Kako usmjeriti STEM edukaciju djece i mladih za najbolje rezultate?

Kako usmjeriti STEM edukaciju djece i mladih za najbolje rezultate?

Zašto nam STEM edukacija djece i mladih treba ostati prioritet i kako ih što bolje pripremiti za usvajanje novih vještina razgovarali smo s Tomislavom Jaguštem i Lidijom Kralj, stručnjacima koji su se posvetili popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola.

Recentni uspjesi hrvatske informatičke industrije toliki su da ih ne mogu ignorirati čak ni naši mainstream mediji, a da bi se taj rast nastavio, slažu se svi iz ove propulzivne industrije, potrebni su novi kvalificirani stručnjaci. A gdje ih naći?

Oni su u našim školskim klupama. I kao što svaki roditelj želi da njegovo dijete ima lakši život nego što ga je on imao, tako i informatička zajednica želi djeci olakšati put prema karijeri u STEM području, tj. ukloniti prepreke koje su starije generacije imale. No kako to izvesti, kako im pristupiti?

Pozornost nije dovoljno samo potaknuti, nego i održavati i usmjeravati

Tomislav Jagušt, jedan od voditelja FER-ova programa ŠUZA, namijenjenog popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola, smatra da je kod najmlađih najučinkovitije edukaciju uobličiti u igru.

Sva djeca su zaigrana i znatiželjna, sklona istraživanju i eksperimentiranju. Zbog toga mislim da je najbolji pristup kroz igru i interaktivne, tj. „hands-on“ radionice, gdje će se djeca, na zabavan i zanimljiv način, upoznati s nekim područjem iz STEM-a i imati mogućnost samostalno otkrivati tajne svijeta oko sebe, određena pravila, prirodne zakone i sl. Ako je popularizacijska aktivnost uobličena u igru ili ima elemente igre, to je bonus, probudit će u njima natjecateljski duh i dodatno povećati interes za područje koje se obrađuje.

No kod bilo kakvog učenja, a posebno u ovoj dobi, pozornost nije dovoljno samo potaknuti, nego i održavati i usmjeravati.

Djeca vole eksperimentirati, vrlo često u smjeru uključivanja vizualnih ili zvučnih elemenata. Na primjer, kad sastavljamo i programiramo jednostavnog robota iz nekog seta, učenici će, nakon što svladaju osnove, dosta brzo krenuti u istraživanje drugih dostupnih senzora i motora u setu, ili naredbi koje se mogu dodati u program, kako bi robot primjerice uključivao i isključivao neka svjetla, svirao ili „plesao“ pomičući se naprijed-nazad i slično.

Njihova najčešća pitanja su „kako napraviti ovo ili ono, „može li robot svirati“, „može li se obavljati više stvari odjednom“… što su ustvari super pitanja koja pružaju odličnu priliku za dodatno učenje i istraživanje naprednih i složenih koncepata, poput višedretvenog izvođenja programa, programiranja zasnovanog na događajima i sl.

Tomislav s polaznicima programa ŠUZA, namijenjenog popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola.

Djeca stvaratelji dijele znanje među vršnjacima

Edukacijska stručnjakinja Lidija Kralj smatra da je u osmišljavanju i provedbi poticajnih zadataka važno djeci dati dio kontrole, i u pogledu izbora alata za rješavanje problema i u izradi prezentacije tih rješenja.

Napravljeni digitalni rad obavezno treba pokazati pred cijelim razredom, uključiti cijeli razred kroz pitanja u kvizovima, zagonetke ili zanimljivosti te objaviti online kako bismo pokazali važnost njihovog rada. Na taj način učenici dosižu najvišu razinu učenja – poučavaju vršnjake.

Jedan zadatak, više kompetencija

No kao što se informatikom kao horizontalnim industrijom koriste sve ostale industrije, tako se i u ovom pristupu edukaciji koriste i vještine iz nekih drugih područja, objašnjava Lidija:

Kako bi napravili jedan interaktivni, digitalni, matematički sadržaj učenici trebaju iskoristiti svoje vještine kreativnog izražavanja, a pri njegovom prezentiranju i vještine govorništva i prezentacije, koje često u STEM području zanemarujemo.

Pritom se računala, internet i mobilni uređaji koriste za stvaranje obrazovnih sadržaja, dakle dobivaju smislenu i svrhovitu ulogu u procesu obrazovanja uz istovremeni pomak učenika od pukih potrošača tuđih sadržaja prema kreativnim i inovativnim proizvođačima.

Uostalom, kurikularna reforma 2019. godine uvela je 7 međupredmetnih tema u sve osnovne i srednje škole, od kojih je jednan Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. No, jesu li školarci svjesni da će im STEM kompetencije biti vrlo korisne u nastavku školovanja i kasnije, čime god se dalje u životu bavili?

Od najmlađih takvo promišljanje možda ne možemo očekivati, ali srednjoškolci bi već mogli biti svjesni važnosti usvajanja STEM vještina kao neophodnih alata u karijeri i životu uopće. Tomislav smatra da i jesu.

Puno se priča o tome u posljednje vrijeme, stalno se naglašava važnost digitalne pismenosti, računalnog razmišljanja i drugih vještina potrebnih modernom čovjeku. Srednjoškolci su sigurno svjesni koliko je to važno za njih, neovisno o odabiru konkretnog zanimanja i životnog puta. Zato i ne čudi sve veća popularnost STEM studija, ali i pojava novih interdisciplinarnih studija, pogotovo onih u STEAM području, dakle kombinaciji STEM-a i umjetnosti ili, općenitije, društvenih znanosti.

U osmišljavanju i provedbi poticajnih zadataka važno je djeci dati dio kontrole.

Strategije nisu dovoljne

Međutim, sve pametne strategije i promišljeni kurikuli padaju u vodu ako ne postoje još dva bitna preduvjeta, a to su, jednostavno rečeno, kadar i oprema. Općepoznat je problem manjka učitelja i nastavnika informatike u našim školama.

I ne, razlog nije samo u tome što im informatičke tvrtke nude bolje plaće, nego i činjenica da uvjeti u školama često ne pogoduju entuzijastima među njima.

Od objektivnih prepreka, još uvijek nedostaje opreme, pogotovo ako odemo malo dalje od većih gradskih središta, a u nekim mjestima i obrazovanog i motiviranog kadra za provođenje nekih aktivnosti. Treba imati na umu da ne možemo sav posao svaliti na nastavnike informatike, oni kao prvo imaju svoju nastavu, nadalje često u školama obavljaju i dodatne funkcije, poput održavanja računalne opreme, školske web-stranice i sl.

Stoga nije realno očekivati da će uz sve to nastavnici informatike dodatno trošiti svoje slobodno vrijeme kako bi vodili razne izvanškolske aktivnosti, pripremali djecu za razna natjecanja i slično, kaže Tomislav iz svoga iskustva, ali i dodaje da u zadnje vrijeme primjećuje pozitivne promjene.

Dok čekamo da se u institucionalnom obrazovanju riješe svi navedeni problemi, svojim programima i donacijama u pomoć priskaču različita udruženja i ustanove, ali i informatičke kompanije.

U posljednjih pet godina Hrvatski Telekom je uložio više od 4,5 milijuna kuna u Generaciju NOW i STEM obrazovanje.

Tako su Hrvatski Telekom (HT) i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) pokrenuli donacijski natječaj Generacija NOW. On uključuje donaciju IoT edukacijske opreme, edukaciju za korištenje te opreme te stručnu mentorsku podršku za izradu Internet of Things projekata.

U Generaciju NOW i STEM obrazovanje Hrvatski Telekom je u posljednjih pet godina uložio više od 4,5 milijuna kuna omogućavajući više od 2200 djece i mladih diljem Hrvatske pristup vrhunskom obrazovanju. U ovogodišnji program, vrijedan 700 tisuća kuna, uključeno je 60 novih obrazovnih ustanova, uz više od 100 ustanova koje su ranije opremljene edukacijskom opremom.

Program će se provoditi tijekom školske godine 2021./2022. i nema sumnje da će biti velika pomoć školarcima, učiteljima i nastavnicima, pogotovo s obzirom na trenutne pandemijske izazove za naš obrazovni sustav, a o najboljim projektnim radovima odlučivat će „ljudi iz struke“: Gordan Gledec, dekan FERa, Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatics, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, Lidija Kralj, uspješni mladi STEM poduzetnici Josipa Majić, suosnivačica fintecha Revuto i Ivan Mrvoš, osnivač Includea, Paolo Zenzerović, voditelj poslovanja IRIMa te iz Hrvatskog Telekoma član Uprave Boris Drilo i Igor Vukasović.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Web 3

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Izvještaj

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Prikaz

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Sponzorirano

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Sponzorirano

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.

Tvrtke i poslovanje

Potvrđeno: Google preuzeo hrvatski Photomath

Hrvatska aplikacija Photomath postaja je i službeno dio Googleovog portfelja. Tehnološki gigant godišnje akvizira desetak tvrtki, a ove je godine u akvizicijski plan ušao upravo hrvatski Photomath.