Wayra I ♥ Startups panel: Startupi, nemojte se fokusirati lokalno, ionako imate dovoljno problema

Wayra I ♥ Startups panel: Startupi, nemojte se fokusirati lokalno, ionako imate dovoljno problema

Na Wayrinom I <3 Startups događanju u prostorima ZŠEM-a održao se i panel na kojem se raspravljalo o poteškoćama s kojima se susreću CEE startupi u pohodu na globalno tržište, ali i mogućnostima koje su im dostupne. Moderator panela bio je James Hurley iz tvrtke Albion Drive, dok su o tome što treba za uspjeh jednog startupa iz središnje i jugoistočne Europe raspravljali Stan Schroeder, Ben Southworth i Ivan Brezak Brkan.

Na panelu se raspravljalo o poteškoćama s kojima se CEE startupi nose, ali i prednostima osnivanja startupa u ovoj regiji
Na panelu se raspravljalo o poteškoćama s kojima se CEE startupi nose, pogrešnim predodžbama, ali i prednostima osnivanja startupa u ovoj regiji (slike: Karlo Matić)

Na Wayrinom I <3 Startups događanju u prostorima ZŠEM-a održao se i panel na kojem se raspravljalo o poteškoćama s kojima se susreću CEE startupi u pohodu na globalno tržište, ali i mogućnostima koje su im dostupne. Moderator panela bio je James Hurley iz tvrtke Albion Drive, dok su o tome što treba za uspjeh jednog startupa iz  jugoistočne Europe raspravljali Stan Schroeder, Ben Southworth i Ivan Brezak Brkan.

Raspravo je započeo Schroeder istaknuvši kako hrvatski startupi prvenstveno trebaju prestati razmišljati o sebi kao o “hrvatskim” startupima, te se umjesto toga smatrati globalnima. To s jedne strane znači da bi trebali biti spremni seliti ovisno o investicijama koje mogu dobiti i programima u koje se mogu uključiti, ali i na umu imati globalno, ne lokalno lansiranje i poslovanje. Ako trebate otići u Bugarsku kako biste mogli dobiti investiciju ili biti prisutni u Londonu, učinite to, savjetovao je Schroeder.

Dio problema hrvatskih startupa je to što razmišljaju lokalno. Startupi u Hrvatskoj imaju dovoljno problema i bez toga da se ograničavaju na taj način.

S tim se stavom složio i Brezak Brkan, nadodavši i kako bi se startupi trebali  manje fokusirati na to da su startupi te na “startuperski” način života, a više na svoje poslovanje:

Većina ljudi u regiji tek otkriva startup svijet, upoznaju se s investicijama i akceleratorima, pokreću vlastitu tvrtku i sve je to vrlo uzbudljivo, seksi i zabavno,  no pritom i zaboravljaju da je riječ o poslu i da bi trebali zarađivati.

Ideje su jeftine, ima ih na tone

Jedno od pitanja koje Brezak Brkan kao savjetnik postavlja startupima je “kako ćete zaraditi svojih prvih tisuću dolara” i mnogi uopće ne znaju odgovor na to niti imaju plan kako da svoju ideju monetiziraju. Opći je stav da će se tome domisliti putem, no investitori neće ulagati svoj novac da bi se netko usputno domišljao kako pretvoriti svoju ideju u posao, nadovezao se Southworth. Isto tako, nitko ih neće držati za ruku i pokazati im što i kako da naprave, jer je osmišljavanje plana monetizacije na koncu konca njihova zadaća:

Mnogo ljudi misli da mogu uspjeti jer imaju dobru ideju, sliku Stevea Jobsa i jer su pročitali sve prave knjige, no okrutna je istina da ako u poslu nema novca ni načina da se on zaradi, startup jednostavno neće uspjeti.

Schroeder je napomenuo kako mnogi startupi krenu u posao uvjereni da imaju najbolju ideju na svijetu, no ideje su jeftine. Nekada moraju promijeniti poslovni model, nekada i temeljnu idejus kojom su startup započeli:

Uspješni nisu oni s dobrom idejom već oni koji ustraju i spremni su se prilagoditi.

Startupi se ne bi trebali smatrati "hrvatskim" startupima, već globalnim
Startupi se ne bi trebali smatrati “hrvatskim” startupima, već globalnim (slike: Karlo Matić)

Lokalne specijalizacije

Ono što lokalni startupi imaju i što im ide u korist je određenu doza naivnosti zbog koje se ne boje uhvatiti u koštac s nekim većim, fundamentalnijim i raširenijim problemima. Dobar primjer za to je Skype, istaknuo je Schroeder.

Jedan od sektora u kojem su startupi u ovoj regiji snažni je B2B – razvoj rješenja koji će se kasnije prodati većim tvrtkama, a takvih primjera je mnogo, primijetio je Brezak Brkan. Kod B2C poslovanja nastaje problem jer je velik dio klijentele drugdje u svijetu, posebice u SAD-u, a prodati rješenje nekoj tvrtki preko oceana mnogo je lakše nego prodavati proizvod korisnicima.

Zanimljivo je da svaka zemlja u regiji ima svoju specijalnost oko koje se formira lokalna zajednica. U Češkoj je tako big data jedno od popularnih područja, u Sloveniji se startupi dosta oslanjaju na grupno financiranje, u Hrvatskoj je  agrikultura područje koje je izrodilo nekoliko uspješnih startupa poput Farmerona ili Agrivija, dok je u Srbiji je gaming popularna domena. Kada jednom startupu krene u nekom sektoru, brzo će se u istom naći i drugi.

Koje su mogućnosti financiranja?

Kada je riječ o financiranju u ovoj regiji, osim grupnog financiranja postoje i državni poticaji za male i srednje poduzetnike koje bi startupi mogli iskoristiti, a tu su i sredstva iz Europske unije te regionalni fondovi poput onih u Bugarskoj, napomenuo je Schroeder.

Southworth je ipak primijetio kako u velikom broju europskih država postoji mnogo birokracije koja stoji između startupa i investicija i poticaja, te da bi država trebala biti mnogo agilnija u tom aspektu, jer u konačnici startupi uvelike doprinose ekonomiji.

Britanska je vlada tako uvela velike porezne olakšice kojima motiviraju ljude da ulažu u startupe umjesto u, primjerice, nekretnine, a istu je politiku primijenila i Francuska nakon čega su se ulaganja u taj ekosustav povećala za 400 posto. Vlade bi trebale prestati stvarati prepreke i maknuti se s puta, no također im treba ukazati na to kako mogu pomoći startupima.

Posljednji savjet s panela za startupaše i one koji to tek planiraju biti jest da su Europa i svijet njihovo igralište i da se ne ograničavaju na lokalno djelovanje te da nađu svoju nišu u kojoj mogu uspjeti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    17. 02. 2014. u 5:06 pm Odgovori

    Lijepo je razmišljati globalno jer maštanje je besplatno ali treba biti realan. Dok američki startup dobije za seed 500,000 dolara, naši dobiju za istu rundu 10-20 tisuća. Jasno je da nema govora o nekom realnom konkuriranju sa takvim startnim pozicijama, bez poslovnih konekcija i mogućnosti da se boriš ravnopravno. Naše runde nisu dovoljne ni za dva tri putovanja do Amerike.

    Ako to nije dovoljno onda treba pročitati statistiku Earlibird-a najvećeg seed fonda u Europi. Od primljenih 1300 ponuda koje su primili zadnjih 18 mjeseci, razmišljaju ‘ o par startupa u koje bi mogli uložiti’

    Ako i nakon svega netko ima volju svaka čast. Ali statistika nije na vašoj strani.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Što ste propustili

Novost

47.000 korisničkih računa s domene .hr je kompromitirano, provjerite jesu vaši među njima!

Određeni broj lozinki pojedinih korisnika nalazi se u čistom tekstualnom obliku i one nisu ni na koji način zaštićene te ih je moguće veoma jednostavno iskoristiti.

Novost

Amazon nije “ušao u Hrvatsku”, dostupan je godinama, novost je samo (možda) veća ponuda za Hrvate

Jučer i danas čitamo vijesti o trijumfalnom dolasku Amazona u Hrvatsku. Ništa nije potvrđeno, a čini se da smo samo dobili nešto bolju ponudu.

Vodič

Kupujete online? Prvo provjerite je li web trgovina sigurna – evo i kako!

Vaš prvi korak do proizvoda koji želite su web trgovine. Neke će vam biti manje jednostavne za korištenje, neke više - ali za svaku od njih trebate znati je li sigurna prije nego kliknete "Kupi". Donosimo par savjeta kako ih lako možete provjeriti...

Intervju

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

"Mnogi se često čude tome da sam nakon jezične gimnazije završila na tehničkom fakultetu."

Tehnologija

Može li ovaj tečaj (koji podržavaju Rimac i Sabol) o umjetnoj inteligenciji obrazovati 1% Hrvata?

Danas na internetu možete naći stotine besplatnih i plaćenih tečajeva, ali nisu svi jednako kvalitetni. Što donosi tečaj na koji se već prijavilo više od pola milijuna ljudi iz čitave EU, a u kojeg se "kunu" mnogi domaći stručnjaci?

Vodič

Najveće greške hrvatskih trgovaca za Black Friday (i što moraju bolje!)

U 2020. rijetko koja web trgovina propušta iskoristiti Black Friday maniju, ali nije to dan samo kada ćete staviti "POPUSTI" banner na web - što je sa zalihama i hostingom? Kako se pripremiti otkrivamo uz domaće stručnjake.