WhatsApp grabi prema pola milijarde korisnika, poslovni plan ostaje isti

WhatsApp grabi prema pola milijarde korisnika, poslovni plan ostaje isti

WhatsApp, jedna od najpoznatijih i najkorištenijih aplikacija za slanje poruka, unatoč sve većoj konkurenciji dosegla je 430 milijuna korisnika, a na DLD konferenciji u Münchenu njen je suosnivač otkrio zašto se i dalje drži osnovnog poslovnog plana, koliko je bitna monetizacija te zašto se protivi oglašavanju na aplikaciji.

Na politiku WhatsAppa navodno je utjecalo odrastanje CEO-a Jana Kouma u sovjetskoj Ukrajini
Na politiku WhatsAppa navodno je utjecalo odrastanje CEO-a Jana Kouma u sovjetskoj Ukrajini.

WhatsApp, jedna od najpoznatijih i najkorištenijih aplikacija za slanje poruka, unatoč sve većoj konkurenciji dosegla je 430 milijuna korisnika, a na DLD konferenciji u Münchenu njen je suosnivač otkrio zašto se i dalje drži osnovnog poslovnog plana, koliko je bitna monetizacija te zašto se protivi oglašavanju na aplikaciji.

Unatoč oštroj konkurenciji koja isprobava različite modele i kombinacije usluga, WhatsApp sa svojim strogim fokusom na glavnu funkcionalnost – slanje poruka – i dalje generira korisnike zavidnom brzinom. Samo u protekla dva mjeseca servis je počelo koristiti njih još 30 milijuna, a dnevno se preko aplikacije pošalje 50 milijardi poruka, izvještava TechCrunch.

Na DLD-u o servisu je govorio suosnivač i CEO ovog startupa Jan Koum, objasnivši kako će se držati prvotnog poslovnog plana za aplikaciju. “Bez reklama, bez igara, bez kerefeka”, napisao je to na Post It drugi suosnivač Brian Acton, a Koum taj papirić i dalje drži na svom radnom stolu kao podsjetnik na smjer u kojem se WhatsApp treba razvijati.

Želimo se usmjeriti samo na slanje poruka. Ako ljudi žele igrati igre, za to postoji mnogo drugih stranica, kao što i postoje odlične tvrtke koje grade svoje usluge oko oglašavanja. To je slobodno tržište aplikacijama, ljepota je u tome što ljudi koji te značajke žele mogu potražiti drugdje.

Monetizacija nije primarna

Odbio je tom prilikom raspravljati o profitabilnosti tvrtke ili drugim financijskim pitanjima, ustvrdivši kako zarađuju na svom servisu, ali i kako monetizacija za sad nije primarna stvar, već se sav trud ulaže u razvoj usluge. Objasnio je međutim zašto ne razmatraju prodaju tvrtke i zašto inzistiraju na samostalnom rastu i razvoju:

Kada smo započeli tvrtku htjeli smo stvoriti nešto dugoročno i održivo. Nije teško prodati tvrtku, ali ako pogledate tvrtke poput Facebooka, Googlea, Yahooa i Twittera, oni se nisu prodali. Ostali su neovisni i ponudlili odlične stvari korisnicima. Za nas je bit izgradnja tvrtke koja će trajati.

Pa ipak treba napomenuti da je WhatsApp promijenio model naplate svoje usluge. Verzija aplikacije za iOS sada je dostupna po istom modelu kao što je to i inačica za Android. Dok se u prošlosti plaćala jednokratno, sada su preuzimanje i prva godina korištenja besplatni, a nakon tog vremenskog perioda korištenje se naplaćuje 0,99 dolara godišnje.

Utjecaj odrastanja u Ukrajini

Koum se dotaknuo i glavnih principa WhatsAppa i objasnio da je za politiku neoglašavanja na servisu, nisku cijenu komunikacije te visoku razinu sigurnosti zaslužan njegov odgoj u sovjetskoj Ukrajini. Koum se pritom prisjetio kako je, kada se tek preselio u SAD, bilo iznimno skupo i teško nazvati obitelj koja je obitavala na drugom kraju svijeta, a objasnio je i kako je uživao odrastajući u okruženju gdje je marketing bio nepoznanica i gdje okolina nije bila zatrpana propagandnim porukama, što je nešto što je htio osigurati i za svoj servis.

U oštrom kontrastu s idilom bez promotivnih plakata na svakom koraku su sjećanja na komunikaciju i nesigurnost iste, dodavši kako je zato politika WhatsAppa što manje zadirati u podatke korisnika:

Sjećam se da moji roditelji nisu razgovarali na telefon. Zidovi su imali uši i niste mogli slobodno razgovarati. Zato nam je vrlo bitno osigurati određenu razinu sigurnosti i privatnosti… Ne skupljamo osobne podatke korisnika, samo znamo vaš telefonski broj i brojeve ljudi s kojima se želite dopisivati.

Koum je zaključio kako je konačni cilj biti na svakom pametnom telefonu – to je prilično velim zadatak imajući na umu da je na svijetu aktivno oko 5 milijardi takvih uređaja, no čini se kako Koum nema problema  s velikim i dugoročnim planovima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Najava

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Startupi

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...