55% mladih informacije o spolnom odgoju pronalazi na internetu

55% mladih Hrvata informacije o spolnom odgoju pronalazi – na internetu

Više od polovice mladih, njih čak 55%, informacije o spolnom odgoju pretražuje putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi. Rezultati istraživanja koje je proveo portal EduCentar ukazuju na to da mladi o spolnim pitanjima ne mogu razgovarati s ljudima u svojoj okolini, ali i na sve veću važnost medija u svakodnevici mladih koji ne služe samo za zabavu, već i za edukaciju i kao izvor informacija.

Više od polovice djece i mladih pretražuje informacije o spolnom odgoju putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi, pokazalo je istraživanje portala EduCentar.
Više od polovice djece i mladih pretražuje informacije o spolnom odgoju putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi, pokazalo je istraživanje portala EduCentar.

Internet je prvi izbor djece i mladih u informiranju o spolnosti. To je, naime, pokazalo istraživanje portala EduCentar u kojemu je sudjelovalo više od 560 ispitanika. Više od polovice njih informacije o spolnom odgoju pretražuje putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi.

Razlozi zašto se djeca i mladi okreću internetu su različiti, od primitivizma u manjim sredinama gdje je, prema navodima ispitanika, sramota raspitivati se o spolnoj zaštiti, do šutnje profesora koji odbijaju odgovarati na pitanja o spolnosti.

Osim toga, jedna ispitanica ističe kako su informacije koje je dobila od stručnjaka često bile nepotpune i neargumentirane.

Vrlo često dobivene informacije od drugih, uključujući stručnjake, bile su nepotpune. Nedostajali bi vrlo važni podaci. Na internetu sam mogla pronaći argumente, činjenice i istraživanja, za potporu informacije. Od stručnjaka često ograničena informacija bi bila neargumentirana i očekivalo se puko prihvaćanje.

A što je sa spolnim odgojem u školama?

Mladi se u manjoj mjeri o spolnome odgoju savjetuju s vršnjacima (15%) i roditeljima (10%), a učenici koji su o spolnosti učili na biologiji (13%) imaju pozitivne dojmove o toj temi u nastavi. Broj ispitanika koji su sudjelovali na predavanju u školi posvećenom isključivo spolnom odgoju je malen (7%), ali učenici nisu ta predavanja smatrali korisnima. Tek nekolicina njih je imala izvannastavnu edukaciju na kojoj su mogli i postavljati pitanja.

Spolni odgoj jedna je od najkontroverznijih tema predložene reforme školstva. Iako zbog jednostavnosti provedbe istraživanja nisu prikupljeni demografski podaci ispitanika, pa se rezultati ne mogu generalizirati, oni su ipak indikativni te između ostalog ukazuju na podijeljenost mišljenja o spolnom odgoju.

Roditelji su tu da podučavaju dječicu, profesori se ne bi trebali miješati u život i odgoj njihovih učenika, to je predmet za roditelje.

Dok jedni ističu važnost roditeljske uloge, drugi smatraju kako je spolni odgoj potreban u školama, ali ne u obliku u kojem je trenutno predložen.

Svakako sam za spolni odgoj, ali ne u obliku u kojem je trenutno predložen. Potrebno ga je prilagoditi dobi i razumijevanju učenika te ih postupno provoditi kroz temu. Bilo kakvo forsiranje i agresija nisu dobar način za podučavanje o ovako važnoj temi.

Mediji su sve važniji dio svakodnevice mladih, no ima li za njih mjesta u kurikulumu?

S druge strane, osim spolnog odgoja, tu je i pitanje medijske pismenosti. Mediji – a ponajprije internet – zauzimaju sve važnije mjesto u životu mladih. I navedeni rezultati istraživanja pokazuju da mediji ne služe samo za zabavu, već i za edukaciju i kao izvor informacija. Međutim, na internetu se također susrećemo s različitim izvorima, polovičnim informacijama ili jednostranim mišljenjima koje je na prvi pogled teško razlikovati.

U tome je smislu važno djecu i mlade podučiti kako kritički pristupiti sadržaju i prepoznati vjerodostojne informacije. Možda je stoga vrijeme da osim u našoj svakodnevici, mediji, zajedno s tehnološkim temama, dobiju na važnosti i u školskome programu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.