Kako čakovečka Pinova svojim rješenjima pomaže više od 400 (tech) poljoprivrednika

Tehnologija je nužnost i u poljoprivrednoj proizvodnji, koja je vrlo složena te traži mnoga znanja i vještine. Primjena različitih tehnoloških rješenja i alata može značajno doprinijeti boljim proizvodima te financijskim rezultatima, na početku razgovora objašnjava mi sugovornik Tomislav Dvorski, agronom i project manager u tvrtki Pinova, zadužen za razvoj te korisničku podršku i nadogradnju nekoliko njihovih rješenja namijenjenih tech-poljoprivrednicima. To ne bi trebalo čuditi jer su nove generacije poljoprivrednika sve svjesnije važnosti tehnologije u proizvodnje te digitalnih kanala u promociji svojih proizvoda.

To je bila i misao vodilja osnivača Pinove Zorana Lovreka, diplomiranog inženjera agronomije koji je želio iskoristiti višegodišnje iskustvo u proizvodnji voća i drugih poljoprivrednih kultura te riješiti probleme koji su mučili njega, ali i druge poljoprivrednike. Da ne bi sve stalo samo na idejama, 2010. osnovana je tvrtka Pinova te je krenuo razvoj suvremene automatske agrometeorološka stanice PinovaMeteo, zatim aplikacija za menadžment u poljoprivredi PinovaDoc te softvera za određivanje rokova i obroka navodnjavanja poljoprivrednih kultura PinovaIrrigation. Tomislav mi otkriva više o ovim rješenjima.

Što je PinovaMeteo?

Agrometeorološka stranica PinovaMeteo postavlja se direktno u nasad, a cilj je da se prikupljanjem i obradom mikroklimatskih podataka u tom nasadu, korisniku pruži pravovremena informacija o mogućem početku, trajanju i intenzitetu napada određene biljne bolesti odnosno štetnika.

Prikupljeni podaci pomoći će i u određivanju mikroklimatskih prilika za određene lokacije i olakšat će provođenje i drugih agrotehničkih mjera. Periferni mjerni instrumenti mogu mjeriti sljedeće: oborine, temperaturu i relativnu vlagu zraka, vlagu lista, globalno zračenje, fotosintetsku aktivnost, smjer i brzinu vjetra, temperaturu tla i dr. Podaci se GPRS vezom šalju na servere te sa servera na računalo korisnika.

Tomislav kaže da su ponosni i na softver za pregled podataka PinovaSoft jer su uspjeli na jednostavan i pregledan način prezentirati izmjerene podatke što i nije jednostavno kada se uzme u obzir količinu podataka koju treba prikazati.

Pregled podataka je u desetominutnom, dvosatnom, šest satnom, dnevnom, tjednom i mjesečnom prikazu. Razvili smo i mobilnu aplikaciju kroz koju korisnik može vidjeti posljednje mjerene podatke i povijesne podatke od trenutka kada je PinovaMeteo stanica postavljena. Kroz mobilnu aplikaciju korisnik može vidjeti i vremensku prognozu točno za svoju lokaciju za narednih 10 dana.

20 prognoznih modela za biljne bolesti

Tu su i prognozni modeli za biljne bolesti koji se također na jednostavan i pregledan način prikazuju u grafičkom modelu. Odnosno, riječ je o matematičkim izračunima koji govore pogoduju li mikroklimatski uvjeti u nasadu pogoduju razvoju biljnih bolesti i štetnika, što ponajprije ovisi o vremenskim uvjetima (vlazi lista, temperaturi, relativnoj vlazi zraka). Do sada je razvijeno 20 prognoznih modela, a njih još nekoliko se treba testirati, ističe Tomislav.

Agrometereološka stanica PinovaMeteo namijenjena je vinogradarima, voćarima, ratarima, povrćarima, rasadničarima, a koriste ju fakulteti, savjetodavne službe i proizvođači sredstava za zaštitu bilja.

Trenutno je na terenu u Hrvatskoj u funkciji 180 stanica. Svi korisnici podacima se koriste kako bi odredili rokove suzbijanja biljnih bolesti i štetnika, odnosno kako bi u slučaju eventualnih propusta utvrdili u čemu su pogriješili. Poljoprivredno savjetodavna služba, između ostalog, svoje prognoze za suzbijanje bolesti i štetnika izrađuje na osnovu podataka sa PinovaMeteo stanica i redovito obavještava poljoprivrednike. Proizvođači sredstva za zaštitu bilja koriste stanice kod testiranja novih preparata, ali i za savjetovanje svojih kupaca.

E-dnevnik za evidenciju poljoprivredne proizvodnje

Međutim, u Pinovi su razvili i elektronički dnevnik za evidenciju poljoprivredne proizvodnje imena PinovaDoc, a namijenjena je svima koji žele unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju.

PinovaDoc pokriva sve – od evidencije ARKOD parcela, inventure nasada, evidencije mehanizacije, opreme i djelatnika pa do radova koji se u nasadu obavljaju. Vinogradari i vinari imaju i zasebnu kategoriju kroz koju mogu pratiti kompletnu podrumsku evidenciju. Sve stavke proizvodnje sudjeluju u stvaranju financijske analize koja daje uvid u troškove, prihode i na kraju cijenu proizvedenog proizvoda.

Također, korisnici imaju detaljan uvod u stanje repromaterijala na skladištu, količinski i financijski, a 49 zakonskih obrazaca i izvještaja se automatski generira iz unesenih podataka te su tako spremni za ispis i time štede velike količine vremena.

Osim web aplikacije, korisnici dobivaju i Android verziju aplikacije za pametne telefone i tablete uz pomoć koje u svakom trenutku mogu imati uvod u obavljene agrotehnike sa svim detaljima po agrotehničkoj mjeri, kaže Tomislav. Također, uz audio i video arhivu koja omogućava izradu slikovne i glasovne poruke koja se direktno šalje u korisnički račun glavne PinovaDoc aplikacije, služi korisniku i kao podsjetnik što treba odraditi.

Iako su povratne informacije s terena vrlo pozitivne, još uvijek je mnogo poljoprivrednika koji ne shvaćaju značaj urednog vođenja evidencija na dnevnoj bazi.

A što s problemom navodnjavanja?

Jedno od problema u poljoprivrednoj proizvodnji je i pitanje navodnjavanja. Tomislav objašnjava, da iako još uvijek nedovoljno, mnogo je poljoprivrednika koji navodnjavaju svoje površine, a većina njih to radi prema vlastitom nahođenju. Kao rezultat, mnogi s navodnjavanjem počinju prekasno i ne postižu potrebne efekte ili se pak radi o preintenzivnom navodnjavanju.

Naš zadnji projekt PinovaIrrigation desktop aplikacija je nastala prirodno i nekako logično. Nadovezuje se na PinovaMeteo stanicu, jer su za izračun vodne bilance u tlu potrebni podaci koje mjeri PinovaMeteo stanica (temperatura i vlaga zraka, globalno zračenje, brzina vjetra). S obzirom na to da smo to rješenje prethodno već odradili bilo je potrebno osmisliti koncept. Aplikacija je gotova te se ove godine testira u realnim uvjetima. Pokus smo postavili na jabuci i breskvi u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

Tomislav ističe da postojeća rješenja za određivanje rokova za navodnjavanje mjerenjem vlage u tlu senzorima mogu biti dobra, no da u praksi često ima problema. Naime, potreban je velik broj senzora i njihovo tehničko održavanje često nije adekvatno.

Naše rješenje isključuje te probleme i zato imamo velika očekivanja od PinovaIrrigation aplikacije. Na tržištu nema niti jedne aplikacije koja uzima u obzir toliko parametra (evapotranspiraciju, koeficijent kulture, fazu razvoja kulture, tip tla, tip navodnjavanja i dr.) koliko smo mi uzeli. Realno aplikaciju mogu koristiti svi proizvođači koji u proizvodnji koriste navodnjavanje, ali najviše očekujem primjenu u voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji te za potrebe fakultetskih istraživanja.

U budućnosti širenje na Europu i Aziju

Njihova rješenja koristi oko 400 poljoprivrednika, no Tomislav kaže da je broj onih koji imaju koristi od njih puno veći jer Savjetodavna služba na osnovu podataka s PinovaMeteo stanica radi prognozu za suzbijanje biljnih bolesti u svim županijama. Osim u Hrvatskoj i regiji, uskoro se nadaju širenju na druge zemlje Europe, a kao potencijalno tržište prepoznaju i srednju Aziju, kaže Tomislav.

Već sada, s postojećim proizvodima, imamo prilično zaokruženo rješenje, ali radimo na tome da kroz jednu zajedničku platformu poljoprivrednicima ponudimo rješenje koje će im biti vrlo prijateljsko i još jednostavnije.

Poljoprivrednici prihvaćaju tehnologiju, ali…

Kad sam prije nekoliko tjedana razgovarala s Vedranom Stapićem, voditeljem poslovanja Agrokluba rekao mi je kako imamo poljoprivredne proizvođače koji iz brojnih razloga nisu spremni na korištenje novih tehnologija, jednim dijelom i financijskih razloga. Za kraj, zanimalo me kako Tomislav gleda na to, a on kaže da su poljoprivrednici općenito počeli prepoznavati nove tehnologije kao nešto pozitivno, no da se stvari ne odvijaju tempom kao u Europi.

Na primjer, u Italiji, samo u južnom Tirolu postavljeno je oko 350 agrometeoroloških stanica, a u cijeloj Hrvatskoj manje od 300. Prostora za napredak ima još puno, upravo sada se dobna slika poljoprivrednih proizvođača mijenja, mlađi nasljeđuju tvrtke i OPG-ove, a njima računala nisu strana te se lakše odlučuju za nove tehnologije.

Podaci koje možemo dobiti od dronova, satelitska navigacija mehanizacije i druga rješenja u preciznoj poljoprivredi sigurno su budućnost, kaže Tomislav, no ističe da je veliki problem naših poljoprivrednika taj da ne koriste ni ono što im je već sada dostupno. Objašnjava da tu ne misli samo na korištenje opreme i novih tehnologija, već i na korištenje postojećih vlastitih znanja i znanja ljudi u njihovom okruženju. Kao veliki problem hrvatske poljoprivrede ističe nepoštivanje tehnološke discipline, tj. neprovođenje agrotehničkih mjera u optimalnim rokovima i zaključuje:

Nekad se to može opravdati financijskim problemima, ali često je u pitanju nemar ili manjak spoznaja o važnosti provođenja istih. Često se susrećemo s ljudima koji su u nasade i osnovnu opremu uložili više stotina tisuća kuna ili čak milijune kuna, a istovremeno nisu spremni izdvojiti nekoliko tisuća kuna za nove tehnologije koje bi im bitno smanjile rizike u proizvodnji.