Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i - vaše novce?

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

U priči kao stvorenoj za visokobudžetnu dramu, tijekom posljednjih tjedana slušali smo o tome kako je fintech gigant Wirecard “zametnuo” više od dvije milijarde dolara. Posljedica je to internih malverzacija, utaja i drugih aktivnosti, ali činjenica je da je tvrtka na samrti i to zbog njih samih.

Ako niste čuli za Wirecard, dopustite da vam brzo pojasnim o čemu se radi. Tvrtka Wirecard bavi se procesiranjem kartičnog plaćanja, odnosno radi kao posrednik između vašeg računa i tvrtke na čiji račun plaćate. Stara je više od 20 godina, a prije nekoliko tjedana svijet je potresao skandal u kojem se otkrilo da Wirecard nema pokrića za dvije milijarde dolara. Kako s Wirecardom surađuje (ili je surađivao) niz fintech startupa koji su se na njih oslanjali za plaćanja, ove vijesti uplašile su milijune korisnika raznih aplikacija za plaćanje i digitalnih banaka. Jasno, u ovom tekstu nemamo mjesta za analizu svih detalja o Wirecardu, ali sama činjenica da jedan od najvećih fintecha u svijetu samo tako preko noći propadne zabrinjavajuća je koliko i nevjerojatna.

O tome kako će se ovo odraziti na širi fintech svijet imao sam priliku razgovarati s CTO-om poznate hrvatske fintech tvrtke Oradian Božidarom Pavlovićem. On kaže kako vijesti o Wirecardu u fintech svijetu i nisu velika novost jer se o njihovoj situaciji govori još od početka prošle godine, ali:

Nisam mogao ni slutiti da će se priča razviti u pravi akcijski triler, jer je izvan financijske industrije i izvan Njemačke malo tko zaista znao za Wirecard. Poanta cijele afere je to da nitko nije mogao očekivati da će se tako velika pronevjera dogoditi baš u poslovično financijski konzervativnoj Njemačkoj.

Božidar: “Krajnji klijenti za Wirecard nisu ni čuli, i to bi sve bila samo jedna od financijskih afera koje vidimo svako malo, da nekoliko neobanaka i fintecha nije imalo tu nesreću da im Wirecard u pozadini vodi brigu o izdavanju kartica i procesira plaćanja.”

Gdje su gledale institucije?

Čitav svijet razmišlja (i s pravom je zbunjen) oko toga koliko će ovako velik skandal utjecati općenito na financijsku industriju, ali Božidar mi kaže kako ne vjeruje da će ova afera ostaviti velikog utjecaja na fintech svijet. Ne očekuje nas ništa kritičniji utjecaj na fintech nego što je propast Enrona imala na energetsku industriju ili propast Agrokora na domaću prehrambenu. Ipak, Wirecard nije neki mali fintech startup, nego tvrtka koja postoji već više od 20 godina:

Prerasli su u ozbiljnu, veliku banku, izlistanu na frankfurtskoj burzi, s mjestom u DAX indeksu i ogromnom tržišnom kapitalizacijom većom od, primjerice, Commerzbanka i Deutsche banke. Samim time čudi što je njemački regulator (BaFin, nešto poput Hanfe) bio toliko benevolentan prema Wirecardovim sumnjivim revizijskim nalazima tretirajući ih poput nacionalnog lieblinga, umjesto da ih stavi pod ozbiljno povećalo kao što to rade savjesni i temeljiti regulatori.

Iako ova situacija čudi ne samo mene, vas i Božidara, čini se kako se bizarne situacije događaju i u Njemačkoj. Wirecard je imao B2B ulogu u svijetu fintecha, i nije radio direktno s krajnjim klijentima, no to ne znači da korisnici nisu osjetili probleme ovog skandala:

Krajnji klijenti za Wirecard nisu ni čuli, i to bi sve bila samo jedna od financijskih afera koje vidimo svako malo, da nekoliko neobanaka i fintecha (Curve ili Twisto) nije imalo tu nesreću da im Wirecard u pozadini vodi brigu o izdavanju kartica i procesira plaćanja. Klijenti stoga nekoliko dana nisu mogli doći do svojih sredstava na račune i platne kartice im nisu radile, ali su ti problemi brzo otklonjeni jer su se startupi agilno prebacili na druge procesore.

Nema brige za vašu Revolut karticu

Međutim, problem je što mnogi korisnici to nisu znali. A najgore se naći u mraku neznanja i za problem okriviti treću stranu – takvo ponašanje korisnici ne vole, objašnjava Božidar:

Korisnici su se malo uspaničili nakon problema s Wirecardom, što je normalna reakcija koja se u većoj ili manjoj mjeri događa kad god je usluga koji dan nedostupna ili mediji proglase da je neka od većih banaka u bankrotu – uvijek se dogodi izvjesna navala na šaltere i povlačenje novca. Međutim, dobar PR i brza reakcija pogođenih fintecha (npr. Curve je promijenio procesora u nekoliko dana, ne usudim se ni pomisliti koliko ih je to koštalo) spriječila je daljnje širenje panike.

Revolut pak, jedan je od rijetkih koji je na vrijeme shvatio, nakon što je naučio lekciju 2018. godine, koliko je važno kontrolirati sve detalje poslovnog procesa. Tako su iz ovog skandala izašli bez ogrebotine:

Dok su bili startup u ranoj fazi razvoja, nisu si mogli priuštiti dugotrajno i skupo dobivanje card processing licence pa su radili s Wirecardom i nekim drugim providerima, ali čim su povukli značajnije investicije, počeli su raditi na vlastitom procesiranju, što je i odgovor na pitanje kamo idu svi ti silni milijuni koje investicijski fondovi ulazu u startupe…

Ako vam treba još sigurnosti, evo što poručuje Božidar:

Nikakva fintech kriza ne postoji, mirno koristite svoje Revolut, KeksPay i druge aplikacije, a nadamo se da ćemo uskoro vidjeti i veći broj uspješnih hrvatskih fintech startupa!

Regulative stvaraju probleme

Iako je Revolut bio svijetli primjer, a ostali su brzo reagirali, mnogi drugi fintech startupi morali su zamrznuti korisničke račune. Nije čudno da su korisnici različitih fintecha bili poprilično zabrinuti. Čim čujete “plaćanje” odmah vas prođe jeza, pogotovo ako je vaša banka radila s nekime poput Wirecarda, a često se postavljaju i pitanja je li fintech X radio s njima. Neki će iz ove krize izaći jači, a neki ozbiljno oštećeni, no ovaj skandal sa sobom povlači i bitnije stvari za globalnu fintech scenu:

Ovo će pomoći da se otvori dosad zanemareno pitanje sigurnosti ulaganja i čuvanja novaca u relativno nedovoljno reguliranim fintech subjektima.

To znači da bismo trebali više govoriti o tome koliko su fintech startupi i digitalne banke zapravo regulirani na način “pravih” banaka, a osim toga, i koliko je fintech svijet, koliko god disruptivan bio u odnosu na banke – o bankama još ovisan.

Naime, EU zakoni reguliraju zaštitu depozita građana do 100 tisuća eura. To znači da, ako banka propadne i u njoj imate manje od tog iznosa država će vam ga isplatiti. To ne vrijedi za fintech tvrtke:

Nema sigurnosti barem dok ne steknu bankarsku licencu koja bi važila u svakoj zemlji EU, što se dodatno komplicira Brexitom (a znamo da Revolut ima “bazu” u Londonu). Drugim riječima, savjet je da koristite Revolut i slične digitalne servise za svakodnevne potrebe u sitnijim iznosima, a velike iznose do 100 tisuća eura ipak držite u klasičnim bankama, sve dok vam ih ne uzme Radnička fronta. 🙂

Fintech tvrtke ne žele postati banke (zasad)

Sve ovo nas osvještava o nekim (trenutno) nepromjenjivim okolnostima fintech i financijskog svijeta općenito. Kako ističe Božidar, fintech tvrtke uistinu jesu agilne, ali nikako se ne može reći da su u potpunosti neovisne.

Njihova je primarna želja pružiti vrlo ograničeni podskup financijskih usluga poput prijenosa novca, izdavanja kartica ili pristupa brokeru – na brži, kvalitetniji, procesno optimalan (tj. jeftin) i korisniku ugodniji način nego što to rade same banke:

Svojim se uslugama fintech tvrtke “ugrađuju” u bankarski sustav i postaju njegov integralni dio do mjere do koje im banke ili regulativa to dopuste, pa je potpuno normalno da se na postojeći bankarski sustav u suštini i oslanjaju, i to za osnovne operacije poput clearinga i settlementa kod prijenosa novca, otvaranja depozitnih računa, dozvole za izdavanje kartica i sličnoga. Nadam se da nitko ne misli da TransferWise ima svoje golubove koji prenose novac iz jedne zemlje u drugu :).

Drugi razlog je i taj što bankarsko poslovanje zahtijeva licencu koju je iznimno skupo, ako ne i nemoguće dobiti, pa finteche zapravo standardno bankarstvo uopće ne zanima, zanimaju ih samo pojedine financijske usluge koje mogu pružiti jeftinije i bolje – za sve ostalo tu je Mastercard 🙂

Curve
Vijest o aferi Wirecarda pogodila je Curve, fintech koji se oslanjao na njih za plaćanje, ali sve je riješeno u nekoliko dana.

Što se tiče samog Oradiana, Božidar kaže kako se oni ne bave plaćanjima, ali imaju dosta B2B klijenata na filipinskom tržištu koje se spominjalo u Wirecard kontekstu. Božidar dodaje i kako je njihov proizvod core-banking SaaS za financijske institucije i ruralne banke, tako da čitava prašina oko Wirecarda može samo pomoći u želji za suradnjom s regulatorima na bankarskom tržištu.

Božidar predviđa da će se više pažnje u nadolazećim mjesecima morati posvetiti usklađivanjem fintech startupa sa standardima (poput ISO 27001) i drugim regulativama. Zbog ove afere bi fintech startupi trebali početi gledati na revizore i regulatore kao na korektivni faktor, a ne kao na neprijatelje jer svima je lakše kada je neki sustav usklađen s regulativom

Skandal koji je profilirao najbolje

Revolut je za razliku od ostalih fintecha mnogo prije shvatio koliko je bitno da prošire 3rd party servise na koje se oslanjaju, maknu od Wirecarda i osiguraju svoja in-house rješenja kad mogu. To ih je u ovom slučaju izdvojilo još jednom od drugih igrača, a neki čak u ovom skandalu vide i priliku da Revolut otkupi Wirecardovo tehničko rješenje za procesiranje kartica kada bude likvidiran.

Znači li ovo da ćemo u budućnosti kod fintecha, vidjeti više težnje za neovisnošću, vlastitim rješenjima i diversifikacijom partnera? Evo što zaključuje Božidar:

Dugoročno je teško prognozirati, ali naziru se trendovi – fintech tvrtke će i dalje grickati dijelove biznisa od banaka, banke će, potaknute nelojalnom konkurencijom, početi razvijati svoje startup-like odjele (primjer KeksPayja) i zbog straha ili praktičnosti početi kupovati one uspješnije startupe, a samo će oni najveći fintech-jednorozi (poput Stripea, TransferWisea, RobinHooda, Revoluta…) poželjeti dobiti vlastitu licencu i u konačnici postati bankama.

Do tamo je trnovit put, mnogi će se sklizati i posrtati, neki će i otpasti, ali bankarstvo kakvo danas poznajemo sigurno će biti drugačije. Najveći vizionar u industriji je Australac Brett King, on je još prije 7-8 godina ispravno napisao: “Banking is no longer somewhere you go, but something you do”.

U pripremi teme je surađivala i Ana Marija Kostanić. 🙂

Komentari

  1. Axel Lord

    Axel Lord

    11. 07. 2020. u 12:38 am Odgovori

    Jedan od glupljih naslova koje sam vidio u zadnje vrijeme. Jedinu firmu koju navodite kao ugroženu je Revolut, a ona ispada da je jedina koja se na vrijeme izvukla. Pisanje o igrama i financijama nejde zajedno.

  2. Igor Grcman

    Igor Grcman

    11. 07. 2020. u 8:06 pm Odgovori

    Nemate pojma o čemu pišete. WireCard odavno nije fintech nego ima bankarsku licencu. Wirecard Bank AG. Niti jedan fintech ne drzi novce klijenata kod sebe na svojim racunima, nego iskljucivo na racunima drugih kreditnih institucija (banaka). Revolut takodjer ima bankarsku licencu. Kad pišete barem provjerite informacije i tvrdnje koje iznosite. Fintech kompanija moze propasti samo ako tehnicki krivo procesira pa napravi multimilijunsku stetu, ali nicije novce ne moze izgubiti ili sakriti. Jedina opcija da novac nestane je da propadne kreditna institucina koja je zaduzena za cuvanje novaca klijenata fintecha. Ali tada to nije problem fintecha.

  3. Deni

    Deni

    13. 07. 2020. u 10:46 am Odgovori

    sve te fintech firmice su šaka jada i puno marketinga, nemaju nikakve prednosti pred bankama. To su sve prištavi mladi i neiskusni ‘poduzetnici’ osnivači željni love na brzaka pa glume nekakve inovacije a ustvari inovacija nigdje ni u tragovima. Volio bih da se stvarno pojavi neka inteligentna disruptivna konkurencija bankama i njihovom okoštalom načinu poslovanja, ali zasad niošta na vidiku.

  4. Ante

    Ante

    14. 07. 2020. u 1:35 pm Odgovori

    Deni, finetech je odlična stvar. Mnogi infosi registriraju firmu u UK što je vrlo brz i jednostavan proces. Ali kad dođe na red otvaranje računa u banci, tada počinje seks. To ne ide nimalo jednostavno ako nisi državljanin UK. Zato postoji TransferWise koji rješava problem vrlo brzo i efikasno. Bez problema ga povežeš sa svojim računom u HR, dobiješ karticu, koristiš više valuta, povežeš ga sa UK knjigovodstvenim softverom, povežeš ga sa PayPal-om…

    • Deni

      Deni

      14. 07. 2020. u 10:17 pm Odgovori

      @Ante nemoj mi samo TrasferWise, jednom su mi zagubili lovu koju sam poslao van i nitko nije tjedan dana znao gdje je i šta se dešava, a poslovnjak je mislio da ga muljam. Tek tada kada su me slali od jednog do drugog kao kad zoveš telekom podršku a nitko ne zna šta se dešava sam vidio kakav je to amaterizam. Nikad više kod njih, čekam da dođu neke prave startup firme. Do tada banka.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!