Nakon Legita, u koje će startupe Vesna VC uložiti 49 milijuna eura?

Iako su VC fondovi originalno nastali upravo zbog komercijalizacije tehnologije sa znanstvenih institucija, dosad u Hrvatskoj i regiji nije postojao fond čija je to bila stroga misija – dosad. Nastavno na njihovo prvo ulaganje u Legit, razgovarao sam s direktoricom fonda Ninom Dremelj o daljnim planovima za investiranje te što ih čini drugačijim od drugih fondova u regiji.

Vesna VC je nastao kao projekt hrvatske i slovenske razvojne banke, SID-a i HBOR-a, koje su objavile natječaj 2021. Cilj je bio zajedno s Europskim investicijskim fondom stvoriti “deep tech” fond koji će moći prenijeti tehnologiju sa znanstvenih institucija u gospodarstvo:

U tome je glavna razlika našeg fonda od drugih prisutnih u regiji. Mi idemo korak prije i vežemo naše buduće investicije sa znanstvenim institucijama. Naš tim posjeduje odličan balans raznih vještina, a odlikuje nas iskustvo u strukturiranju i razvoju inovativnih investicija u regiji.

Dremelj je inače i predsjednica udruge Poslovnih anđela Slovenije, član uprave Europske mreže poslovnih anđela EBAN, a investirala je i u popularan slovenski startup SaleSqueze koji je ranije ove godine osigurao rundu od 1.4 milijuna eura predvođenu Underline Venturesom.

Partnere osim Dremelj čine Srđa Iveković s iskustvom sa strukturiranjem investicija te Dalibor Marijanović koji je vjerojatno najpoznatiji hrvatskoj publici zbog svog rada u Hamag Bicro, a koji upravo zbog toga ima iskustvo investiranja i rada sa znanstveno tehnološkim projektima, ali i vođenjem tehnoloških tvrtki, među ostalim Authority Partners.

U što ulaže deep tech fond

Europski investicijski fond, HBOR i SID osigurali su 49 milijuna eura za fond, a Dremelj sam pitao u što će uložiti te kako definiraju deep techu kontekstu svojih investicija:

Deep Tech je visoka tehnologija odnosno značajan udio znanosti i tehnologije u proizvodu i usluzi. Često se povezuje s originalnim intelektualnim vlasništvom, iako to nije nužni uvjet za financiranje. Ta tehnologija donosi značajne promjene na tržištu.

Mi ulažemo u projekte od TRL (technology readiness level) 3 odnosno od dokaza tehničke izvedivosti (PoC Proof of Concept) ili značajno prije MVP ili konačnog proizvoda. Ulažemo u projekte koji su nastali ili se razvijaju s hrvatskim ili slovenskim znanstvenim institucijama.

Navodi kako pokrivaju jako puno sektora koji su podijeljeni po EU kategorizaciji, a ne financiraju samo dugoročne projekte za koje treba višegodišnje istraživanje koje ne bi završilo unutar prosjeka držanja jedne investicije od šest godina. Najveći potencijal u Hrvatskoj i Sloveniji vide u AI, biotehnologiji i energetici.

Dremelj ističe kako Vesna VC ima tri kategorije investicije

• Prva je u PoC fazu u iznosu od 50-ak tisuća eura, gdje povezu znanstvene organizacije s budućim tvrtkama. U ovoj fazi čak ne investiraju u tvrtku već u projekt preko znanstvene organizacije tako da smanju administrativne troškove. Računaju kako veći dio ovih projekata neće uspjeti.
• U daljnjoj fazi investiraju 300 tisuća eura u MVP i tu već ulažu u tvrtku i jasno prenose IV (intelektualno vlasništvo) sa znanstvenih organizacija u gospodarstvo.
• U trećoj fazi pomažu proizvodu ili usluzi da dođe do tržišta gdje u prodajne i proizvodne kapacitete ulažu 650 tisuća eura (primjer Legita)

Postoji i mogućnost followup investicije kroz uvođenje novog investitora i do dodatnih milijun eura. Investicije drže oko 6-7 godina.

Grantovi za znanstvene projekte nisu dovoljni

Dremelj ističe kako su znanstvene insticije prirodni partner Vesna VC, jer im pomažu financirati projekte koji će završiti na tržištu:

Znanstvenici trenutno imaju pristup većoj količini grantova, međutim grantovi ne prenose tehnologiju na tržište, jer se njima ne financira prodaja i marketing niti su nešto na što se znanstvenici mogu osloniti obzirom da njihova objava i evaluacija traje jako dugo.

Grantovi su administrativno jako zahtjevni pa i njihova provedba onemogućuje fokus na tržište i proizvod. U projektima s visokotehnološkim proizvodima i uslugama često nedostaje poslovnog iskustva pa mi otpočetka radimo s njima da im osiguramo pravi tim.

Naš partner može biti bilo koja znanstvena institucija koja ima proizvode ili usluge s visokotehnološkim udjelom. U kontaktu smo sa svima, ali ako smo nekoga zanemarili, s obzirom na količinu posla, neka nas slobodno pozovu i prezentirat ćemo im fond.

Kako dosad nije bilo fonda poput Vesna VC, usmjerenog baš na suradnju sa institucijama, Dremelj smatra da je i to razlog zašto je jako malo proizvoda i usluga iz znanstvenih organizacija uopće završilo na tržištu:

Samom pojavom na tržištu uvjereni smo da će se povećati broj projekata i njihova kvaliteta. Ono što će biti izazov je da prijenos tehnologije znači i predanost njenom razvoju na tržištu.

Drugim riječima, tražit će se veća angažiranost u samoj tvrtki te možda i djelomično napuštanja rada na znanstvenoj instituciji ili napuštanja same tehnologije onome tko zna i može dati svo vrijeme da proizvod ili usluga uspije na tržištu.

Zaključuje kako je bitno imati na umu da su se u zadnjih 10 godina na institucijama razvili uredi za transfer tehnologije kojima je ovaj fond sad partner za pretvaranje tehnoloških proizvoda u startupe.

Da su prije postojali, zaključuje Dremelj, rado bi bili podržali tvrtke poput Rimac Automobili, Photomath i SplxAI.