Osnivači startupa, znate li zašto je važno djelatnicima dati udio u tvrtki?

Osnivači startupa, znate li zašto je važno djelatnicima dati udio u tvrtki?

Kako surađujemo gotovo isključivo s osnivačima koji pokreću svoj prvi startup, u Credu razgovaramo sa svakim osnivačem o idućem pitanju: Koliki bi udio u tvrtki trebali dati svojim zaposlenicima?

I suradnicima ponekad treba dati "dio kolača"
Želite li postati konkurentan  globalni startup, svojim zaposlenicima trebat ćete dati “dio kolača”

Kako surađujemo gotovo isključivo s osnivačima koji pokreću svoj prvi startup, u Credu razgovaramo sa svakim osnivačem o idućem pitanju: Koliki bi udio u tvrtki trebali dati svojim zaposlenicima?

Tijekom prvih razgovora s osnivačima o udjelu namijenjenom djelatnicima, direktori se nerijetko obrecnu pitanjem: Zašto bismo im uopće dali udio? Kada im priopćimo da obično preporučamo davanje od 15% u dioničkim opcijama u fazi inicijalne investicije ili serije A, često kolutaju očima u nevjerici. Iako pokušavamo pokazati da je to vrlo konzervativan pristup, navodeći da VC-evi, kao što su Fred Wilson ili Sam Altman, preporučaju najmanje 20%, dobijemo odgovor da nismo u SAD-u. U tom trenutku obično navedem da će se morati natjecati s upravo tim američkim startupima za najbolje zaposlenike i najbolje prilike za prodaju tvrtke (neki CEO-vi voljni su dati 96% svoje tvrtke zaposlenicima i ulagačima, kako bi izašli na burzu, točnije NASDAQ – primjer je Aaron Levie iz Boxa), na što dobijem odgovor da se to ne može dogoditi ovdašnjoj tvrtki. I u pravu je – ako želi izgraditi ovdašnju tvrtku, a ne globalni startup.

Iako financiramo samo timove koji imaju globalne ambicije, oni se još uvijek bore s odvajanjem od svog udjela. Zbog čega? Neki investitori kažu da je veličina dioničkih opcija za zaposlenike dobar pokazatelj zrelosti startup ekosustava. Osnivači iz Silicijske doline većinu udjela daju zaposlenicima, dok je europska zajednica vrlo konzervativna. A osnivači iz CEE regije, možda još uvijek obilježeni četrdesetogodišnjim prisilnim socijalističkim kolektivnim vlasništvom, posebno se teško odvajaju od svog udjela.

Siguran sam da i brojni drugi razlozi utječu na ovaj fenomen, stoga recimo samo da bi Noam Wasserman nazvao mnoge europske osnivače “kraljevima”, a ne onima koji povećavaju dobro.  Iako mi se ne sviđa Wassermanov primjer zamjene CEO-a (u Credu preferiramo kada je CEO suosnivač, a ne vanjska osoba), ostatak analogije dobro objašnjava razliku između održavanja kontrole i uvećavanja dobra.

Osim toga, koji su drugi razlozi koji bi mogli koristiti osnivačima ako se rastanu od svog toliko voljenog udjela?

Prednosti davanja udjela zaposlenicima

Važna prednost udjela koji imaju zaposlenici nalazi se u njegovoj privlačnosti, što se može koristiti kao alat za zapošljavanje. Ako ste startup koji ima globalne ambicije, morate zapošljavati vrhunske osobe koje dijele vaše planove. Njih možda neće privući plaća – ako to traže, zaposlit će se u korporaciji. Oni žele raditi za obećanje da će možda postati milijunaši, ako startup postane velik i uspješan. Ovo je obećanje posebno važno u nezrelim ekosustavima gdje zaposlenici neće možda u potpunosti razumjeti zašto bi se trebali zaposliti u maloj, nedokazanoj kompaniji, a ne u korporaciji koja nudi dobru plaću.

Ujednačenost ciljeva između osnivača i zaposlenika također je velika prednost. Tipičan kralj-direktor brine se jer njegovi zaposlenici odlaze kući u 17 sati, neopterećeni sudbinom tvrtke. No, je li im ponudio udio? Posjedovanje čak i malog dijela tvrtke pojačava osjećaj među zaposlenicima da su dioničari, integralni dio tima koji će sudjelovati u velikim dobitcima koje tvrtka može kreirati, ako bude uspješna. Dok se to može činiti kao minorna promjena u načinu razmišljanja, osjećaj moći može utjecati na uzlet tvrtke. Prava kultura tvrtke te dobro motivirani zaposlenici jedni su od esencijalnih faktora koji vode do uspjeha startupa.

Ponekad mi pojedini CEO-vi kažu kako osjete porast produktivnosti odmah nakon što su implementirali plan udjela za zaposlenike – ne samo da zaposlenici osjete oportunitetni trošak koji može nastati ako ljenčare, također će imati potrebu da rade na način koji će povećati prihode tvrtke – u suprotnom bi se možda radije bavili problemima koji su zanimljivi ili ih je lako riješiti, ali koji ne daju pravu vrijednost startupu.

Ključ je u pravoj komunikaciji

Ali neki od mojih zaposlenika ne žele udio – ovo je druga standardna reakcija CEO-a. U pojedinim slučajevima je i u pravu. Postoje dva razloga zbog kojih zaposlenici ne žele udio:

  1. Milija im je gotovina i ne žele razmišljati na duge staze.
  2. Niste im dobro komunicirali prednosti udjela u kompaniji.

Kad pripremaju pakete za zaposlenike, ohrabrujemo CEO-ve da naprave nekoliko različitih opcija kako bi mogli pokriti različite mentalne sklopove zaposlenika. Tu možemo imati veći udio, uz manje gotovine te više gotovine uz manji udio. Ovi paketi također reflektiraju različite vrste zaposlenika u različitim odjelima – prodajni tim ima veći apetit za rizikom, zbog čega će se odlučiti na veći udio, dok je inženjerski manje voljan riskirati. No, svaki bi zaposlenik trebao moći izabrati mješavinu koja mu najbolje odgovara, sukladno njegovim preferencijama u riziku/nagradi.

Čuvao bih se zaposlenika koji odbijaju udio u potpunosti – oni koji radije gledaju na kratkoročnu korist umjesto na dugoročnu u većini su slučajeva nepouzdani i mogli bi više naštetiti no donijeti koristi.

Imajte na umu da je to istinito samo ako odbijaju udio jer im niste dobro objasnili prednosti. Sami ćete dobro prenijeti koncept zaposlenicima samo ako ga i sami dobro razumijete te možete sve objasniti jednostavnim riječima. Nedostatak razumijevanja koncepta, njegovih troškova i prednosti, po mom je mišljenju jedan od glavnih razloga zbog kojih osnivači iz naše regije oklijevaju pri davanju udjela zaposlenicima.

Zbog toga sam si zadao ambiciozan zadatak – pokušat ću objasniti osnove davanja udjela zaposlenicima u idućem tekstu. Nadam se da će to biti samo jedan tekst. Bit će ovo zaposlena dva tjedna…

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.