Želite voditi softversku tvrtku poput cara? Poslušajte Careve savjete!

Želite voditi softversku tvrtku poput cara? Poslušajte Careve savjete!

Infinumov Tomislav Car na WinDaysima se pozabavio temom kako od razvoja softvera napraviti stabilan posao, što se događa kada tvrtka jednom počne rasti (i kako to postići), koje se promjene događaju u organizaciji, zašto je bitno s kim radite i kako se prema njima odnosite te drugim nadasve praktičnim i korisnim stvarima.

Infinumov Tomislav Car održao je predavanje pod nazivom "Kako od razvoja softvera napraviti stabilan biznis?"
Infinumov Tomislav Car održao je predavanje pod nazivom “Kako od razvoja softvera napraviti stabilan biznis?”

Infinumov Tomislav Car na WinDaysima se pozabavio temom kako od razvoja softvera napraviti stabilan posao, što se događa kada tvrtka jednom počne rasti (i kako to postići),  koje se promjene događaju u organizaciji, zašto je bitno s kim radite i kako se prema njima odnosite te drugim nadasve praktičnim i korisnim stvarima.

Postoje dvije osnovne vrste softverskih tvrtki, prema Carevoj podjeli: jedne se bave agencijskim tipom posla, a druge razvojem proizvoda. Agencijski dio posla stara je priča – netko odradi za vas neku uslugu kao što bi to napravio mehaničar ili žena koja vam šiša psa, dok tvrtka koja se bavi razvojem ima intelektualno vlasništvo nad svojim proizvodom i prodaje ga na tržištu.

Postoji nekoliko razlika među njima, a prva je skalabilnost: želite li povećati prihod u agencijskom poslovanju, morate proporcionalno povećati i broj ljudi i ulaganja, dok to nije uvijek slučaj s tvrtkama koje se bave razvojem proizvoda, što ujedno znači da je i profitna marža veća – razlika druga. No prije no što se preuranjeno poveselite i bacite na razvoj proizvoda, treba imati na umu da je u potonjem slučaju i veći rizik te je teže postići stabilnost:

To je kao i sve u životu – veći rizik znači i visoku potencijalnu dobit.

Zbog visoke potencijalne dobiti investitori će i češće uložiti u potonje, a to je djelomično motivirano činjenicom da osim kadra imaju i dodatnu vrijednost – vlastiti proizvod.

Jesmo li mi sad korporacija?

Jednom kad se odlučite što želite biti i posao krene, postavit ćete si pitanje: “Hoćemo li mi sada postati korporacija?”. Rijetko tko želi biti korporacija i raditi u istoj, s krutom organizacijom i pravilima, no s porastom obujma posla neke će stvari nužno krenuti u tom smjeru – sve su korporacije, uostalom, jednom počele kao male firme.

Kao softverska tvrtka na početku se bavite dizajnom i programiranjem – to je ono što se naziva produkcijom – i sve ostalo vam je sporedno. Lako je raditi HR kada zaposlite jednu osobu godišnje ili voditi financije kad nemate toliko prometa. Što više napredujete, to ti aspekti poslovanja uzimaju više vremena, razjašnjava Car:

Najčešće pitanje koje dobivam je bih li radije programirao ili se bavio direktorskim poslovima. Realno, nitko ne želi biti direktor, no s vremenom vas okolnosti natjeraju da se bavite stvarima koje nisu ono s čime ste započeli. Bitno je samo da firma raste i da sve zajedno ide u nekom smjeru.

Shodno tome, naći ćete se u poziciji kada je suština vašeg posla donošenje odluka. To je kao u vojsci – morate prikupiti dovoljno informacija, ali i odluku donijeti u pravo vrijeme, naći pravi balans. Izbjegavajte odgađanje donošenja odluka – bolje je donijeti lošu odluku nego nikakvu. Izgubit ćete nešto novaca, naučiti nešto iz toga i krenuti dalje ponešto pametniji.

Preuzimanje rizika je također nešto na što ćete se morati naviknuti, upozorava, kao i delegiranje – odaberite dobre ljude, ali naviknite se i  se na to da će ljudi raditi greške i promašaje.

Bonus naputak: Kakva god tvrtka odlučite biti, nemojte očekivati pomoć od države u poslovanju. Devet najstrašnijih riječi u engleskom jeziku su “I’m from the government and I’m here to help”.

"Realno, nitko ne želi biti direktor, no s vremenom vas okolnosti natjeraju da se bavite stvarima koje nisu ono s čime ste započeli"
“Realno, nitko ne želi biti direktor, no s vremenom vas okolnosti natjeraju da se bavite stvarima koje nisu ono s čime ste započeli”, kaže Car.

Financije

Ono što vam treba za poslovanje je izvor prihoda – rijetko koja tvrtka propadne jer nešto loše isprogramira, ali mnogo ih propadne jer ostanu bez novaca. Ako ste agencijska firma bitno je imati dobar pipeline – to su poslovi o kojima pregovarate i možda ćete ih dobiti, poslovi koje ste dobili i trebate završiti te oni koje ste završili i i trebate naplatiti. Jedno treba voditi u drugo i što bolje upeglate tu sinusoidu, to će vam život biti lakši.

Kada se bavite razvojem vlastitih proizvoda proces je nešto drukčiji – prvo morate uložiti mnogo vremena da biste nešto napravili, a onda to tek pokušati prodavati. To zna biti prilično skupo i možete uložiti iz svog džepa, iz velikog volumena prodaje financirati nove projekte, kao recimo Nordeus, ili tražiti vanjsku investiciju.

Pravilo palca je da ako nestane financija, nema više ni firme.

Dobar sustav za upravljanje novcem je ugrubo podijeliti budžet okvirno na tri stavke, objašnjava Car:

  • Trošak hladnog pogona – koliko nam treba da sjedimo i radimo, uključujući plaće i trošak ureda.
  • Minimalna potrebna suma na računu – optimalno je to trošak hladnog pogona za tri mjeseca unaprijed.
  • Višak ili manjak od minimuma – koji možete uložiti natrag u tvrtku ili krenuti u naplatu.

Bonus naputak: PDV je “Monopoly novac” koji ćete samo proslijediti državi i na koji ne trebate računati.

Internacionalni klijenti i konkurencija

Financije, naravno, ponajviše ovise o vašem poslovanju. Ono čemu bi svaka softverska tvrtka trebala težiti su internacionalni klijenti. Jedan vrlo očit korak u tome je internetska stranica na engleskom jeziku (ako je već nemate, lupite se po čelu i krenite u izradu).

Kada za njih određujete cijenu, ona treba biti nešto viša od one za lokalno tržište, ali nemojte se baš ni izjednačiti s američkim tvrtkama jer nećete biti konkurentni, savjetuje Car. Vjerojatno ćete koji put postaviti prenisku cijenu i požaliti ili preveliku i izgubiti posao, no u svakom slučaju morate od nekud krenuti.

Ono na što se trebate fokusirati je kvaliteta proizvoda i odnos prema klijentu.

Konkurencija Hrvatskoj zemlje su u okolici, ali i neke zemlje Južne Amerike koje su cjenovno blizu, ali i po kompetencijama. Indijci konkuriraju cijenom, ali ne i kvalitetom, Nijemci su na istoj razini, ali preskupi. Najveća su konkurencija zemlje poput Rumunjske i Bugarske, koje još imaju niže poreze.

Bonus naputak: Ako ste dovoljno originalni i osmislite novo rješenje, lokalitet nije bitan i konkurencija vam nije nitko.

Učlanite se u neku udrugu, družite se s ljudima u istoj branši,  podijelite znanje i iskustva, savjetuje Car
Učlanite se u neku udrugu, družite se s ljudima u istoj branši, podijelite znanje i iskustva, savjetuje Car.

Ljudi i ljudski resursi

Dok su financije i klijenti bitni za samo postojanje firme, mnogi će vam reći da su u bilo kojem poslu najbitniji ljudi te da ih pametno odabirete. Svi to govore zato što to jest tako, naglašava Car, pogotovo kada ste softverska firma.

Osim što se treba brinuti za njihovo psihičko stanje i blagostanje, ponekad ljude treba ponukati da izađu iz svoje zone komfora, savjetuje. Ako se ljudi ne žale malo to znači da ih ne gurate dalje: “meni je to teško”, “ja to nikad nisam radio”, “sad moram nešto novo učiti” nisu nužno loše pritužbe.

Infinumovci, primjerice, imaju svoj fond za zabavu i druženje po grupama, no osim toga i vode blog o tehnologiji, dizajnu i poslovanju. To uzima vremena i ne sjedne svima najbolje, no isto tako ih i potiče da bolje istraže neku temu i svakog dana u svakom pogledu sve više napreduju. Također i opensourceaju mnogo stvari, koje možete naći na njihovom Githubu, a i održavaju predavanja u tvrtki, koja su i javno dostupna. Zanimaju li vas teme vezane uz Android i iOS development prijavite se na newsletter, pratite predavanja i postavljajte pitanja.

Bonus naputak: U softverskim firmama ljudi puno rade u timu i puno komuniciraju – ako su se napili zajedno ili pali zajedno niz slap, lakše će ispeglati stvari.

Više o Infinumu i tome čime se bave možete saznati na Netokraciji, njihovoj stranici ili blogu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.