Wayra I ♥ Startups panel: Startupi, nemojte se fokusirati lokalno, ionako imate dovoljno problema

Wayra I ♥ Startups panel: Startupi, nemojte se fokusirati lokalno, ionako imate dovoljno problema

Na Wayrinom I <3 Startups događanju u prostorima ZŠEM-a održao se i panel na kojem se raspravljalo o poteškoćama s kojima se susreću CEE startupi u pohodu na globalno tržište, ali i mogućnostima koje su im dostupne. Moderator panela bio je James Hurley iz tvrtke Albion Drive, dok su o tome što treba za uspjeh jednog startupa iz središnje i jugoistočne Europe raspravljali Stan Schroeder, Ben Southworth i Ivan Brezak Brkan.

Na panelu se raspravljalo o poteškoćama s kojima se CEE startupi nose, ali i prednostima osnivanja startupa u ovoj regiji
Na panelu se raspravljalo o poteškoćama s kojima se CEE startupi nose, pogrešnim predodžbama, ali i prednostima osnivanja startupa u ovoj regiji (slike: Karlo Matić)

Na Wayrinom I <3 Startups događanju u prostorima ZŠEM-a održao se i panel na kojem se raspravljalo o poteškoćama s kojima se susreću CEE startupi u pohodu na globalno tržište, ali i mogućnostima koje su im dostupne. Moderator panela bio je James Hurley iz tvrtke Albion Drive, dok su o tome što treba za uspjeh jednog startupa iz  jugoistočne Europe raspravljali Stan Schroeder, Ben Southworth i Ivan Brezak Brkan.

Raspravo je započeo Schroeder istaknuvši kako hrvatski startupi prvenstveno trebaju prestati razmišljati o sebi kao o “hrvatskim” startupima, te se umjesto toga smatrati globalnima. To s jedne strane znači da bi trebali biti spremni seliti ovisno o investicijama koje mogu dobiti i programima u koje se mogu uključiti, ali i na umu imati globalno, ne lokalno lansiranje i poslovanje. Ako trebate otići u Bugarsku kako biste mogli dobiti investiciju ili biti prisutni u Londonu, učinite to, savjetovao je Schroeder.

Dio problema hrvatskih startupa je to što razmišljaju lokalno. Startupi u Hrvatskoj imaju dovoljno problema i bez toga da se ograničavaju na taj način.

S tim se stavom složio i Brezak Brkan, nadodavši i kako bi se startupi trebali  manje fokusirati na to da su startupi te na “startuperski” način života, a više na svoje poslovanje:

Većina ljudi u regiji tek otkriva startup svijet, upoznaju se s investicijama i akceleratorima, pokreću vlastitu tvrtku i sve je to vrlo uzbudljivo, seksi i zabavno,  no pritom i zaboravljaju da je riječ o poslu i da bi trebali zarađivati.

Ideje su jeftine, ima ih na tone

Jedno od pitanja koje Brezak Brkan kao savjetnik postavlja startupima je “kako ćete zaraditi svojih prvih tisuću dolara” i mnogi uopće ne znaju odgovor na to niti imaju plan kako da svoju ideju monetiziraju. Opći je stav da će se tome domisliti putem, no investitori neće ulagati svoj novac da bi se netko usputno domišljao kako pretvoriti svoju ideju u posao, nadovezao se Southworth. Isto tako, nitko ih neće držati za ruku i pokazati im što i kako da naprave, jer je osmišljavanje plana monetizacije na koncu konca njihova zadaća:

Mnogo ljudi misli da mogu uspjeti jer imaju dobru ideju, sliku Stevea Jobsa i jer su pročitali sve prave knjige, no okrutna je istina da ako u poslu nema novca ni načina da se on zaradi, startup jednostavno neće uspjeti.

Schroeder je napomenuo kako mnogi startupi krenu u posao uvjereni da imaju najbolju ideju na svijetu, no ideje su jeftine. Nekada moraju promijeniti poslovni model, nekada i temeljnu idejus kojom su startup započeli:

Uspješni nisu oni s dobrom idejom već oni koji ustraju i spremni su se prilagoditi.

Startupi se ne bi trebali smatrati "hrvatskim" startupima, već globalnim
Startupi se ne bi trebali smatrati “hrvatskim” startupima, već globalnim (slike: Karlo Matić)

Lokalne specijalizacije

Ono što lokalni startupi imaju i što im ide u korist je određenu doza naivnosti zbog koje se ne boje uhvatiti u koštac s nekim većim, fundamentalnijim i raširenijim problemima. Dobar primjer za to je Skype, istaknuo je Schroeder.

Jedan od sektora u kojem su startupi u ovoj regiji snažni je B2B – razvoj rješenja koji će se kasnije prodati većim tvrtkama, a takvih primjera je mnogo, primijetio je Brezak Brkan. Kod B2C poslovanja nastaje problem jer je velik dio klijentele drugdje u svijetu, posebice u SAD-u, a prodati rješenje nekoj tvrtki preko oceana mnogo je lakše nego prodavati proizvod korisnicima.

Zanimljivo je da svaka zemlja u regiji ima svoju specijalnost oko koje se formira lokalna zajednica. U Češkoj je tako big data jedno od popularnih područja, u Sloveniji se startupi dosta oslanjaju na grupno financiranje, u Hrvatskoj je  agrikultura područje koje je izrodilo nekoliko uspješnih startupa poput Farmerona ili Agrivija, dok je u Srbiji je gaming popularna domena. Kada jednom startupu krene u nekom sektoru, brzo će se u istom naći i drugi.

Koje su mogućnosti financiranja?

Kada je riječ o financiranju u ovoj regiji, osim grupnog financiranja postoje i državni poticaji za male i srednje poduzetnike koje bi startupi mogli iskoristiti, a tu su i sredstva iz Europske unije te regionalni fondovi poput onih u Bugarskoj, napomenuo je Schroeder.

Southworth je ipak primijetio kako u velikom broju europskih država postoji mnogo birokracije koja stoji između startupa i investicija i poticaja, te da bi država trebala biti mnogo agilnija u tom aspektu, jer u konačnici startupi uvelike doprinose ekonomiji.

Britanska je vlada tako uvela velike porezne olakšice kojima motiviraju ljude da ulažu u startupe umjesto u, primjerice, nekretnine, a istu je politiku primijenila i Francuska nakon čega su se ulaganja u taj ekosustav povećala za 400 posto. Vlade bi trebale prestati stvarati prepreke i maknuti se s puta, no također im treba ukazati na to kako mogu pomoći startupima.

Posljednji savjet s panela za startupaše i one koji to tek planiraju biti jest da su Europa i svijet njihovo igralište i da se ne ograničavaju na lokalno djelovanje te da nađu svoju nišu u kojoj mogu uspjeti.

ponuda

Komentari

  1. Marko

    Marko

    17. 02. 2014. u 5:06 pm Odgovori

    Lijepo je razmišljati globalno jer maštanje je besplatno ali treba biti realan. Dok američki startup dobije za seed 500,000 dolara, naši dobiju za istu rundu 10-20 tisuća. Jasno je da nema govora o nekom realnom konkuriranju sa takvim startnim pozicijama, bez poslovnih konekcija i mogućnosti da se boriš ravnopravno. Naše runde nisu dovoljne ni za dva tri putovanja do Amerike.

    Ako to nije dovoljno onda treba pročitati statistiku Earlibird-a najvećeg seed fonda u Europi. Od primljenih 1300 ponuda koje su primili zadnjih 18 mjeseci, razmišljaju ‘ o par startupa u koje bi mogli uložiti’

    Ako i nakon svega netko ima volju svaka čast. Ali statistika nije na vašoj strani.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Internet marketing

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.

Startupi i poslovanje

Indienogo – kako će izuzimanje Hrvatske s ove platforme utjecati na domaće projekte?

Indiegogo više nije službeno podržan u Hrvatskoj, što znači da ne možete više na njega postavljati kampanje ako ste tvrtka registrirana u Lijepoj našoj. Istražili smo kako je do toga došlo, a i kako će to utjecati na domaće projekte koji platformu aktivno koriste.

Najava

Ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda

Nekada smo u digitalnoj industriji radili isključivo na tuđim projektima, jer nismo mogli birati. Danas možete razvijati vlastite digitalne proizvode i raditi na svim njihovim aspektima. Počnite s besplatnom radionicom Netokracije i Raiffeisen banke o tome kako krenuti u 'product'!

Startupi i poslovanje

Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Što vas može naučiti samo nekoliko dana u Seattleu, jednom od najpoznatijih startup i tech gradova na svijetu? Možda kako ste na svoje poslovanje do sada gledali malo previše "romantično".

Startupi i poslovanje

Rukoplastika, gaming kontroler za osobe s fizičkim invaliditetom, pobjednik je Good Game Liftoffa!

Startup Rukoplastika, koji nastoji razviti personalizirane igraće kontrolere i sustave za osobe s fizičkim nedostacima i invalidnostima pobjednik je Good Game Liftoffa 2019.