Osnivači startupa, znate li zašto je važno djelatnicima dati udio u tvrtki?

Osnivači startupa, znate li zašto je važno djelatnicima dati udio u tvrtki?

Kako surađujemo gotovo isključivo s osnivačima koji pokreću svoj prvi startup, u Credu razgovaramo sa svakim osnivačem o idućem pitanju: Koliki bi udio u tvrtki trebali dati svojim zaposlenicima?

I suradnicima ponekad treba dati "dio kolača"
Želite li postati konkurentan  globalni startup, svojim zaposlenicima trebat ćete dati “dio kolača”

Kako surađujemo gotovo isključivo s osnivačima koji pokreću svoj prvi startup, u Credu razgovaramo sa svakim osnivačem o idućem pitanju: Koliki bi udio u tvrtki trebali dati svojim zaposlenicima?

Tijekom prvih razgovora s osnivačima o udjelu namijenjenom djelatnicima, direktori se nerijetko obrecnu pitanjem: Zašto bismo im uopće dali udio? Kada im priopćimo da obično preporučamo davanje od 15% u dioničkim opcijama u fazi inicijalne investicije ili serije A, često kolutaju očima u nevjerici. Iako pokušavamo pokazati da je to vrlo konzervativan pristup, navodeći da VC-evi, kao što su Fred Wilson ili Sam Altman, preporučaju najmanje 20%, dobijemo odgovor da nismo u SAD-u. U tom trenutku obično navedem da će se morati natjecati s upravo tim američkim startupima za najbolje zaposlenike i najbolje prilike za prodaju tvrtke (neki CEO-vi voljni su dati 96% svoje tvrtke zaposlenicima i ulagačima, kako bi izašli na burzu, točnije NASDAQ – primjer je Aaron Levie iz Boxa), na što dobijem odgovor da se to ne može dogoditi ovdašnjoj tvrtki. I u pravu je – ako želi izgraditi ovdašnju tvrtku, a ne globalni startup.

Iako financiramo samo timove koji imaju globalne ambicije, oni se još uvijek bore s odvajanjem od svog udjela. Zbog čega? Neki investitori kažu da je veličina dioničkih opcija za zaposlenike dobar pokazatelj zrelosti startup ekosustava. Osnivači iz Silicijske doline većinu udjela daju zaposlenicima, dok je europska zajednica vrlo konzervativna. A osnivači iz CEE regije, možda još uvijek obilježeni četrdesetogodišnjim prisilnim socijalističkim kolektivnim vlasništvom, posebno se teško odvajaju od svog udjela.

Siguran sam da i brojni drugi razlozi utječu na ovaj fenomen, stoga recimo samo da bi Noam Wasserman nazvao mnoge europske osnivače “kraljevima”, a ne onima koji povećavaju dobro.  Iako mi se ne sviđa Wassermanov primjer zamjene CEO-a (u Credu preferiramo kada je CEO suosnivač, a ne vanjska osoba), ostatak analogije dobro objašnjava razliku između održavanja kontrole i uvećavanja dobra.

Osim toga, koji su drugi razlozi koji bi mogli koristiti osnivačima ako se rastanu od svog toliko voljenog udjela?

Prednosti davanja udjela zaposlenicima

Važna prednost udjela koji imaju zaposlenici nalazi se u njegovoj privlačnosti, što se može koristiti kao alat za zapošljavanje. Ako ste startup koji ima globalne ambicije, morate zapošljavati vrhunske osobe koje dijele vaše planove. Njih možda neće privući plaća – ako to traže, zaposlit će se u korporaciji. Oni žele raditi za obećanje da će možda postati milijunaši, ako startup postane velik i uspješan. Ovo je obećanje posebno važno u nezrelim ekosustavima gdje zaposlenici neće možda u potpunosti razumjeti zašto bi se trebali zaposliti u maloj, nedokazanoj kompaniji, a ne u korporaciji koja nudi dobru plaću.

Ujednačenost ciljeva između osnivača i zaposlenika također je velika prednost. Tipičan kralj-direktor brine se jer njegovi zaposlenici odlaze kući u 17 sati, neopterećeni sudbinom tvrtke. No, je li im ponudio udio? Posjedovanje čak i malog dijela tvrtke pojačava osjećaj među zaposlenicima da su dioničari, integralni dio tima koji će sudjelovati u velikim dobitcima koje tvrtka može kreirati, ako bude uspješna. Dok se to može činiti kao minorna promjena u načinu razmišljanja, osjećaj moći može utjecati na uzlet tvrtke. Prava kultura tvrtke te dobro motivirani zaposlenici jedni su od esencijalnih faktora koji vode do uspjeha startupa.

Ponekad mi pojedini CEO-vi kažu kako osjete porast produktivnosti odmah nakon što su implementirali plan udjela za zaposlenike – ne samo da zaposlenici osjete oportunitetni trošak koji može nastati ako ljenčare, također će imati potrebu da rade na način koji će povećati prihode tvrtke – u suprotnom bi se možda radije bavili problemima koji su zanimljivi ili ih je lako riješiti, ali koji ne daju pravu vrijednost startupu.

Ključ je u pravoj komunikaciji

Ali neki od mojih zaposlenika ne žele udio – ovo je druga standardna reakcija CEO-a. U pojedinim slučajevima je i u pravu. Postoje dva razloga zbog kojih zaposlenici ne žele udio:

  1. Milija im je gotovina i ne žele razmišljati na duge staze.
  2. Niste im dobro komunicirali prednosti udjela u kompaniji.

Kad pripremaju pakete za zaposlenike, ohrabrujemo CEO-ve da naprave nekoliko različitih opcija kako bi mogli pokriti različite mentalne sklopove zaposlenika. Tu možemo imati veći udio, uz manje gotovine te više gotovine uz manji udio. Ovi paketi također reflektiraju različite vrste zaposlenika u različitim odjelima – prodajni tim ima veći apetit za rizikom, zbog čega će se odlučiti na veći udio, dok je inženjerski manje voljan riskirati. No, svaki bi zaposlenik trebao moći izabrati mješavinu koja mu najbolje odgovara, sukladno njegovim preferencijama u riziku/nagradi.

Čuvao bih se zaposlenika koji odbijaju udio u potpunosti – oni koji radije gledaju na kratkoročnu korist umjesto na dugoročnu u većini su slučajeva nepouzdani i mogli bi više naštetiti no donijeti koristi.

Imajte na umu da je to istinito samo ako odbijaju udio jer im niste dobro objasnili prednosti. Sami ćete dobro prenijeti koncept zaposlenicima samo ako ga i sami dobro razumijete te možete sve objasniti jednostavnim riječima. Nedostatak razumijevanja koncepta, njegovih troškova i prednosti, po mom je mišljenju jedan od glavnih razloga zbog kojih osnivači iz naše regije oklijevaju pri davanju udjela zaposlenicima.

Zbog toga sam si zadao ambiciozan zadatak – pokušat ću objasniti osnove davanja udjela zaposlenicima u idućem tekstu. Nadam se da će to biti samo jedan tekst. Bit će ovo zaposlena dva tjedna…

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.