WooCommerce i poanta kvalitetnih 'open source' projekata

WooCommerce iliti zašto bi hrvatske tvrtke u 2016. trebale prihvatiti otvorene platforme

TL; DR - Nazovimo stvari pravim imenom. Smisao 'open-source' projekata je zajednički i distribuirani razvoj određenog autorskog rada, a ne površne prilike za zahvat većeg tržišnog kolača. Ovdje nastojimo prikazati koncepte koji određuju kvalitetan i uspješan 'open source' projekt poput Linuxa ili WooComerca, a razdvojiti ih od orkestriranih pokušaja otvaranja korporativnih tehnologija kao što su, primjerice, 'framework' ASP.NET ili programski jezik Swift.

WooCommerce i poanta kvalitetnih OpenSource projekata

Microsoft je prije samo tri mjeseca objavio kako koristi Linux u svojim podatkovnim centrima. “Ma to je neki marketinški trik!” uskliknuo je stari IT-jevac, križajući se i prizivajući vremena starih podjela na lijeve i desne, Macovce i PC-aše, Windozere i Linuxaše.

Taj isti Microsoft je prije godinu dana “otvorio kod” za svoj ASP.NET, korporativni framework razvojno korišten na pretežito poslovnim aplikacijama i naravno, MySpaceu. I tada su se novinari i Facebook revolucionari pozivali na vizionarske zaokrete moćnog Satye Nadelle. Microsoft je imao novu otvorenu vodilju, Microsoft je imao stav!

Privid demokracije

No u hipsterskom svijetu, stavovi su mekana i maglovita stvorenja. Sposobna pivotirati i u najčudnije tehnološke kutke. U hipsterskom svijetu, trend je bitniji od stava, a šefu se vrlo lako može “prodati” NoSQL jer eto, “moći ćemo već sutra skalirati prema milijunima korisnika!”

Sličan događaj nam je priuštio i veliki Apple prije otprilike tri tjedna objavom da “otvara” Swift prema zajednici te da se taj programski jezik od sada može koristiti i za razvoj na drugim platformama. Proučite li malo bolje, što zapravo znače te objave? Znači li ta vijest od Applea išta čak i natprosječnom iOS programeru? Na Appleovoj službenoj stranici stoji ponositi tekst objave…

Now anyone can download the code and in-development builds to see what the team is up to. More advanced developers interested in contributing to the project can file bugs, participate in the community, and contribute their own fixes and enhancements to make Swift even better. For production App Store development you should always use the stable releases of Swift included in Xcode, and this remains a requirement for app submission.

Kao što vidite, dosta se jasno navodi requirement korištenja Xcodea, prijave aplikacije na iTunes Connect pa sve do distribucije vašeg proizvoda putem Apple ekosustava. I to je u redu! No sa strane Applea. U globalu, s tim vašim akcijama zapravo radite posao umjesto “njih” iz Cupertina! (Meni se osobno gornji tekst čini kao opis radnog mjesta Junior Developer u Swift timu.)

Ako pak pišete na Microsoft ASP.NET-u, realno je stanje da u produkciji morate koristiti-platiti Windows i IIS instaliran na Azureu ili nekom drugom data centru pa iako su Swift i ASP.NET divne tehnologije, njima nije i nikada neće biti prožet korijenski koncept open sourcea. Cilj takvih korporativnih projekata je zadržavanje developera na naplatnom ekosustavu, a ne plesanje izvan njega. U globalu, cilj im je stvoriti privid demokracije, a to nam otkriva i centralnu temu članka.

Kovanje WooCommercea iz vatrenih internetskih debata

Naime, davne 2011. godine, u vatrenoj digitalnoj debati, iskovan je WooCommerce. Punokrvni WordPress dodatak koji vašu internetsku stranicu pretvara u moćan web dućan i eCommerce platformu. Na internetskim arhivama se može pronaći interesantnog materijala oko njegovog nastanka. Pričalo se o podvalama, poslovnim preuzimanjima, odbijanjima… Uglavnom, ako vas interesira, “proguglajte” jer ima podosta štiva na tu nekada vruću temu.

Tehnološki, WooCommerce je nastao kao grananje (tzv. fork) Jigoshopa, tada popularnog i naravno open source, WordPress plugin projekta. Sam WordPress je također nastao kao dogovorna grana od B2 CMS-a i to u nešto uljuđenijem okruženju jer su Matt Mullenweg i Mike Little prijateljski preuzeli programski kod od Michela Valdrighija, trenutnog programera i kontributora na WordPress projektu.

Brojke ne lažu, ali kako je do njih došlo?

Kada usporedite korporativno umjetnu priču s Microsoft/Apple početka i životnu Santa Barbaru od WooCommercea, postaje jasnije na koji način open source projekt treba izgledati i kako se njime treba upravljati. Objektivne brojke vizualiziraju svoju priču jer WordPress trenutno drži 50% tržišta svih web portala i ozbiljnijih web aplikacija.

woocommerce2

WooCommerce pak drži trećinu tržišta svih eCommerce implementacija tvoreći time jedan impozantan ekosustav za prodaju digitalnim kanalima.

woocommerce1

Uspon do tih brojki je bio slojevit i svakako nije došao preko noći. Naime, WooCommerce ima jedan od raširenijih ekosustava u digitalnom svijetu, a proširenja i nadogradnje se slobodno mogu razvijati, distribuirati i prodavati na barem tucet platformi:

  • WordPress.Org
  • CodeCanyon (Premium)
  • Woothemes (Premium)
  • BitBucket
  • GitHub…

Dodatno, razne lokalizacije, dokumentacije i vizualne teme se također slobodno realiziraju i distribuiraju, a takve produkcije su pretežito temeljene na uputama i vodičima ostalih članova zajednice, no bez strogih pravila.

Zagovornici korporativnog open sourcea mogli bi reći da je i Swift imao relativni uspjeh u vrlo kratkom roku. Više od 10.000 prijavljenih mogućih dorada (commits) u prvih 24 sata od objave te više od 400 zahtijevanih dorada (pull requests) doista nisu male brojke. No glavna misao vodilja nam je – kome to služi? Appleu ili tržištu?!

woocommerce3

Ako dodatno analiziramo sve slične, a uspješne open source projekte, detektirat ćemo 4 glavne značajke koje oni moraju imati da bi se kvalificirali kao tržišno značajni, otvoreni i smisleni.

1. Konsenzus, a ne autoritet

Otvoreni kod je kvalitetniji kada je usuglašavan, a ne diktiran. Na taj se način dugoročno ugrađuje znanje i kvaliteta od više kontributora (developera) u jedan projekt. Iako je takav proces šumovitiji od jednostavnog direktnog upravljanja, dugoročno dovodi do tržišno “jačeg koda” u koji je ugrađeno mnogo iskustva.

2. Decentraliziranost povrh centraliziranosti

Decentraliziranost je Sancho Panza konsenzusa. S time omogućavamo da taktika i strategija razvoja projekta ostaje slojevita, duboka i bazirana na znanju više programera. Decentraliziranost također omogućava pogled iz više rakursa te obraćanje pažnje na tržišne detalje neprimjetne iz skrivenih kutaka mračne centralizacije.

3. Gradi tržište, a ne jednu kompaniju

Slijedno decentralizaciji, jedna od glavnih značajki i poanti realnih open source projekata je da više pomažu tržištu u globalu nego jednoj kompaniji. Linux, Apache i WordPress demokratizirali su i ojačali internetsko izdavaštvo u najširem smislu. WooCommerce čini isto za eCommerce i web prodaju putem digitalnih kanala. Širina zahvata tržišta je ovdje krucijalna. Naime, WooCommerce mogu implementirati mali trgovci sa svega par artikala, no to također mogu napraviti i veliki igrači s milijunima korisnika koji pak zahtijevaju potpuno prilagođeni pristup razvoju svog digitalnog poslovanja. Iako će potonji zahtijevati pomoć vanjskih stručnjaka i dokazanih programera, njih je omanja vojska, a upravo nas to dovodi i do zadnje točke…

4. Neovisan i prenosiv

Otvoreni kod voli rasti, evoluirati i iskakati iz vlastitih okvira. Čim je otvoreniji, veća je šansa da za vašu poslovnu potrebu možete naći kvalificiranijeg programera, implementatora ili konzultanta. Suprotnu stranu ove medalje, tzv. vendor lock-in, iskusili su svi subjekti koji su temeljili poslovanje na sustavima koji održavaju “nezamjenjivi”. Hrvatsko tržište i ovdašnji “janjeći” načini sklapanja poslova bili su plodno tlo upravo za takve integratore. Istina, u zadnje vrijeme se pojavljuje skupina institucionalnih projekata koji dokazuju da se država opametila te uvidjela prednost OpenSource zajednice.

Spomenuto iskakanje iz vlastitog okvira je, ipak na kraju, najveća poanta jer je softver doista podložan za potpuno otvaranje zajednici, a korporacije i državni aparati mogu puno preuzeti iz navedenih koncepata.

Ti tradicionalno zatvoreni sustavi trebali bi se odmaknuti od klasičnih marketinških spletki s otvorenim kodom i krenuti putevima WordPress, Android ili Linux zajednice. Upotrijebimo li prave alate na pravi način, magla i trikovi se pretvaraju u korisne projekte od kojih cijelo tržište ima koristi, a ne samo šačica ljudi.

Komentari

  1. Ivo Lukač

    Ivo Lukač

    24. 12. 2015. u 12:16 am Odgovori

    Vrlo dobar članak Krešimire. Mislim da dobro dođe malo ponovit gradivo svako malo. Neznam za druge, ali mi smo izabrali otvorene platforme još 2005. godine 😉

    Pozdrav

  2. goran

    goran

    01. 01. 2016. u 1:58 pm Odgovori

    4. Neovisan i prenosiv

    Trebalo bi objasniti pojam licence u open source software jer ja kao developer nemam ili moj poslodavac nema pravo imati kontrole nad licencom u GPL 2.

    Nad MIT ili New BSD licencom imamo pravo mjenjanje licence nad bilo kakvom nadogradnjom.

    Bilo bi i to zanimljivo raščlaniti, jer i ja nisam nisam baš na čisto stime, no imali smo slučaj u HR gdje su respektabilne firme kodirale dio GPL 2 ovisnog koda a sa druge strane sljedile tužbe od respektibilnah odvjetnika o tužbama o pravima vlasništva nad GPL 2 kodom.

    Mislim da ono opčenito taj pojam licence i što ona znači za OS developera, OS financijera, te na kraju OS korisnika znači je pomalo nejasan u HR.

    Osim za neke narode u susjedstvu a i daleko istočne nisu čule za to zapadno igranje oko licenca. Zašto su licence važne, pogotovo za Open Source.

      • goran

        goran

        02. 01. 2016. u 4:06 am Odgovori

        Bilo bi ljepo od Vas, makar i učinili ste i previše potrudivši se objasniti koliko za nas u ovom informatičkom dobu znači OS.

        Danas kad živimo u informatičkom dobu mislim da OS zaslužuje puno veči respekt u hrvatskom društvu, pogotovo u hrvatskim obrazovnim institucijama koje su po pitanje OS, blago rečeno, totalno zakazale.

        • Kreshomir

          Kreshomir

          02. 01. 2016. u 12:38 pm Odgovori

          Da, zakazivanje i sporost naše zemlje se nažalost osjeti i u ovim temama, no iskreno, vidi se pomak nabolje (vidljiv je pomak i cijele EU prema OS-u). Veliko hvala na komentarima i savjetima za buduće teme.

          Do čitanja 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Davor Runje i Hajdi Ćenan predstavili airtAI; bankama pomažu učiti o našim transakcijama

Danas je predstavljen airtAI, domaći fintech startup čije se rješenje temelji na umjetnoj inteligenciji, a usmjereno je na manje banke koje žele bolje procijeniti potrebe svojih korisnika. Ususret predstavljanju, ekskluzivno za Netokraciju detalje otkriva CEO, Hajdi Ćenan.

Prikaz

Što znači biti junior, što middle, a što senior u hrvatskoj tehnološkoj industriji?

Tri programerske pozicije - 100 definicija što obuhvaćaju. Ususret objavi matrice senioriteta development agencije Bornfight, iskoristili smo priliku razgovarati s nekoliko članova domaće IT zajednice ne bi li rasvijetlili što bi mogao biti standard za juniorski, middle ili seniorski posao programera. Evo što smo saznali...

Kultura 2.0

Zašto vam baš neću dati email ili broj direktora te tvrtke, ali možda napravim intro (što je bolje za vas)

“Možeš li mi dati email ili telefon od...?” Žao mi je, ne neću. Umjesto dilanja kontaktnih podataka, vrijeme je da usvojimo kulturu “introa”.

Internet marketing

Uvodimo četverodnevni radni tjedan i normalne rokove u marketinšku industriju ASAP!

Svi marketingaši na početku svoje karijere prođu vatreno krštenje rokova "za jučer", ali mora li takvo stanje ostati i u digitalnom dobu? Zajedno s Domagojem Davidovićem iz Švicarske, otkrivamo potencijalna rješenja za normalniji radni ritam u industriji.

Internet marketing

Na Valentinovo ne cvjetaju samo ruže, nego i industrija seksi igračaka za odrasle: LELO i Libido otkrivaju i koliko

Sretno Valentinovo! Danas je dan zaljubljenih, a na Netokraciji smo se odlučili istražiti kupovne navike i digitalne kampanje nešto posebnijih stvari, baš za ovaj dan.

Tehnologija

Nanobit i Microblink: Ako zaživi GDSA, izazivač Google Playa, olakšat će ulazak na kinesko tržište aplikacija

Xiaomi, Vivo i Oppo udružili su se u razvoju platforme koja bi bila direktan konkurent Google Playu. Kako to može utjecati na domaće IT tvrtke, otkrili smo u razgovoru s njihovim predstavnicima.