Programeri, dizajneri, autori! Žarko Ptiček pripremio je modele ugovora za vaše buduće poslovanje

Programeri, dizajneri, autori! Žarko Ptiček pripremio je modele ugovora za vaše buduće poslovanje

Poslovanje u okviru informacionih tehnologija na prostoru Balkana i danas je nažalost u velikoj meri neregulisano. Autori, programeri i dizajneri koji se bave freelance poslovanjem često sklapaju neformalne ugovore koji ne uključuju pisanu formu, a kao takvi mogu se naći u neprijatnoj situaciji onoga trenutka kada klijent ili poslodavac krene da zadaje muke sa isplatama ili pravi probleme druge prirode. Upravo iz tog razloga Žarko Ptiček, pravnik i konsultant iz oblasti IT prava, odlučio je da pokrene sajt ptiki.rs te posetiocima pruži detaljniji uvid u proces sklapanje ugovora.

Poslovanje u okviru informacionih tehnologija na prostoru Balkana i danas je nažalost u velikoj meri neregulisano. Autori, programeri i dizajneri koji se bave freelance poslovanjem često sklapaju neformalne ugovore koji ne uključuju pisanu formu, a kao takvi mogu se naći u neprijatnoj situaciji onoga trenutka kada klijent ili poslodavac krene da zadaje muke sa isplatama ili pravi probleme druge prirode.

Upravo iz tog razloga Žarko Ptiček, pravnik i konsultant iz oblasti IT prava, odlučio je da pokrene sajt pticek.com te posetiocima pruži detaljniji uvid u proces sklapanja ugovora, kao i same modele ugovora koji se totalno besplatno mogu preuzeti sa sajta. Ptiček je ponudio četiri modela ugovora:

U razgovoru za Netokraciju Žarko je izjavio da velikom broj internet preduzetnika i freelancera pravni deo poslovanja predstavlja “sivu zonu”, te da mnogi i dalje posluju bez sklopljenih ugovora u pisanoj formi. Ptiček je na sajt postavio najčešće modele ugovora koje je maksimalno uprostio i generalizovao, kako bi što više korisnika moglo da ih iskoristi za sopstvene potrebe.

Veliki broj ljudi koji posluje putem Interneta ne obraća pažnju na važnost ugovora budući da nisu u potpunosti upoznati sa pravnim aspektom poslovanja. Rešio sam im pomognem te da okačim modele četiri najčešće vrste ugovora koje mogu koristiti dizajneri, programeri i autori iz oblasti informacionih tehnologija.

Iako su ugovori prilagođeni pravnoj formi Republike Srbije, Žarko dodaje da je Zakon o obligacionom odnosu koji datira još iz 1972. godine, manje-više ostao isti u svim državama bivše Jugoslavije tako da se modeli ugovora mogu primenjivati i u drugim državama regiona poput Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore (samo ih je potrebno prilagoditi po jezicima, kao i po zakonima spomenutih država, odnosno pozivati se na zakone koji, iako slični, imaju druge nazive).

Četiri ugovora za 90% potreba

Kako Ptiček ističe, cilj je da pored preuzimanja ugovora ljudi pročitaju i detaljna uputstva za korišćenje istih, ne bi li se što bolje upoznali sa osnovnim pravnim aspektima sklapanja jednog takvog formalnog dogovora. Na pitanje hoće li u budućnosti postavljati i druge modele ugovora, Žarko je izjavio da ova četiri modela pokrivaju više od 90% svih potreba onih koji posluju u sferi IT-ja, ali ne isključuje i druge forme ukoliko se javi potreba.

Za kraj, Ptiček je dodao da je za nekoliko dana sajt posetilo više od 1000 ljudi te da su utisci mahom pozitivni. Autori, programeri i dizajneri sada konačno mogu odahnuti jer na Internetu postoji kvalitetno i besplatno rešenje za njihove muke, a mi se pitamo kakvo bi poslovanje u regionu bilo i da se drugi ljudi iz različitih branši odluče na jedan ovakav nesebičan potez, te olakšaju život svojih sunarodnika i komšija.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.