Kako usmjeriti STEM edukaciju djece i mladih za najbolje rezultate?

Kako usmjeriti STEM edukaciju djece i mladih za najbolje rezultate?

Zašto nam STEM edukacija djece i mladih treba ostati prioritet i kako ih što bolje pripremiti za usvajanje novih vještina razgovarali smo s Tomislavom Jaguštem i Lidijom Kralj, stručnjacima koji su se posvetili popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola.

Recentni uspjesi hrvatske informatičke industrije toliki su da ih ne mogu ignorirati čak ni naši mainstream mediji, a da bi se taj rast nastavio, slažu se svi iz ove propulzivne industrije, potrebni su novi kvalificirani stručnjaci. A gdje ih naći?

Oni su u našim školskim klupama. I kao što svaki roditelj želi da njegovo dijete ima lakši život nego što ga je on imao, tako i informatička zajednica želi djeci olakšati put prema karijeri u STEM području, tj. ukloniti prepreke koje su starije generacije imale. No kako to izvesti, kako im pristupiti?

Pozornost nije dovoljno samo potaknuti, nego i održavati i usmjeravati

Tomislav Jagušt, jedan od voditelja FER-ova programa ŠUZA, namijenjenog popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola, smatra da je kod najmlađih najučinkovitije edukaciju uobličiti u igru.

Sva djeca su zaigrana i znatiželjna, sklona istraživanju i eksperimentiranju. Zbog toga mislim da je najbolji pristup kroz igru i interaktivne, tj. „hands-on“ radionice, gdje će se djeca, na zabavan i zanimljiv način, upoznati s nekim područjem iz STEM-a i imati mogućnost samostalno otkrivati tajne svijeta oko sebe, određena pravila, prirodne zakone i sl. Ako je popularizacijska aktivnost uobličena u igru ili ima elemente igre, to je bonus, probudit će u njima natjecateljski duh i dodatno povećati interes za područje koje se obrađuje.

No kod bilo kakvog učenja, a posebno u ovoj dobi, pozornost nije dovoljno samo potaknuti, nego i održavati i usmjeravati.

Djeca vole eksperimentirati, vrlo često u smjeru uključivanja vizualnih ili zvučnih elemenata. Na primjer, kad sastavljamo i programiramo jednostavnog robota iz nekog seta, učenici će, nakon što svladaju osnove, dosta brzo krenuti u istraživanje drugih dostupnih senzora i motora u setu, ili naredbi koje se mogu dodati u program, kako bi robot primjerice uključivao i isključivao neka svjetla, svirao ili „plesao“ pomičući se naprijed-nazad i slično.

Njihova najčešća pitanja su „kako napraviti ovo ili ono, „može li robot svirati“, „može li se obavljati više stvari odjednom“… što su ustvari super pitanja koja pružaju odličnu priliku za dodatno učenje i istraživanje naprednih i složenih koncepata, poput višedretvenog izvođenja programa, programiranja zasnovanog na događajima i sl.

Tomislav s polaznicima programa ŠUZA, namijenjenog popularizaciji znanosti i tehnologije među učenicima osnovnih i srednjih škola.

Djeca stvaratelji dijele znanje među vršnjacima

Edukacijska stručnjakinja Lidija Kralj smatra da je u osmišljavanju i provedbi poticajnih zadataka važno djeci dati dio kontrole, i u pogledu izbora alata za rješavanje problema i u izradi prezentacije tih rješenja.

Napravljeni digitalni rad obavezno treba pokazati pred cijelim razredom, uključiti cijeli razred kroz pitanja u kvizovima, zagonetke ili zanimljivosti te objaviti online kako bismo pokazali važnost njihovog rada. Na taj način učenici dosižu najvišu razinu učenja – poučavaju vršnjake.

Jedan zadatak, više kompetencija

No kao što se informatikom kao horizontalnim industrijom koriste sve ostale industrije, tako se i u ovom pristupu edukaciji koriste i vještine iz nekih drugih područja, objašnjava Lidija:

Kako bi napravili jedan interaktivni, digitalni, matematički sadržaj učenici trebaju iskoristiti svoje vještine kreativnog izražavanja, a pri njegovom prezentiranju i vještine govorništva i prezentacije, koje često u STEM području zanemarujemo.

Pritom se računala, internet i mobilni uređaji koriste za stvaranje obrazovnih sadržaja, dakle dobivaju smislenu i svrhovitu ulogu u procesu obrazovanja uz istovremeni pomak učenika od pukih potrošača tuđih sadržaja prema kreativnim i inovativnim proizvođačima.

Uostalom, kurikularna reforma 2019. godine uvela je 7 međupredmetnih tema u sve osnovne i srednje škole, od kojih je jednan Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. No, jesu li školarci svjesni da će im STEM kompetencije biti vrlo korisne u nastavku školovanja i kasnije, čime god se dalje u životu bavili?

Od najmlađih takvo promišljanje možda ne možemo očekivati, ali srednjoškolci bi već mogli biti svjesni važnosti usvajanja STEM vještina kao neophodnih alata u karijeri i životu uopće. Tomislav smatra da i jesu.

Puno se priča o tome u posljednje vrijeme, stalno se naglašava važnost digitalne pismenosti, računalnog razmišljanja i drugih vještina potrebnih modernom čovjeku. Srednjoškolci su sigurno svjesni koliko je to važno za njih, neovisno o odabiru konkretnog zanimanja i životnog puta. Zato i ne čudi sve veća popularnost STEM studija, ali i pojava novih interdisciplinarnih studija, pogotovo onih u STEAM području, dakle kombinaciji STEM-a i umjetnosti ili, općenitije, društvenih znanosti.

U osmišljavanju i provedbi poticajnih zadataka važno je djeci dati dio kontrole.

Strategije nisu dovoljne

Međutim, sve pametne strategije i promišljeni kurikuli padaju u vodu ako ne postoje još dva bitna preduvjeta, a to su, jednostavno rečeno, kadar i oprema. Općepoznat je problem manjka učitelja i nastavnika informatike u našim školama.

I ne, razlog nije samo u tome što im informatičke tvrtke nude bolje plaće, nego i činjenica da uvjeti u školama često ne pogoduju entuzijastima među njima.

Od objektivnih prepreka, još uvijek nedostaje opreme, pogotovo ako odemo malo dalje od većih gradskih središta, a u nekim mjestima i obrazovanog i motiviranog kadra za provođenje nekih aktivnosti. Treba imati na umu da ne možemo sav posao svaliti na nastavnike informatike, oni kao prvo imaju svoju nastavu, nadalje često u školama obavljaju i dodatne funkcije, poput održavanja računalne opreme, školske web-stranice i sl.

Stoga nije realno očekivati da će uz sve to nastavnici informatike dodatno trošiti svoje slobodno vrijeme kako bi vodili razne izvanškolske aktivnosti, pripremali djecu za razna natjecanja i slično, kaže Tomislav iz svoga iskustva, ali i dodaje da u zadnje vrijeme primjećuje pozitivne promjene.

Dok čekamo da se u institucionalnom obrazovanju riješe svi navedeni problemi, svojim programima i donacijama u pomoć priskaču različita udruženja i ustanove, ali i informatičke kompanije.

U posljednjih pet godina Hrvatski Telekom je uložio više od 4,5 milijuna kuna u Generaciju NOW i STEM obrazovanje.

Tako su Hrvatski Telekom (HT) i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) pokrenuli donacijski natječaj Generacija NOW. On uključuje donaciju IoT edukacijske opreme, edukaciju za korištenje te opreme te stručnu mentorsku podršku za izradu Internet of Things projekata.

U Generaciju NOW i STEM obrazovanje Hrvatski Telekom je u posljednjih pet godina uložio više od 4,5 milijuna kuna omogućavajući više od 2200 djece i mladih diljem Hrvatske pristup vrhunskom obrazovanju. U ovogodišnji program, vrijedan 700 tisuća kuna, uključeno je 60 novih obrazovnih ustanova, uz više od 100 ustanova koje su ranije opremljene edukacijskom opremom.

Program će se provoditi tijekom školske godine 2021./2022. i nema sumnje da će biti velika pomoć školarcima, učiteljima i nastavnicima, pogotovo s obzirom na trenutne pandemijske izazove za naš obrazovni sustav, a o najboljim projektnim radovima odlučivat će „ljudi iz struke“: Gordan Gledec, dekan FERa, Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatics, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, Lidija Kralj, uspješni mladi STEM poduzetnici Josipa Majić, suosnivačica fintecha Revuto i Ivan Mrvoš, osnivač Includea, Paolo Zenzerović, voditelj poslovanja IRIMa te iz Hrvatskog Telekoma član Uprave Boris Drilo i Igor Vukasović.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...