Blockchain from the Bloc(k) 10: Kripto sfera bi uz DEX-eve mogla izbjeći situacije "osnivača koji je umro s ključem"

Blockchain from the Bloc(k) 10: Kripto sfera bi uz DEX-eve mogla izbjeći situacije “osnivača koji je umro s ključem”

Decentralizirani sustavi razmjene (DEX) mogli bi postati budućnost kriptovaluta, a za čiji je daljnji razvoj nužno sigurno, povjerljivo i decentralizirano rješenje.

Blockchain from the Bloc(k), prvi podcast o balkanskoj blockchain sceni, nastao u suradnji Netokracije i æternity Venturesa, slavi svoj prvi okrugli broj!

U 10. epizodi Ivan Brezak Brkan i Luka Sučić uz gosta Tita Titova, CEO-a weiDEX-a, raspravljaju o sigurnijim i decentraliziranim načinima razmjene kriptovaluta, točnije o DEX-evima (decetralized exchanges) koji se ispostavljaju sve nužniji zbog trenutne situacije u kripto sferi. A kakva je to situacija, pitate se?

Nećemo u detalje, za to služi play gumb epizode, ali važno je krenuti od početka, kao što su i Luka i Ivan. Iako već duže vrijeme pričamo o decentralizaciji kao glavnom svojstvu blockchaina, a time i kriptovaluta, u slučaju razmjene tih istih kriptovaluta ideja decentraliziranog pada u vodu. Zašto? Ukratko, da bi u jednom trenutku dobili likvidna sredstva koja mogu iskoristiti na ovaj ili onaj način, vlasnici tokena morali su svoje tokene pohraniti na centralizirane platforme, najbliže onome što tradicionalno poznajemo kao burze.

Jedna od svojevremeno najvećih bila je i Mt. Gox platforma, a koja je neslavno i čudnovato propala prije par godina. No, našoj javnosti je svakako najpoznatija razvikana afera uz čiju se propast vezuje lažirana smrt osnivača koji je umro s ‘glavnim ključem te burzovne centralei tako sa sobom “pokopao” 190 milijuna dolara. Naime, takvi skandali, kako objašnjava Luka u ovoj epizodi, samo su dio priče u dubokom moru nerazjašnjenih prevara koje svakog dana obilježavaju još slabo reguliran kripto svijet.

Ovi mali detalji iz povijesti kriptovaluta dio su šire puzzle o tome kako su nastali DEXovi – sustavi decentralizirane razmjene u kojoj vlasnici tokena jedini njima raspolažu i uvjetuju način njihove razmjene. Mnogi blockchain stručnjaci u DEX polažu velike nade.

Više o tome što DEX-evi donose za budućnost kriptovaluta rekao nam je i naš gost Tito Titov, suosnivač jednog od decentraliziranih DApp sustava razmjene.

Poslušaj 10. epizodu podcasta Blockchain from the Bloc(k)!

Ako ste propustili devetu ili neku od prethodnih epizoda Blockchain from the Bloc(k)a, bez brige, uvijek se možete priključiti. Sve epizode dostupne su na Transistoru, iTunesu, a možete ih pratiti i na Spotifyu te aplikaciji Stitcher. Tamo će svake srijede pristizati i nove epizode, od veljače do srpnja, u kojima će Ivan Brezak Brkan i Luka Sučić obraditi najrelevantnije teme iz svijeta blockchaina, od definiranja koncepta i primjene do detaljnog osvrta na blockchain scenu u regiji.

S podcastom nisi na ti, a blockchain ti je još manje razumljiv pojam?

Istraživanja pokazuju kako se razlog neslušanja podcasta, pa tako i manjak interesa za njih, najčešće krije u nepoznavanju pojma i konteksta, a to se najbolje liječi praktičnom primjenom. Osim toga, ako vas blockchain i startup scena na Balkanu iole zanimaju, nemojte biti skeptici jer nešto ne poznajete dovoljno, dajte si priliku za učenje i napredak.

A kako ne bi bilo zaostataka, pratite nove epizode po redu objave. Za to nema boljeg podsjetnika od maila u kojem ćete primati sve linkove epizoda neovisno o platformi koju ste odabrali za slušanje.

Deseta je bila 👌? Pretplati se na newsletter i svaka sljedeća epizoda stiže ti na mail!

Molimo te za potvrdu da ti možemo slati nove epizode i novosti o podcastu Blockchain from the Bloc(k) putem emaila! 🙂

Možeš se odjaviti s liste u bilo kojem trenutku klikom na poveznicu u podnožju naših mailova.

Koristimo Mailchimp kao marketinšku platformu, a prijavom na newsletter ujedno i pristaješ na to da proslijedimo tvoje podatke Mailchimpu kako bi se oni mogli obraditi. O tome kako Mailchimp upravlja privatnošću, više doznaj ovdje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?