TABU pokazao: Plaće zadnjih mjeseci rastu osnivačima i menadžerima, a padaju dizajnerima i marketingašima

TABU pokazao: Plaće zadnjih mjeseci rastu osnivačima i menadžerima, a padaju dizajnerima i marketingašima

TABU je od ožujka ove godine do danas prikupio najveći uzorak plaća na našem IT tržištu - njih više od 19.000, a sad su podijelili i trend rasta odnosno pada prosječnih plaća u odnosu na tri mjeseca ranije.

Za ovu analizu, iz Tabua su usporedili prosjek plaća unesenih u prva tri mjeseca od nastanka platforme, dakle od kraja ožujka do kraja lipnja, s prosjekom plaća u periodu od početka srpnja do kraja rujna.

Uspoređujući generalan prosjek u IT-u, dakle podatke za sve pozicije, senioritete i odjele, s prosjekom u periodu od tri mjeseca ranije, zabilježen je porast od 2.2% — dok je prije prosječna mjesečna neto plaća u hrvatskom IT-u bila 12.602 kn, sad ona iznosi 12.873 kn, što je povećanje od 272 kn mjesečno.

Prosječni rast se ne čini toliko značajan, pogotovo s obzirom na povećanje troškova života u zadnjih par mjeseci. Ako uđemo dublje u analizu za određene pozicije i odjele, vidimo da je u nekima zabilježen puno konkretniji porast, a u određenim odjelima je došlo i do pada prosječne plaće.

Najveći rast među (su)osnivačima firmi i rukovoditeljima na C-razini

U TABU postoji 13 kategorija, većina su uvriježeni odjeli u firmama poput Financija, Prodaje ili Ljudskih resursa, a tu su i posebne kategorije poput Osnivač ili suosnivač firme te Voditelj tima ili odjela.

Najveći porast prosječne plaće u zadnja tri mjeseca zabilježen je u kategoriji Osnivač ili suosnivač firme — s prijašnjih 14.905 kn prosječna plaća popela se na 16.879 kn, što je porast od 11.9% odnosno 1.774 kn. Drugi najveći porast plaća evidentiran je u kategoriji C-level, koju čine najviši rukovoditelji u hrvatskim IT firmama. Njima je prosječna plaća s 21.925 kn porasla na 23.530 kn, što je rast od 1.605 kn odnosno za 7.3%.

Treća po kriteriju najvišeg rasta plaća je kategorija PM / PO / BA / Consultant / Agile, u kojoj su osim Product ili Project Managera, Product Ownera i Business Analysta, najčešće funkcije i Scrum Master, Quality Assurance, Kanban Agile Coach i drugi. Njihova prosječna plaća u zadnja tri mjeseca iznosi 13.492 kn, dok je prethodno iznosila 12.745 kn, što je porast za 747 kn odnosno za 5.9%.

Najveći pad plaća u marketing i dizajn odjelima

Usprkos prosječnom rastu plaća u IT-u te porastu u gore navedenim kategorijama, nisu svima u IT-u plaće narasle. Štoviše, Tabuova analiza pokazala je da su u nekim odjelima prosječne plaće manje nego što su bile prije tri mjeseca.

Najveći pad prosječne plaće u hrvatskim IT firmama dogodio se u odjelima Marketinga: s 10.008 kn, prosječna plaća marketingaša pala je na 9.526 kn, odnosno manja je za 428 kuna ili za 4.8%. Slijedi odjel Dizajna, gdje je prosječna plaća bila 11.325 kn, a sada je 11.008 kn, što je za 2.8% ili 317 kn manje.

Među onima koji bilježe pad prosječne plaće, slijedi kategorija BI / Data / Database, gdje je prosječna plaća pala za 104 kn ili 0.8% — s 12.399 kn na 12.295 kn, a zatim odjel ljudskih resursa, gdje je prosječna plaća prije tri mjeseca bila 10.599 kn, a sada je 10.541 kn, što je za 57 kn ili za 0.5% manje.

Novi izvještaj trendova dostupan korisnicima Tabua

Novi izvještaj dostupan je i korisnicima Tabua — svatko tko je unio ili ažurirao svoj unos u zadnja tri mjeseca može vidjeti usporedbu svoje plaće s prosjekom ili medijanom plaća svojih kolega u posljednja tri mjeseca te usporedbu s prosjekom starijim od tri mjeseca. Novi report nalazi se u navigaciji na vrhu personalizirane stranice rezultata korisnika – pod nazivom “Kvartalno ažuriranje”.

O objavljivanju novih analiza za korisnike poput ove, kao i svim drugim poslovnim aspektima platforme, brine TABU Product Lead, Vatroslav Mileusnić, koji se ovom prilikom osvrnuo na dosadašnji tijek razvoja platforme:

Kada smo pokrenuli TABU, htjeli smo omogućiti svima u IT-u da mogu usporediti svoju plaću i provjeriti je li konkurentna, a poslodavcima omogućiti praćenje konkurentnosti na tržištu. Nešto više od pola godine nakon pokretanja, TABU se pokazao kao alat koji je itekako potreban na tržištu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.