55% mladih informacije o spolnom odgoju pronalazi na internetu

55% mladih Hrvata informacije o spolnom odgoju pronalazi – na internetu

Više od polovice mladih, njih čak 55%, informacije o spolnom odgoju pretražuje putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi. Rezultati istraživanja koje je proveo portal EduCentar ukazuju na to da mladi o spolnim pitanjima ne mogu razgovarati s ljudima u svojoj okolini, ali i na sve veću važnost medija u svakodnevici mladih koji ne služe samo za zabavu, već i za edukaciju i kao izvor informacija.

Više od polovice djece i mladih pretražuje informacije o spolnom odgoju putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi, pokazalo je istraživanje portala EduCentar.
Više od polovice djece i mladih pretražuje informacije o spolnom odgoju putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi, pokazalo je istraživanje portala EduCentar.

Internet je prvi izbor djece i mladih u informiranju o spolnosti. To je, naime, pokazalo istraživanje portala EduCentar u kojemu je sudjelovalo više od 560 ispitanika. Više od polovice njih informacije o spolnom odgoju pretražuje putem interneta, a drugi najčešći izvor su tinejdžerski časopisi.

Razlozi zašto se djeca i mladi okreću internetu su različiti, od primitivizma u manjim sredinama gdje je, prema navodima ispitanika, sramota raspitivati se o spolnoj zaštiti, do šutnje profesora koji odbijaju odgovarati na pitanja o spolnosti.

Osim toga, jedna ispitanica ističe kako su informacije koje je dobila od stručnjaka često bile nepotpune i neargumentirane.

Vrlo često dobivene informacije od drugih, uključujući stručnjake, bile su nepotpune. Nedostajali bi vrlo važni podaci. Na internetu sam mogla pronaći argumente, činjenice i istraživanja, za potporu informacije. Od stručnjaka često ograničena informacija bi bila neargumentirana i očekivalo se puko prihvaćanje.

A što je sa spolnim odgojem u školama?

Mladi se u manjoj mjeri o spolnome odgoju savjetuju s vršnjacima (15%) i roditeljima (10%), a učenici koji su o spolnosti učili na biologiji (13%) imaju pozitivne dojmove o toj temi u nastavi. Broj ispitanika koji su sudjelovali na predavanju u školi posvećenom isključivo spolnom odgoju je malen (7%), ali učenici nisu ta predavanja smatrali korisnima. Tek nekolicina njih je imala izvannastavnu edukaciju na kojoj su mogli i postavljati pitanja.

Spolni odgoj jedna je od najkontroverznijih tema predložene reforme školstva. Iako zbog jednostavnosti provedbe istraživanja nisu prikupljeni demografski podaci ispitanika, pa se rezultati ne mogu generalizirati, oni su ipak indikativni te između ostalog ukazuju na podijeljenost mišljenja o spolnom odgoju.

Roditelji su tu da podučavaju dječicu, profesori se ne bi trebali miješati u život i odgoj njihovih učenika, to je predmet za roditelje.

Dok jedni ističu važnost roditeljske uloge, drugi smatraju kako je spolni odgoj potreban u školama, ali ne u obliku u kojem je trenutno predložen.

Svakako sam za spolni odgoj, ali ne u obliku u kojem je trenutno predložen. Potrebno ga je prilagoditi dobi i razumijevanju učenika te ih postupno provoditi kroz temu. Bilo kakvo forsiranje i agresija nisu dobar način za podučavanje o ovako važnoj temi.

Mediji su sve važniji dio svakodnevice mladih, no ima li za njih mjesta u kurikulumu?

S druge strane, osim spolnog odgoja, tu je i pitanje medijske pismenosti. Mediji – a ponajprije internet – zauzimaju sve važnije mjesto u životu mladih. I navedeni rezultati istraživanja pokazuju da mediji ne služe samo za zabavu, već i za edukaciju i kao izvor informacija. Međutim, na internetu se također susrećemo s različitim izvorima, polovičnim informacijama ili jednostranim mišljenjima koje je na prvi pogled teško razlikovati.

U tome je smislu važno djecu i mlade podučiti kako kritički pristupiti sadržaju i prepoznati vjerodostojne informacije. Možda je stoga vrijeme da osim u našoj svakodnevici, mediji, zajedno s tehnološkim temama, dobiju na važnosti i u školskome programu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.