Zakon o audiovizualnim djelatnostima: Nove obveze za game devove

Zakon o audiovizualnim djelatnostima: Za game developere nove obveze, ali ne i poticaji

O rastu domaće gaming industrije svjedoči i uključivanje video igara kao audiovizualne djelatnosti u nacrt novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima, ali problem je što nacrt ne ide dalje od uključivanja.

Domaća gaming industrija već se podosta vremena nastoji etablirati kao grana gospodarstva koja raste brzo, zapošljava velik broj mladih ljudi i predstavlja Hrvatsku kao zemlju koja se kreće u korak s vremenom, a broj izuzetno kvalitetnih igara domaćih studija iz godine u godinu sve više raste.

Ipak, kako to obično biva, domaća industrija bolje je prepoznata vani nego kod nas pa tako video igre još uvijek nisu klasificirane kao audiovizualna djelatnost, poput primjerice filma ili TV serija. Mnogi bi se složili kako su igre jednako audiovizualne kao i film, pa će se tako uskoro u Saboru raspravljati o prijedlogu novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima, čiji je nacrt do danas bio dostupan za komentiranje.

Ako vam se čini da ovaj članak ide u smjeru pohvale jer se rade dobre stvari u industriji, na žalost nije baš tako. Naime, u nacrtu koji je dostupan na stranicama e-savjetovanja igre se spominju samo na nekoliko mjesta, i to prilično kratko i isprazno u odnosu na film, recimo. Kako bih saznao stavove domaće zajednice koja je uputila službenu kritiku na ovaj nacrt, razgovarao sam s Andrejem Kovačevićem iz Klastera hrvatskih proizvođača video igara (CGDA) i Lovrom Nolom, direktorom Machine.

Ako niste u prilici pročitati prijedlog, Andrej je sažeo o čemu se radi:

Trenutnom verzijom se nije napravio nikakav pomak po tom pitanju. Videoigre se nominalno dodaju tj. priznaju kao audiovizualna djelatnost no na tome cijela priča staje. Tako da nam se, barem nacrtom zakonskog okvira, ne ide u susret niti malo.

U redu, ovaj početak baš i nije pohvalan, ali idemo dalje. Kada smo već počeli s nešto manje sjajnim vijestima, zanimalo me što će se domaćoj industriji igara dogoditi ako se ne prihvate kritike i komentari na ovaj nacrt zakona i on u raspravu krene “takav kakav je”:

Ako zakon prođe “ovakav kakav je” bi teoretski svi koji proizvode audiovizualna djela, privatne i fizičke osobe, mogli biti novčano kažnjeni jer nisu upisani u registre HAVC-a. Nominalno će proizvodnja videoigara biti deklarirana kao audiovizualna djelatnost od važnosti za Republiku Hrvatsku, no bez jednog konkretnog pomaka ili aktivnosti koja bi to zaista pokazala jer u trenutnoj verziji Nacionalnoga plana nema aktivnosti usmjerene na razvoj videoigara.

Machinin Game Dev Career Day je ove godine pokazao koliki je interes za posao u gamingu.

Nacrt ne ide u korist studijima

Jasno je, dakle, kako ovaj nacrt ne ide u korist domaćim studijima, već ih zapravo traži samo da se upišu u registre HAVC-a ako već nisu. Istina, vjerujem kako mnogi studiji ne bi imali ništa protiv registra ako bi im se time pomoglo u razvoju domaće scene, ali kako se ovdje ne radi ni o jednom drugom praktičnom koraku, nekako sam skeptičan da bi upis u HAVC registre bio velik korak unaprijed.

Ovaj nacrt u sebi sadržava respektabilan broj nelogičnosti, od kojih su neke, primjerice, činjenica da se igre isključuju iz nekih poticaja iako su u istom prijedlogu imenovane audiovizualnom aktivnosti, dok filmovi iste poticaje mogu dobiti, a o cijelom prijedlogu dovoljno govori činjenica kako je CGDA zatražio korekciju čak 21 članka nacrta Zakona, što je gotovo pola svih članaka u nacrtu.

Moje iduće pitanje Andreju bilo je koliko misli da je realistično očekivati izmjene ovog nacrta s komentarima koje je CGDA predložila:

Osobno nisam pravnik, no koliko sam mogao razumjeti prema vezanim dokumentima, u izmjene zakona se ide upravo kako bi Hrvatska bila na tragu Europske prakse, koja ima nacionalne instrumente za poticanje izrade i promidžbe videoigara. Iako znamo čuti izjave na tragu toga da se HAVC naziva “Hrvatskim filmskim institutom” i slično, osobno nisam uspio naći jednog slova o tome unutar zakona. Trenutno ne vidimo niti jedan pravni te niti jedan praktični razlog zašto istovremeno uključiti (nominalno) i isključiti (praktično) videoigre. Vjerujemo da se može bolje i kvalitetnije pristupiti problemu i naći rješenje koje odgovara svim uključenim interesnim stranama.

Andrej dodaje i kako su brojne europske zemlje pokazale kako se pravilnim potporama ostvaruju sjajni rezultati, i nema nikakvog razloga zašto to ne bi bio slučaj u Hrvatskoj.

Reboot InfoGamer iz godine u godinu raste.

Gaming industrija je spremna za dijalog

Zanimalo me gdje Andrej vidi razloge za ovakav, u najmanju ruku čudan nacrt zakona:

Ne bismo htjeli upirati prste. Često smo u prilici vidjeti kako osobe koje nisu dio kulture videoigara imaju mnogo predrasuda i stereotipa prema računalnim igrama. Jedna od zadaća CGDA je raditi na informiranju i dekonstrukciji predrasuda. Industrija videoigara, pogotovo u Hrvatskoj, iza sebe ima gotovo isključivo pozitivne društveno-ekonomske efekte.

CGDA kao udruženje je na raspolaganju svima onima koji žele s njima sjesti za stol i porazgovarati, a isto se može reći i za Machinu i velik broj domaćih studija, bili oni indie studiji ili tvorci svjetski poznatih igara.

Odličan Bear With Me plod je Exordium Gamesa, studija u kojem je Andrej game director.

Suradnja uz obostranu korist

Lovro Nola, direktor Machina akademije drži kako je dobro što je Vlada polako svjesna da kod nas postoji gaming industrija:

Mislim da je nakon nekoliko Reboot Infogamera netko u vladi postao svjestan da se u Hrvatskoj proizvode video igre, ali se nažalost nitko nije potrudio pristupiti industriji niti ju uvrstiti u dnevni red. Nije dužnost vlade podsjećati ljude i tvrtke da se jave i pričaju o zakonskim problemima koji koče rast, ali dužnost vlade jest omogućiti vrijeme i mjesto da se ti ljudi pojave i sažeto i strukturno objasne s kojim problemima se suočavaju.

Lovro dodaje kako su developeri uvelike pokazali da su voljni promovirati ovu industriju i govoriti o problemima, ali je sada red na Vladi da kroz eventualno radno tijelo omogući kvalitetniju suradnju na obostranu korist, kako bi se formirali konkretni prijedlozi zakona koji bi mogao pomoći rastu ove industrije.

Ipak, i ako se uzme u obzir kvalitetna kritika koju je uputila CGDA, Lovro nije siguran koliko će ih Vlada uzeti u obzir.

Smatram da će bilo koje promjene ovog zakona donijeti mali, ali bitan pomak za game development tvrtke jer otvara vrata za ulazak industrije video igara kao zasebne stavke u zakonu RH. Nažalost, taj pomak se neće osjetiti u poslovanju tvrtki jer još uvijek nedostaje dijalog države i developera. Prijedlozi izmjene zakona koje je CGDA složila su korektni i razumni unutar zadanih okvira postojećih zakona, ali bez konkretnih komentara od strane vlade, teško je reći da li su provedivi i da li će vlada na njih i pristati.

Ne zanemaruje pritom ni mogućnost otpora filmske industrije:

Također je moguće da će filmska industrija pružati određeni otpor izjednačavanju zakonskih prava filma i video igara jer bi to moglo rezultirati manjim budžetima za filmove u Hrvatskoj. Uvođenje nove industrije u postojeće zakone nikada nije lagani korak i zahtjeva veliku koordinaciju, razumijevanja i strpljenja, no dugoročno može doprinijeti razvoju industrije video igara ali i filmske industrije. Zajedno smo ipak jači.

Kao najbolje moguće rješenje situacije Lovro spominje provedbu studije o industriji igara koja bi brojkama argumentirala eventualne izmjene Zakona.

Vip Adria League i slična natjecanja svakako pomažu boljoj percepciji gaminga kao ozbiljne industrije.

Potrebni daljnji konkretni koraci

Za kraj, zanimalo me što Lovro misli da bi bili najbolji koraci (osim Zakona) za poticanje razvoja gaminga u Hrvatskoj,

1) Bolje poslovno (zakonsko) okruženje

Nešto što bi svi poduzetnici u Hrvatskoj objeručke prihvatili: manji nameti, porezne olakšice za zapošljavanje, smanjenje nameti u prvoj godini poslovanja, poslovna podrška za pisanje EU projekata, itd.

2) Zajedničko predstavljanje industrije na svjetskoj sceni
Pomoć za kolektivno predstavljanje na velikim svjetskim događanjima bi omogućilo našim tvrtkama da lakše i brže pronađu kupce i partnere te samim time bi u Hrvatskoj generirali veće prihode, a samim time i poreze. Ova pomoć od strane vlade ne treba biti nužno financijska – sam čin pregovaranja za nacionalne štandove na nekom od većih sajmova može smanjiti cijenu ukupno izlaganja te omogućiti izlazak tvrtkama koje si to inače ne bi mogle priuštiti.

3) Edukacija
Bez odgovarajuće radne snage, ova industrija neće rasti. Premda već postoje inicijative da se raspišu smjerovi za visoko obrazovanje, pravo vodstvo i koordinacija od strane MZOŠ-a bi uvelike olakšalo cijeli ekosustav edukacije za ove tehničke i vrlo tražene vještine, kako u službenim oblicima obrazovanja tako i kroz informalne i neformalne treninge i akademije.

Kada se sve zbroji i oduzme, oba moja sugovornika se slažu kako je jedino pozitivno u ovom nacrtu Zakona to što se igre konačno gleda kao na audiovizualnu djelatnost, ali na svemu ostalom bi se, na žalost, trebalo poraditi. S obojicom se slažem kako ovaj nacrt na trenutke izgleda kao da ga je pisala osoba koja nije ni najmanje upoznata s ovom industrijom, ali nadam se kako će nadležna tijela prihvatiti prijedloge koje je domaća zajednica iznijela.

Nadam se.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Ekskluzivno

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Zašto je ovogodišnji Infobip Shift bio za nas najgori, ali i najbolji?

Infobip Shift za nas nije počeo idealno, ali je završio savršeno. Otkrili smo više o umjetnoj inteligenciji i developerskoj produktivnosti te snimili ispovijesti 6 startupa o izazovima, atmosferi među VC-jevima i planovima za iduću godinu.

Kolumna

16 lekcija koje sam kao suvlasnik digitalne agencije naučio o poslovanju u SAD-u

Pet godina redovito posjećujem SAD, ne bih li upoznao zemlju i proširio poslovanje naše agencije na to tržište. Puno se toga razlikuje od Hrvatske i Europe općenito, a u ovom tekstu dijelim najvažnije lekcije. 

Prikaz

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Umjetna inteligencija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).