Žarko Ptiček: Kod autorskog prava, nema razlike između programera i Ive Andrića

Žarko Ptiček: Kod autorskog prava, nema razlike između programera i Ive Andrića

Slično kao na Tvitomaniji, predavanje koje je izazvalo veliko zanimanje posjetitelja Blogomanije, kao i pitanja iz publike, bilo je ono odvjetnika Žarka Ptičeka, koje se bavilo temom pravne zaštite sadržaja na blogovima. Kako je rekao na početku, mnogi mu se obraćaju s problemima kršenja autorskog prava, stoga je na vrlo jednostavan način sažeo zakone koji se bave tim pitanjem i savjete koji se odnose na ovo zanimljivu temu.

Žarko Ptiček često se susreće s pitanjima o autorskim pravima. Zbog toga je na jednostavan način objasnio osnove na Blogomaniji.
Žarko Ptiček često se susreće s pitanjima o autorskom pravu. Zbog toga je na jednostavan način objasnio osnove na Blogomaniji.

Slično kao na Tvitomaniji, predavanje koje je izazvalo veliko zanimanje posjetitelja Blogomanije, kao i pitanja iz publike, bilo je ono odvjetnika Žarka Ptičeka, koje se bavilo temom pravne zaštite sadržaja na blogovima. Kako je rekao na početku, mnogi mu se obraćaju s problemima kršenja autorskog prava, stoga je na vrlo jednostavan način sažeo zakone koji se bave tim pitanjem i savjete koji se odnose na ovo zanimljivu temu.

Prvi dio njegovog predavanja bio je posvećen citiranju i pojašnjavanju dijelova zakona koji se odnose na autorska prava. Taj se dio odnosio na srpske zakone, ali situacija je poprilično slična i u drugim okolnim zemljama. U Srbiji su autorska djela zaštićena ustavom. Ona su moralna i imovinska prava te ih samim time nije potrebno registrirati. S druge strane, žig (odnosno, brend), patent i industrijski dizajn se registriraju. Autorsko djelo je originalna dugovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi. Može biti elektronska, bestjelesna stvar. Kako kaže Ptiček, čak i user experience može biti autorsko djelo. I to sve bez obzira na umjetničku, naučnu ili drugu vrijednost, namjenu, veličinu, sadržaj i način izražavanja te dopuštenost javnog priopćavanja sadržaja.

Djelo je objavljeno kad je na bilo koji način bilo gdje na svijetu prvi put priopćeno javnosti od strane autora ili osobe koju je on ovlastio. Autor uživa moralna prava u trenutku nastanka djela. Autor je uvijek fizička osoba te je i nositelj autorskog prava. Pored njega, nositelj autorskog prava može biti tvrtka, ali tvrtka ne može biti autor. Sadržaj autorskog prava može biti prenosiv i neprenosiv. Autor ima pravo da mu se prizna autorstvo na njegovom djelu.

Primjerice, developeri imaju pravo da u kodu napišu svoje ime ili pseudonim i time postaju vlasnici tog koda. Oni koji pišu kod pišu literarno djelo. Nema razlike između programera i Ive Andrića, u vidu autorskog prava.

Drugi mogu uzeti autorsko djelo, ali moraju navesti autora. No, autor može odlučiti da ga se ne mora navoditi. Autor može i zabraniti da netko njegovo djelo objavljuje. Može se i suprotstaviti iskorištavanju djela na način koji ugrožava ili može ugroziti njegov ugled. Samim time, ukoliko netko vadi dijelove teksta s vašeg bloga i kritizira ih na način da ruši ugled autoru, možete mu to zabraniti.

Programeri kreiraju 'literarna' djela.
Ptiček: “Programeri kreiraju ‘literarna’ djela.”

Zakonom je točno određeno na koji način se može kaznenopravno odgovarati za povredu autorskog prava. No, kako znati koji je sud odgovoran u slučaju spora? Gleda se više faktora – sjedište, mjesto isprouke sadržaja, mjesto namjene itd.

Putem creativecommons.org licence može se odrediti što se može, a što ne s vašim djelom.

Primjeri iz prakse

  1. Krađa i distribucija teksta s bloga. Tekst o odjevnom predmetu bio je preuzet od strane novinske kuće, kao vlastita vijest, bez navođenja autora i izvora. Time je napravljena protupravna imovinska korist. Novinska kuća zamoljena je da objavi ime autora, što nije napravljeno. Nakon toga je stigla opomena pred tužbu. Platili su i odštetu, ali su time stekli pravo da ga i dalje distribuiraju uz obvezu navođenja izvora.
  2. Krađa fotografije objavljene na blogu. Ovdje je bila riječ je o putopisnom fotoblogeru. Turistička agencija je s njegovog bloga uzela sliku katedrale iz jednoga grada te izrezala dio s vodenim žigom. Fotograf je zamolio da ju maknu, na što nisu reagirali. Potom ih je zamolio za plaćanje za korištenje fotografije, no nisu reagirali. Odvjetnik je poslao opomenu pred tužbu, na što se opet nije reagiralo. Tuženi su, na što su tek tada reagirali i željeli dogovor. Uz prvotni traženi iznos, platili su i druge troškove.
  3. Korištenje naziva bloga. Netko je provjerio koji su najposjećeniji blogovi u Srbiji, pa je nazvao tvrtku imenom jednog od njih. Kako kaže Ptiček, naziv bloga može, ali i ne mora, biti naziv cijelog autorskog djela. Time su blog postovi dijelovi, a blog je opus. Samim time, i ovdje je došlo do kršenja autorskog prava.

Savjeti za zaštitu bloga

Ptiček je dao i nekoliko konkretnih savjeta za zaštitu blogova:

  • Stavite do znanja jasno i nedvosmisleno što je dozvoljeno, a što nije.
  • Aktivno provjeravajte je li došlo do povrede autorskog prava.
  • Osigurajte dokaze.
  • Pišite opomene u kojima zahtijevate uklanjanje sadržaja i/ili nadoknadu.
  • Tužite. Zato postoji sud.
  • Ne odustajte. Nikada.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marijan

    Marijan

    02. 12. 2013. u 6:54 pm Odgovori

    Hmm da, naročito tužite i još više zatrpajte sudove. A zašto mi gledatelji ne bi zaštitili svoje gledanje nečijeg bloga. Ako hoćeš da gledam plati atorska prava

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.