WooCommerce i poanta kvalitetnih 'open source' projekata

WooCommerce iliti zašto bi hrvatske tvrtke u 2016. trebale prihvatiti otvorene platforme

TL; DR - Nazovimo stvari pravim imenom. Smisao 'open-source' projekata je zajednički i distribuirani razvoj određenog autorskog rada, a ne površne prilike za zahvat većeg tržišnog kolača. Ovdje nastojimo prikazati koncepte koji određuju kvalitetan i uspješan 'open source' projekt poput Linuxa ili WooComerca, a razdvojiti ih od orkestriranih pokušaja otvaranja korporativnih tehnologija kao što su, primjerice, 'framework' ASP.NET ili programski jezik Swift.

WooCommerce i poanta kvalitetnih OpenSource projekata

Microsoft je prije samo tri mjeseca objavio kako koristi Linux u svojim podatkovnim centrima. “Ma to je neki marketinški trik!” uskliknuo je stari IT-jevac, križajući se i prizivajući vremena starih podjela na lijeve i desne, Macovce i PC-aše, Windozere i Linuxaše.

Taj isti Microsoft je prije godinu dana “otvorio kod” za svoj ASP.NET, korporativni framework razvojno korišten na pretežito poslovnim aplikacijama i naravno, MySpaceu. I tada su se novinari i Facebook revolucionari pozivali na vizionarske zaokrete moćnog Satye Nadelle. Microsoft je imao novu otvorenu vodilju, Microsoft je imao stav!

Privid demokracije

No u hipsterskom svijetu, stavovi su mekana i maglovita stvorenja. Sposobna pivotirati i u najčudnije tehnološke kutke. U hipsterskom svijetu, trend je bitniji od stava, a šefu se vrlo lako može “prodati” NoSQL jer eto, “moći ćemo već sutra skalirati prema milijunima korisnika!”

Sličan događaj nam je priuštio i veliki Apple prije otprilike tri tjedna objavom da “otvara” Swift prema zajednici te da se taj programski jezik od sada može koristiti i za razvoj na drugim platformama. Proučite li malo bolje, što zapravo znače te objave? Znači li ta vijest od Applea išta čak i natprosječnom iOS programeru? Na Appleovoj službenoj stranici stoji ponositi tekst objave…

Now anyone can download the code and in-development builds to see what the team is up to. More advanced developers interested in contributing to the project can file bugs, participate in the community, and contribute their own fixes and enhancements to make Swift even better. For production App Store development you should always use the stable releases of Swift included in Xcode, and this remains a requirement for app submission.

Kao što vidite, dosta se jasno navodi requirement korištenja Xcodea, prijave aplikacije na iTunes Connect pa sve do distribucije vašeg proizvoda putem Apple ekosustava. I to je u redu! No sa strane Applea. U globalu, s tim vašim akcijama zapravo radite posao umjesto “njih” iz Cupertina! (Meni se osobno gornji tekst čini kao opis radnog mjesta Junior Developer u Swift timu.)

Ako pak pišete na Microsoft ASP.NET-u, realno je stanje da u produkciji morate koristiti-platiti Windows i IIS instaliran na Azureu ili nekom drugom data centru pa iako su Swift i ASP.NET divne tehnologije, njima nije i nikada neće biti prožet korijenski koncept open sourcea. Cilj takvih korporativnih projekata je zadržavanje developera na naplatnom ekosustavu, a ne plesanje izvan njega. U globalu, cilj im je stvoriti privid demokracije, a to nam otkriva i centralnu temu članka.

Kovanje WooCommercea iz vatrenih internetskih debata

Naime, davne 2011. godine, u vatrenoj digitalnoj debati, iskovan je WooCommerce. Punokrvni WordPress dodatak koji vašu internetsku stranicu pretvara u moćan web dućan i eCommerce platformu. Na internetskim arhivama se može pronaći interesantnog materijala oko njegovog nastanka. Pričalo se o podvalama, poslovnim preuzimanjima, odbijanjima… Uglavnom, ako vas interesira, “proguglajte” jer ima podosta štiva na tu nekada vruću temu.

Tehnološki, WooCommerce je nastao kao grananje (tzv. fork) Jigoshopa, tada popularnog i naravno open source, WordPress plugin projekta. Sam WordPress je također nastao kao dogovorna grana od B2 CMS-a i to u nešto uljuđenijem okruženju jer su Matt Mullenweg i Mike Little prijateljski preuzeli programski kod od Michela Valdrighija, trenutnog programera i kontributora na WordPress projektu.

Brojke ne lažu, ali kako je do njih došlo?

Kada usporedite korporativno umjetnu priču s Microsoft/Apple početka i životnu Santa Barbaru od WooCommercea, postaje jasnije na koji način open source projekt treba izgledati i kako se njime treba upravljati. Objektivne brojke vizualiziraju svoju priču jer WordPress trenutno drži 50% tržišta svih web portala i ozbiljnijih web aplikacija.

woocommerce2

WooCommerce pak drži trećinu tržišta svih eCommerce implementacija tvoreći time jedan impozantan ekosustav za prodaju digitalnim kanalima.

woocommerce1

Uspon do tih brojki je bio slojevit i svakako nije došao preko noći. Naime, WooCommerce ima jedan od raširenijih ekosustava u digitalnom svijetu, a proširenja i nadogradnje se slobodno mogu razvijati, distribuirati i prodavati na barem tucet platformi:

  • WordPress.Org
  • CodeCanyon (Premium)
  • Woothemes (Premium)
  • BitBucket
  • GitHub…

Dodatno, razne lokalizacije, dokumentacije i vizualne teme se također slobodno realiziraju i distribuiraju, a takve produkcije su pretežito temeljene na uputama i vodičima ostalih članova zajednice, no bez strogih pravila.

Zagovornici korporativnog open sourcea mogli bi reći da je i Swift imao relativni uspjeh u vrlo kratkom roku. Više od 10.000 prijavljenih mogućih dorada (commits) u prvih 24 sata od objave te više od 400 zahtijevanih dorada (pull requests) doista nisu male brojke. No glavna misao vodilja nam je – kome to služi? Appleu ili tržištu?!

woocommerce3

Ako dodatno analiziramo sve slične, a uspješne open source projekte, detektirat ćemo 4 glavne značajke koje oni moraju imati da bi se kvalificirali kao tržišno značajni, otvoreni i smisleni.

1. Konsenzus, a ne autoritet

Otvoreni kod je kvalitetniji kada je usuglašavan, a ne diktiran. Na taj se način dugoročno ugrađuje znanje i kvaliteta od više kontributora (developera) u jedan projekt. Iako je takav proces šumovitiji od jednostavnog direktnog upravljanja, dugoročno dovodi do tržišno “jačeg koda” u koji je ugrađeno mnogo iskustva.

2. Decentraliziranost povrh centraliziranosti

Decentraliziranost je Sancho Panza konsenzusa. S time omogućavamo da taktika i strategija razvoja projekta ostaje slojevita, duboka i bazirana na znanju više programera. Decentraliziranost također omogućava pogled iz više rakursa te obraćanje pažnje na tržišne detalje neprimjetne iz skrivenih kutaka mračne centralizacije.

3. Gradi tržište, a ne jednu kompaniju

Slijedno decentralizaciji, jedna od glavnih značajki i poanti realnih open source projekata je da više pomažu tržištu u globalu nego jednoj kompaniji. Linux, Apache i WordPress demokratizirali su i ojačali internetsko izdavaštvo u najširem smislu. WooCommerce čini isto za eCommerce i web prodaju putem digitalnih kanala. Širina zahvata tržišta je ovdje krucijalna. Naime, WooCommerce mogu implementirati mali trgovci sa svega par artikala, no to također mogu napraviti i veliki igrači s milijunima korisnika koji pak zahtijevaju potpuno prilagođeni pristup razvoju svog digitalnog poslovanja. Iako će potonji zahtijevati pomoć vanjskih stručnjaka i dokazanih programera, njih je omanja vojska, a upravo nas to dovodi i do zadnje točke…

4. Neovisan i prenosiv

Otvoreni kod voli rasti, evoluirati i iskakati iz vlastitih okvira. Čim je otvoreniji, veća je šansa da za vašu poslovnu potrebu možete naći kvalificiranijeg programera, implementatora ili konzultanta. Suprotnu stranu ove medalje, tzv. vendor lock-in, iskusili su svi subjekti koji su temeljili poslovanje na sustavima koji održavaju “nezamjenjivi”. Hrvatsko tržište i ovdašnji “janjeći” načini sklapanja poslova bili su plodno tlo upravo za takve integratore. Istina, u zadnje vrijeme se pojavljuje skupina institucionalnih projekata koji dokazuju da se država opametila te uvidjela prednost OpenSource zajednice.

Spomenuto iskakanje iz vlastitog okvira je, ipak na kraju, najveća poanta jer je softver doista podložan za potpuno otvaranje zajednici, a korporacije i državni aparati mogu puno preuzeti iz navedenih koncepata.

Ti tradicionalno zatvoreni sustavi trebali bi se odmaknuti od klasičnih marketinških spletki s otvorenim kodom i krenuti putevima WordPress, Android ili Linux zajednice. Upotrijebimo li prave alate na pravi način, magla i trikovi se pretvaraju u korisne projekte od kojih cijelo tržište ima koristi, a ne samo šačica ljudi.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivo Lukač

    Ivo Lukač

    24. 12. 2015. u 12:16 am Odgovori

    Vrlo dobar članak Krešimire. Mislim da dobro dođe malo ponovit gradivo svako malo. Neznam za druge, ali mi smo izabrali otvorene platforme još 2005. godine 😉

    Pozdrav

  2. goran

    goran

    01. 01. 2016. u 1:58 pm Odgovori

    4. Neovisan i prenosiv

    Trebalo bi objasniti pojam licence u open source software jer ja kao developer nemam ili moj poslodavac nema pravo imati kontrole nad licencom u GPL 2.

    Nad MIT ili New BSD licencom imamo pravo mjenjanje licence nad bilo kakvom nadogradnjom.

    Bilo bi i to zanimljivo raščlaniti, jer i ja nisam nisam baš na čisto stime, no imali smo slučaj u HR gdje su respektabilne firme kodirale dio GPL 2 ovisnog koda a sa druge strane sljedile tužbe od respektibilnah odvjetnika o tužbama o pravima vlasništva nad GPL 2 kodom.

    Mislim da ono opčenito taj pojam licence i što ona znači za OS developera, OS financijera, te na kraju OS korisnika znači je pomalo nejasan u HR.

    Osim za neke narode u susjedstvu a i daleko istočne nisu čule za to zapadno igranje oko licenca. Zašto su licence važne, pogotovo za Open Source.

      • goran

        goran

        02. 01. 2016. u 4:06 am Odgovori

        Bilo bi ljepo od Vas, makar i učinili ste i previše potrudivši se objasniti koliko za nas u ovom informatičkom dobu znači OS.

        Danas kad živimo u informatičkom dobu mislim da OS zaslužuje puno veči respekt u hrvatskom društvu, pogotovo u hrvatskim obrazovnim institucijama koje su po pitanje OS, blago rečeno, totalno zakazale.

        • Kreshomir

          Kreshomir

          02. 01. 2016. u 12:38 pm Odgovori

          Da, zakazivanje i sporost naše zemlje se nažalost osjeti i u ovim temama, no iskreno, vidi se pomak nabolje (vidljiv je pomak i cijele EU prema OS-u). Veliko hvala na komentarima i savjetima za buduće teme.

          Do čitanja 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.