4 načina kako je tehnologija promijenila glazbu koju slušamo, od instrumenata do ‘streama’

Osobno, ne mogu provesti pola sata u komadu da ne slušam nešto, bilo na slušalicama ili na zvučnicima od računala. Siguran sam kako u tome nisam jedini, a načini na koje je tehnologija preobrazila glazbenu industriju mnogo su raznovrsniji od samo klika na gumb play u iTunesu.

Instrumenti

Ako poslušate bilo koju staru snimku nastupa Beatlesa ili nekog benda iz tog (ili starijeg) perioda, primijetit ćete kako je sve nekako – drugačije. Naravno, to su ipak stare snimke koje su snimane starim kamerama, ali činjenica ostaje kako su i glazbeni instrumenti i oprema mnogo napredovali kroz godine.

Kada je riječ o gitarama i klavirima vjerujem kako novo nije nužno bolje, jer teško je da će neka nova gitara “znati” prenijeti zvuk kakav su imali instrumenti iz šezdesetih. Također, mnogi će reći kako ti stariji instrumenti imaju “dušu” koja se jednostavno ne može ponoviti, a i zvuk tog vremena najbolje možete dobiti koristeći instrumente iz tog vremena. 

Ipak, s druge strane, u isto vrijeme postoje sustavi koji omogućavaju “štimanje” gitare pomoću elektromotora – vaše je samo da izaberete što želite. 

Ne treba zanemariti ni pedale, sintesajzere i druge instrumente koji su na samom vrhu tehnologije i omogućuju modernim izvođačima stvaranje zvukova koji prije jednostavno nisu bili mogući. Ovdje prvenstveno mislim na računalo kao instrument, koje je postalo jedno od glavnih obilježja svakog DJ seta – koliko god to dobro (ili loše) bilo.

Jedan od poznatijih primjera upotrebe raznih pedala i sampleova je svakako domaća Sara Renar, koja pomoću tehnologije stvara pjesme koje su mnogo “dublje” nego samo gitara i vokal.

Produkcija

I dalje me začuđuje spoznaja da ja, kao jedna osoba, bez problema mogu snimiti čitav album u svojoj vlastitoj sobi koristeći samo računalo, poneki instrument i dobar zvučni interface. Kada razmišljate o glazbi i bendovima nekako se uvijek sjetite zadimljene prostorije za probe, ponekog piva i nekoliko sati sviranja, ali to danas uopće ne mora biti slučaj – barem kada počinjete svirati.

Sustavi kao što je Focusrite Scarlett omogućili su bilo kome snimanje bilo čega – bio to govor za podcast ili Twitch ili nekoliko gitara za svoj novi rock bend. Ne treba vam pojačalo i veliko ozvučenje, već samo uključite interface u računalo, instalirajte si potrebne programe i svirajte dok god vam to srce želi.

Ovakvi sustavi su unijeli revoluciju u način na koji gledamo glazbu, jer je sada potreban samo jedan čovjek kako bi snimio nešto što kasnije može biti dostupno milijunima. Ovo naravno nosi određene prednosti, a iako je teško da bi jedan čovjek i torba puna računala ikada mogla zamijeniti pravi rock bend, ovaj način može dati beskompromisnu slobodu svakome tko želi stvarati.

Dostupnost

Sjećate se Winampa? Naravno da da. Sustav koji je tu više od 20 godina unio je revoluciju u način na koji slušamo glazbu preko računala, a njegova “opuštenost” i gomila mogućnosti i dalje je predmet nostalgije mnogo korisnika – što je i razlog zašto se Winamp navodno vraća nakon što je zadnji put obnovljen 2013.

Naravno, nove tehnologije donijele su nam mnoštvo načina za dolazak do glazbe. YouTube, SoundCloud i Spotify omogućili su milijunima glazbenika dolazak do publike, ali i gomili slušatelja jednostavan pristup glazbi koju žele slušati. Iako YouTube možda i nije najbolji izbor kada je riječ o streamanju, mnoge osobe koje poznajem koriste ga gotovo stalno kako bi preslušavale novu glazbu.

Spotify na žalost nije dostupan kod nas, ali s malo dobre volje možete ga koristiti koliko god želite. Iz osobnog iskustva mogu reći kako je za mene Spotify upravo onaj najveći tehnološki napredak u glazbi – dostupna vam je sva glazba svijeta (osim Taylor Swift), odlične playliste, i kvaliteta zvuka koja je superiorna onoj na YouTubeu.

Najveći problem je sjetiti se što vam se uopće sluša u nekom trenutku, kada imate toliko izbora.

Povratak analognog

Vjerojatno najbolja stvar za koju je zaslužna tehnologija, barem kada pričamo o glazbi, jest to da je ogromna dostupnost servisa za glazbu, tehnologije i svega digitalnog ta ista tehnologija potaknula povratak analognog. Gramofonske ploče bilježe svakodnevni rast prodaje, “klasični” audio sustavi na velikoj su cijeni i sve to govori o tome kako digitalno zapravo nikada nije uništilo analogno, već ga samo stavilo u mirovanje.

Upravo ova poplava elektronske glazbe vratila je ono klasično, old school, i analogno u kolektivnu svijest svih onih koji vole glazbu, i upravo je to ono što je prekrasno. Spotify i Pandora će svakako ostati tu neko vrijeme, ali jednostavno nema boljeg osjećaja od stavljanja ploče na gramofon – bila ona iz 1977. ili 2017. godine.

Ono što mislim jest da jednostavno trebamo uživati u blagodatima napredne tehnologije poput Spotifyja ili Abletona, ali i da ne brinemo kako će sve postati digitalno, barem u nekoj bliskoj budućnosti. 

Tehnologija je omogućila i ‘livestream’ novog spota zagrebačkih repera High5 putem NFC tehnologije. Širom Hrvatske skeniranjem polijepljenih plakata pametnim telefonom koji posjeduje NFC automatski je moguć pristup ekskluzivnom sadržaju! Pretpremijeru spota ti omogućuje Vipnet koji svojim mladim korisnicima poklanja 10 puta više megabajta uz svaku nadoplatu i moto – Nema da nema megabajta ovo ljeto uz Vipnet!