Kako usmjeriti STEM edukaciju djece i mladih za najbolje rezultate?

Recentni uspjesi hrvatske informatičke industrije toliki su da ih ne mogu ignorirati čak ni naši mainstream mediji, a da bi se taj rast nastavio, slažu se svi iz ove propulzivne industrije, potrebni su novi kvalificirani stručnjaci. A gdje ih naći?

Oni su u našim školskim klupama. I kao što svaki roditelj želi da njegovo dijete ima lakši život nego što ga je on imao, tako i informatička zajednica želi djeci olakšati put prema karijeri u STEM području, tj. ukloniti prepreke koje su starije generacije imale. No kako to izvesti, kako im pristupiti?

Pozornost nije dovoljno samo potaknuti, nego i održavati i usmjeravati

Tomislav Jagušt, jedan od voditelja FER-ova programa ŠUZA, namijenjenog popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola, smatra da je kod najmlađih najučinkovitije edukaciju uobličiti u igru.

Sva djeca su zaigrana i znatiželjna, sklona istraživanju i eksperimentiranju. Zbog toga mislim da je najbolji pristup kroz igru i interaktivne, tj. „hands-on“ radionice, gdje će se djeca, na zabavan i zanimljiv način, upoznati s nekim područjem iz STEM-a i imati mogućnost samostalno otkrivati tajne svijeta oko sebe, određena pravila, prirodne zakone i sl. Ako je popularizacijska aktivnost uobličena u igru ili ima elemente igre, to je bonus, probudit će u njima natjecateljski duh i dodatno povećati interes za područje koje se obrađuje.

No kod bilo kakvog učenja, a posebno u ovoj dobi, pozornost nije dovoljno samo potaknuti, nego i održavati i usmjeravati.

Djeca vole eksperimentirati, vrlo često u smjeru uključivanja vizualnih ili zvučnih elemenata. Na primjer, kad sastavljamo i programiramo jednostavnog robota iz nekog seta, učenici će, nakon što svladaju osnove, dosta brzo krenuti u istraživanje drugih dostupnih senzora i motora u setu, ili naredbi koje se mogu dodati u program, kako bi robot primjerice uključivao i isključivao neka svjetla, svirao ili „plesao“ pomičući se naprijed-nazad i slično.

Njihova najčešća pitanja su „kako napraviti ovo ili ono, „može li robot svirati“, „može li se obavljati više stvari odjednom“… što su ustvari super pitanja koja pružaju odličnu priliku za dodatno učenje i istraživanje naprednih i složenih koncepata, poput višedretvenog izvođenja programa, programiranja zasnovanog na događajima i sl.

Djeca stvaratelji dijele znanje među vršnjacima

Edukacijska stručnjakinja Lidija Kralj smatra da je u osmišljavanju i provedbi poticajnih zadataka važno djeci dati dio kontrole, i u pogledu izbora alata za rješavanje problema i u izradi prezentacije tih rješenja.

Napravljeni digitalni rad obavezno treba pokazati pred cijelim razredom, uključiti cijeli razred kroz pitanja u kvizovima, zagonetke ili zanimljivosti te objaviti online kako bismo pokazali važnost njihovog rada. Na taj način učenici dosižu najvišu razinu učenja – poučavaju vršnjake.

Jedan zadatak, više kompetencija

No kao što se informatikom kao horizontalnim industrijom koriste sve ostale industrije, tako se i u ovom pristupu edukaciji koriste i vještine iz nekih drugih područja, objašnjava Lidija:

Kako bi napravili jedan interaktivni, digitalni, matematički sadržaj učenici trebaju iskoristiti svoje vještine kreativnog izražavanja, a pri njegovom prezentiranju i vještine govorništva i prezentacije, koje često u STEM području zanemarujemo.

Pritom se računala, internet i mobilni uređaji koriste za stvaranje obrazovnih sadržaja, dakle dobivaju smislenu i svrhovitu ulogu u procesu obrazovanja uz istovremeni pomak učenika od pukih potrošača tuđih sadržaja prema kreativnim i inovativnim proizvođačima.

Uostalom, kurikularna reforma 2019. godine uvela je 7 međupredmetnih tema u sve osnovne i srednje škole, od kojih je jednan Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. No, jesu li školarci svjesni da će im STEM kompetencije biti vrlo korisne u nastavku školovanja i kasnije, čime god se dalje u životu bavili?

Od najmlađih takvo promišljanje možda ne možemo očekivati, ali srednjoškolci bi već mogli biti svjesni važnosti usvajanja STEM vještina kao neophodnih alata u karijeri i životu uopće. Tomislav smatra da i jesu.

Puno se priča o tome u posljednje vrijeme, stalno se naglašava važnost digitalne pismenosti, računalnog razmišljanja i drugih vještina potrebnih modernom čovjeku. Srednjoškolci su sigurno svjesni koliko je to važno za njih, neovisno o odabiru konkretnog zanimanja i životnog puta. Zato i ne čudi sve veća popularnost STEM studija, ali i pojava novih interdisciplinarnih studija, pogotovo onih u STEAM području, dakle kombinaciji STEM-a i umjetnosti ili, općenitije, društvenih znanosti.

Strategije nisu dovoljne

Međutim, sve pametne strategije i promišljeni kurikuli padaju u vodu ako ne postoje još dva bitna preduvjeta, a to su, jednostavno rečeno, kadar i oprema. Općepoznat je problem manjka učitelja i nastavnika informatike u našim školama.

I ne, razlog nije samo u tome što im informatičke tvrtke nude bolje plaće, nego i činjenica da uvjeti u školama često ne pogoduju entuzijastima među njima.

Od objektivnih prepreka, još uvijek nedostaje opreme, pogotovo ako odemo malo dalje od većih gradskih središta, a u nekim mjestima i obrazovanog i motiviranog kadra za provođenje nekih aktivnosti. Treba imati na umu da ne možemo sav posao svaliti na nastavnike informatike, oni kao prvo imaju svoju nastavu, nadalje često u školama obavljaju i dodatne funkcije, poput održavanja računalne opreme, školske web-stranice i sl.

Stoga nije realno očekivati da će uz sve to nastavnici informatike dodatno trošiti svoje slobodno vrijeme kako bi vodili razne izvanškolske aktivnosti, pripremali djecu za razna natjecanja i slično, kaže Tomislav iz svoga iskustva, ali i dodaje da u zadnje vrijeme primjećuje pozitivne promjene.

Dok čekamo da se u institucionalnom obrazovanju riješe svi navedeni problemi, svojim programima i donacijama u pomoć priskaču različita udruženja i ustanove, ali i informatičke kompanije.

Tako su Hrvatski Telekom (HT) i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) pokrenuli donacijski natječaj Generacija NOW. On uključuje donaciju IoT edukacijske opreme, edukaciju za korištenje te opreme te stručnu mentorsku podršku za izradu Internet of Things projekata.

U Generaciju NOW i STEM obrazovanje Hrvatski Telekom je u posljednjih pet godina uložio više od 4,5 milijuna kuna omogućavajući više od 2200 djece i mladih diljem Hrvatske pristup vrhunskom obrazovanju. U ovogodišnji program, vrijedan 700 tisuća kuna, uključeno je 60 novih obrazovnih ustanova, uz više od 100 ustanova koje su ranije opremljene edukacijskom opremom.

Program će se provoditi tijekom školske godine 2021./2022. i nema sumnje da će biti velika pomoć školarcima, učiteljima i nastavnicima, pogotovo s obzirom na trenutne pandemijske izazove za naš obrazovni sustav, a o najboljim projektnim radovima odlučivat će „ljudi iz struke“: Gordan Gledec, dekan FERa, Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatics, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, Lidija Kralj, uspješni mladi STEM poduzetnici Josipa Majić, suosnivačica fintecha Revuto i Ivan Mrvoš, osnivač Includea, Paolo Zenzerović, voditelj poslovanja IRIMa te iz Hrvatskog Telekoma član Uprave Boris Drilo i Igor Vukasović.