Energetski stručnjak: Projekt u Topuskom u skladu je s globalnim trendovima

Realan, ali iznimno zahtjevan projekt

Mnogo je onih koji ne vjeruju kako će ovaj projekt u najavljenom obujmu ugledati svjetlost dana. No, ima i onih kojima ta ideja i nije toliko nestvarna. Jedan od njih je i profesor Goran Krajačić. Podsjetimo, taj je energetski stručnjak 2022. i 2024. uvršten na Stanfordovu listu među 2 posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu, a radi na FSB-ovom Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, tako da poznaje materiju.

Odmah na početku naglašava da iako snaga od 1 GW za jedan objekt u hrvatskim okvirima zvuči nevjerojatno, globalni trendovi potvrđuju da se sektor kreće u tom smjeru.

Krajačić je i glavni urednik znanstvenog časopisa Journal of Sustainable Development Indicators u kojem je nedavno objavljen članak Sustainable Digital Infrastructure: Assessing the Energy Efficiency and Environmental Impact of Global Data Centers. Tamo je analiziran najveći podatkovni centar snage 442 MW, prema podacima dostupnima zaključno s 2022. godinom. No, danas su te brojke, kaže, znatno veće:

Amazon je u SAD-u nedavno realizirao sličan projekt snage 1092 MW vrijedan 35 milijardi dolara. Poznato mi je da se trenutno u SAD-u gradi više od 20 centara te ili veće snage, dok Microsoft gradi centar snage 3328 MW s procjenom troškova od 106 milijardi dolara. Dakle, s tehnološkog i investicijskog stajališta, projekt od 1 GW je realan, ali iznimno zahtjevan.

Pojašnjava kako projekt Pantheon AI u Topuskom izgleda izvedivo isključivo pod uvjetom sinkronizirane izgradnje energetske infrastrukture i samog centra.

Problematični kilometri dalekovoda

Najveći izazov će vjerojatno biti gradnja 40-ak kilometara dalekovoda od čvorišta Tumbri do Topuskog, navodi Krajačić. Dodaje kako je to tehnički izvedivo, ali i kako je proces ishođenja dozvola i otkupa zemljišta često spor. Izgradnja dalekovoda prema BiH i Lici, nastavlja, vjerojatno će biti još izazovnija, a prema Sisku nije još ni planirana.

U kritikama koje su se pojavile u javnosti bila je i ona o odabiru Topuskog kao mjesta za gradnju takve infrastrukture. Naime, riječ je o Banovini, seizmički prilično aktivnom području, što i nije idealna podloga za izgradnju osjetljivih infrastrukturnih projekata. To samo po sebi nije prepreka jer podatkovni se centri grade i u takvim područjima, no to čini projekt još zahtjevnijim i složenijim.

Ipak, navodi Krajačić, Topusko ima neke specifične prednosti poput neiskorištenog zemljišta koje možda nisu vidljive na prvi pogled:

U prostornim planovima Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije ucrtani su dalekovodi 2×400 kV prema BiH. Oni se spominju i u razvojnim planovima HOPS-a. Njihova izgradnja ne bi samo napajala centar, već bi podigla sigurnost opskrbe za Dalmaciju i BiH te omogućila „evakuaciju“ viškova energije iz obnovljivih izvora iz južnih krajeva.

U najavi projekta navodi se kako će se podatkovni centar u potpunosti napajati obnovljivom energijom, iz solarne elektrane snage 500 MW na lokaciji i baterijskog sustava za pohranu energije kapaciteta 8.000 MWh. U praksi to znači kombinaciju vlastite proizvodnje i pohrane energije s oslanjanjem na elektroenergetsku mrežu kao sigurnosni i balansni mehanizam.

Energetsko čvorište

Najavljena solarna elektrana od 500 MW u blizini planiranih dalekovoda, uz adekvatne baterijske sustave i resurse rashladne vode, potvrđuje Krajačić, mogla bi činiti okosnicu napajanja:

Investitori najavljuju i povezivanje s 400 kV trafostanicama u Lici, a postoji mogućnost uvođenja dodatnog 2×400 kV dalekovoda prema Sisku. Tako da bi centar u vrlo skoroj budućnosti mogao biti povezan na 8 izvoda 400 kV dalekovoda sa četiri strane svijeta te kao čvorište osigurati neprekidno napajanje iz mreže.

U normalnim uvjetima rada i opterećenja bi se mogla dijeliti po vodovima i tako ne stvarati značajne udare na postojeću infrastrukturu.

Pretpostavlja i kako investitori ciljaju i na energetsku samodostatnost centra. Ako će posjedovati vlastite spremnike te izvore rashladne vode, ovakvo čvorište moglo bi poslužiti za integraciju velikog kapaciteta solarnih elektrana. One bi mogle proizvoditi električnu energiju ne samo za podatkovni centar, već i za Zagreb, susjedne gradove pa i Sloveniju, otišao je Krajačić i korak dalje od onoga što su investitori najavili.