećih inicijativa.