Zdravstveni semafor nada se bolje upravljati iskustvima pacijenata i zdravstvenih radnika - svoja možete podijeliti već danas

Zdravstveni semafor nada se bolje upravljati iskustvima pacijenata i zdravstvenih radnika – svoja možete podijeliti već danas

Iako postoje već platforme koje služe za recenziranje zdravstvenih usluga (primarno doktora), Zdravstveni semafor mogao bi biti korak naprijed - gdje će i građani i zdravstveno osoblje moći podijeliti što ih muči.

Što u našem zdravstvu najviše muči građane, a što liječnike i medicinske sestre trebalo bi nam uskoro biti puno jasnije uz nedavno pokrenuti online servis Zdravstveni semafor za ocjenjivanje zdravstvenih usluga.

Upitnik o iskustvima s hrvatskim zdravstvenim sustavom može se anonimno ispuniti na poveznici zdravstvenisemafor-krijesnica.hr, priopćile su udruge i akademske institucije okupljene u mrežu Zdravstveni opservatorij.

Upravo je dijalog između građana i zdravstvenih radnika jedan od glavnih ciljeva iza ovog projekta, ističe Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, predsjedavajuće članice Mreže.

Namjera nam je kontinuiranim praćenjem i analizama prikupljenih informacija što prije detektirati bolne točke u uslugama, praksama, zakonodavstvu, kako bi se potaknule pravovremene reakcije, a jednog dana, nadamo se i vodile aktivne a ne samo reaktivne zdravstvene i socijalnu politike.

Što su boljke – zdravstvenog sustava?

Prikupljanjem iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika Zdravstvenim semaforom usmjerava se pažnja javnosti i donositelja odluka na probleme zdravstvenog sustava koji muče veliki broj građana. Stoga članice Zdravstenog opservatrija pozivaju građane i zdravstvene radnike da u što većem broju ispune upitnik.  izjavio je 

Ivan Blažević, direktor zaklade SOLIDARNA, također članice mreže Zdravstveni opservatorij, dodaje kako se prečesto u Hrvatskoj događa da se problemi u zdravstvu rješavaju vatrogasno tek nakon tragičnih slučajeva ili nakon što se građani dignu na noge.

Sada građani imaju priliku u nekoliko koraka prijaviti nepravilnosti, zadovoljstva i nezadovoljstva koja ćemo objedinjeno slati nadležnim tijelima kako bi mogli raditi na kritičnim problemima sa sustavnim rješenjima. Imena ljudi koji prijave nepravilnost bit će potpuno zaštićena te nema potrebe za strahom, a  to se naročito odnosi na ljude koji rade unutar zdravstvenog sustava koji ga i najbolje poznaju.

Zdravstveni semafor za cilj ima prepoznavanje potreba građana i specifičnih problema s kojima se susreću, a posebno ugroženih društvenih skupina, koji imaju najviše problema s pristupom zdravstvenim uslugama.

Prvi rezultati upitnika bit će objavljeni do kraja listopada ove godine.

Važna mogućnost anonimnih prijava problema

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, također članice Mreže, ističe kako pacijenti već dugo trebaju ovakav servis jer je prikupljanje kvalitetnih informacija ključno da konačno ukažemo na neuralgične točke našeg zdravstvenog sustava. I Belina ističe kako je osobito važna mogućnost anonimnih prijava problema jer se pacijenti vrlo rijetko odlučuju progovoriti javno, u strahu da će im zdravstvena zaštita biti uskraćena.

Ovakva platforma svima bi trebala omogućiti puno dublji uvid što se prilikom pružanja i primanja zdravstvene zaštite događa. Belina komentira:

Prema iskustvima korisnika zdravstvene zaštite koji nas kontaktiraju, mi i sada znamo da su najveći problem predugo čekanje na dijagnostičke postupke i donošenje odluke o početku ili nastavku liječenja, loša komunikacija i nedostak zdravstvenog kadra. No ono što ne znamo, a sada ćemo konačno doznati, jest koji su točno najveći problemi u pojedinim ustanovama, kakvi su njihovi realni kadrovski i materijalni kapaciteti, koje su ovim najviše pogođene  skupine građana te koje su prakse i ustanove najbolje, a gdje su potrebna hitna poboljšanja. Tek tada ćemo moći dati kvalitetne i obuhvatne preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj.

“Svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata”

Fokus Zdravstvenog semafora je, naime, na rješavanju problema, odnosno oblikovanje preporuka javnih politih za donošenje odluka temeljem stvarnih informacija, objašnjava ističe Stanić-Popović.

Mi želimo razviti suradnički odnos s donositeljima odluka, medijima, zdravstvenim sustavom, drugim udrugama i institucijama kako bi se potaknulo zajedničko djelovanje jer svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata. Potrudili smo se stoga okupiti brojne udruge i stručnjake te pružiti ruku suradnje onima koji su tu da bi mijenjali neodržive politike i stanja.

Zdravstveni semafor je pokrenut u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a sam projekt već je iznjedrio 6 javnopolitičkih smjernica za poboljšanje najvažnijih zdravstvenih politika: zdravstvenu pismenost, politiku lijekova, dostupnost skrbi, neformalnu skrb, integraciju skrbi te pedijatrijsku palijativu. Sve smjernice mogu se preuzeti na poveznici https://zdravstveniopservatorij-krijesnica.hr/preporuke/.

Zdravstveni opservatorij je međusektorska suradnička mreža, nastala temeljem prepoznavanja potrebe za dugoročnim i strukturiranim udruživanjem različitih aktera u zdravstvu, i to primarno između civilnog društva i akademske zajednice, kako bi se ojačao glas i utjecaj korisnika, građana, zdravstvenih radnika i istraživača zdravstva u političkom odlučivanju o zdravlju i zdravstvu.

Zdravstveni opservatorij trenutno broji 30 članica, od čega 24 organizacije civilnog društva, 5 znanstvenih institucija i jedan sindikat.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.