Osnivači startupa, znate li zašto je važno djelatnicima dati udio u tvrtki?

Osnivači startupa, znate li zašto je važno djelatnicima dati udio u tvrtki?

Kako surađujemo gotovo isključivo s osnivačima koji pokreću svoj prvi startup, u Credu razgovaramo sa svakim osnivačem o idućem pitanju: Koliki bi udio u tvrtki trebali dati svojim zaposlenicima?

I suradnicima ponekad treba dati "dio kolača"
Želite li postati konkurentan  globalni startup, svojim zaposlenicima trebat ćete dati “dio kolača”

Kako surađujemo gotovo isključivo s osnivačima koji pokreću svoj prvi startup, u Credu razgovaramo sa svakim osnivačem o idućem pitanju: Koliki bi udio u tvrtki trebali dati svojim zaposlenicima?

Tijekom prvih razgovora s osnivačima o udjelu namijenjenom djelatnicima, direktori se nerijetko obrecnu pitanjem: Zašto bismo im uopće dali udio? Kada im priopćimo da obično preporučamo davanje od 15% u dioničkim opcijama u fazi inicijalne investicije ili serije A, često kolutaju očima u nevjerici. Iako pokušavamo pokazati da je to vrlo konzervativan pristup, navodeći da VC-evi, kao što su Fred Wilson ili Sam Altman, preporučaju najmanje 20%, dobijemo odgovor da nismo u SAD-u. U tom trenutku obično navedem da će se morati natjecati s upravo tim američkim startupima za najbolje zaposlenike i najbolje prilike za prodaju tvrtke (neki CEO-vi voljni su dati 96% svoje tvrtke zaposlenicima i ulagačima, kako bi izašli na burzu, točnije NASDAQ – primjer je Aaron Levie iz Boxa), na što dobijem odgovor da se to ne može dogoditi ovdašnjoj tvrtki. I u pravu je – ako želi izgraditi ovdašnju tvrtku, a ne globalni startup.

Iako financiramo samo timove koji imaju globalne ambicije, oni se još uvijek bore s odvajanjem od svog udjela. Zbog čega? Neki investitori kažu da je veličina dioničkih opcija za zaposlenike dobar pokazatelj zrelosti startup ekosustava. Osnivači iz Silicijske doline većinu udjela daju zaposlenicima, dok je europska zajednica vrlo konzervativna. A osnivači iz CEE regije, možda još uvijek obilježeni četrdesetogodišnjim prisilnim socijalističkim kolektivnim vlasništvom, posebno se teško odvajaju od svog udjela.

Siguran sam da i brojni drugi razlozi utječu na ovaj fenomen, stoga recimo samo da bi Noam Wasserman nazvao mnoge europske osnivače “kraljevima”, a ne onima koji povećavaju dobro.  Iako mi se ne sviđa Wassermanov primjer zamjene CEO-a (u Credu preferiramo kada je CEO suosnivač, a ne vanjska osoba), ostatak analogije dobro objašnjava razliku između održavanja kontrole i uvećavanja dobra.

Osim toga, koji su drugi razlozi koji bi mogli koristiti osnivačima ako se rastanu od svog toliko voljenog udjela?

Prednosti davanja udjela zaposlenicima

Važna prednost udjela koji imaju zaposlenici nalazi se u njegovoj privlačnosti, što se može koristiti kao alat za zapošljavanje. Ako ste startup koji ima globalne ambicije, morate zapošljavati vrhunske osobe koje dijele vaše planove. Njih možda neće privući plaća – ako to traže, zaposlit će se u korporaciji. Oni žele raditi za obećanje da će možda postati milijunaši, ako startup postane velik i uspješan. Ovo je obećanje posebno važno u nezrelim ekosustavima gdje zaposlenici neće možda u potpunosti razumjeti zašto bi se trebali zaposliti u maloj, nedokazanoj kompaniji, a ne u korporaciji koja nudi dobru plaću.

Ujednačenost ciljeva između osnivača i zaposlenika također je velika prednost. Tipičan kralj-direktor brine se jer njegovi zaposlenici odlaze kući u 17 sati, neopterećeni sudbinom tvrtke. No, je li im ponudio udio? Posjedovanje čak i malog dijela tvrtke pojačava osjećaj među zaposlenicima da su dioničari, integralni dio tima koji će sudjelovati u velikim dobitcima koje tvrtka može kreirati, ako bude uspješna. Dok se to može činiti kao minorna promjena u načinu razmišljanja, osjećaj moći može utjecati na uzlet tvrtke. Prava kultura tvrtke te dobro motivirani zaposlenici jedni su od esencijalnih faktora koji vode do uspjeha startupa.

Ponekad mi pojedini CEO-vi kažu kako osjete porast produktivnosti odmah nakon što su implementirali plan udjela za zaposlenike – ne samo da zaposlenici osjete oportunitetni trošak koji može nastati ako ljenčare, također će imati potrebu da rade na način koji će povećati prihode tvrtke – u suprotnom bi se možda radije bavili problemima koji su zanimljivi ili ih je lako riješiti, ali koji ne daju pravu vrijednost startupu.

Ključ je u pravoj komunikaciji

Ali neki od mojih zaposlenika ne žele udio – ovo je druga standardna reakcija CEO-a. U pojedinim slučajevima je i u pravu. Postoje dva razloga zbog kojih zaposlenici ne žele udio:

  1. Milija im je gotovina i ne žele razmišljati na duge staze.
  2. Niste im dobro komunicirali prednosti udjela u kompaniji.

Kad pripremaju pakete za zaposlenike, ohrabrujemo CEO-ve da naprave nekoliko različitih opcija kako bi mogli pokriti različite mentalne sklopove zaposlenika. Tu možemo imati veći udio, uz manje gotovine te više gotovine uz manji udio. Ovi paketi također reflektiraju različite vrste zaposlenika u različitim odjelima – prodajni tim ima veći apetit za rizikom, zbog čega će se odlučiti na veći udio, dok je inženjerski manje voljan riskirati. No, svaki bi zaposlenik trebao moći izabrati mješavinu koja mu najbolje odgovara, sukladno njegovim preferencijama u riziku/nagradi.

Čuvao bih se zaposlenika koji odbijaju udio u potpunosti – oni koji radije gledaju na kratkoročnu korist umjesto na dugoročnu u većini su slučajeva nepouzdani i mogli bi više naštetiti no donijeti koristi.

Imajte na umu da je to istinito samo ako odbijaju udio jer im niste dobro objasnili prednosti. Sami ćete dobro prenijeti koncept zaposlenicima samo ako ga i sami dobro razumijete te možete sve objasniti jednostavnim riječima. Nedostatak razumijevanja koncepta, njegovih troškova i prednosti, po mom je mišljenju jedan od glavnih razloga zbog kojih osnivači iz naše regije oklijevaju pri davanju udjela zaposlenicima.

Zbog toga sam si zadao ambiciozan zadatak – pokušat ću objasniti osnove davanja udjela zaposlenicima u idućem tekstu. Nadam se da će to biti samo jedan tekst. Bit će ovo zaposlena dva tjedna…

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Novost

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Tvrtke i poslovanje

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...

Tvrtke i poslovanje

Volontiranje zaposlenika donosi dugoročne benefite i njima samima i poslodavcima i zajednici

Kada danas pričamo o volontiranju, unutar kompanije postoji sve više ljudi koji su upoznati s tim pojmom ili su se čak i sami okušali u volontiranju koje je bilo organizirano kroz tvrtku. To pokazuje da napredujemo, ali ima prostora za rast i uključivanje još većeg broja ljudi. 

Tvrtke i poslovanje

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...