O 'ozbiljnim' transformatorima i 'neozbiljnim' appovima

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

O ‘ozbiljnim’ transformatorima i ‘neozbiljnim’ appovima

Nekoliko mojih prijatelja lajkalo je novi tekst Olega Maštruka na Bugu, koji sa sjetom govori o dva diva: ukrajinskom golemom avionu Antonov i transformatoru tvrtke Končar električni transformatori, koji će se upravo ovim avionom prenijeti na Filipine...

apps

Nekoliko mojih prijatelja lajkalo je novi tekst Olega Maštruka na Bugu, koji sa sjetom govori o dva diva: ukrajinskom golemom avionu Antonov i transformatoru tvrtke Končar električni transformatori, koji će se upravo ovim avionom prenijeti na Filipine.

Slažem se s osnovnom premisom: ljude je premalo briga za ovaj značajan događaj, a previše briga za raznorazne trivijalnosti, tipa koji je nogometaš i za koliko novaca prešao u koji klub. Upitan dio je:

KPT se vodi i sklapa poslove isto kao i prije trideset ili četrdeset godina. Je burazi, recite vi što hoćete, ali sve što u ovoj zemlji vrijedi ili je vrijedilo (ali je rasprodano) stvoreno je u vrijeme vaših očeva i djedova. Sada svi skupa u očaju od šačice startupa i njihovih aplikacija za mobitele od po dolar i dvajspet centi očekujemo da nas dignu iz pepela, zaposle stotine tisuća mladih (i starih) i dokinu kataklizmičku nezaposlenost, čak i među generacijama koje, zbog jedne druge katastrofe – demografske – zapravo nikada nisu bile brojčano manje i po tom parametru lakše zaposlive.

Prilično je nevjerojatno vidjeti ovakvu tvrdnju od nekoga tko godinama piše za razne IT tiskovine. Da, to što Končar radi je lijepo, ali iskreno, to je jedna firma sa prilično ograničenim kapacitetima zapošljavanja, a sumnjam da će u Hrvatskoj niknuti deset novih firmi koje će proizvoditi tu vrstu transformatora.

Veliko tržište s velikim potencijalom za zapošljavanje

S druge strane, tržište mobilnih aplikacija je OGROMNO. Pretpostavlja se da će narasti na 143 milijarde dolara u 2016. Pametni telefoni preuzimaju tržište i njihov udio će prema svim procjenama rasti i idućih nekoliko godina.

U Hrvatskoj ima mnoštvo uspješnih tvrtki koje se bave razvojem mobilnih aplikacija, i sve su u posljednjih par godina iskusile velik rast – nabrojat ću samo dvije velike, Pet Minuta i Infinum, ali ima ih na desetke.

Bez da ulazim u definiciju startupa, koja je ionako danas na klimavim nogama, mogu reći da znam i pregršt ljudi u Hrvatskoj koji su razvili neku aplikaciju za iOS ili Android i od toga sasvim lijepo žive. Ima domaćih priča o uspjehu i vani, ali ima ih i tu, i oni plaćaju porez i doprinose našoj otužnoj ekonomiji. Razvojnih programera mobilnih aplikacija treba u Hrvatskoj više nego ikad. Po mojoj procjeni, nekoliko stotina godišnje. Provjerite stranice za zapošljavanje, vidjet ćete koliko firmi konstantno traži iOS ili Android developera.

Appovi prije Končara

Ukratko, prije će nas mobilne aplikacije izvući iz krize nego transformatori – uz svu čast i dužno poštovanje Končaru koji i sam pratim i poznajem kao jednu od najboljih domaćih proizvodnih firmi.

Da odmah razbijem i još jedan suludi mit koji sam vidio na fejsbuku – a to je da je tehnologija koja prethodi nekoj drugoj više vrijedna. Dakle, da parafraziram određene Facebook komentare: “Končar radi transformatore, koji proizvode struju, a za mobitele treba struja, pa dakle Končar više vrijedi i značajniji je od tvrtki koje razvijaju mobilne aplikacije.” Po toj logici HEP i INA će, valjda, pokrenuti našu ekonomiju.

To je totalna bedastoća. Nema ništa loše u proizvodnji struje, kopanju ugljena, crpljenju nafte, no to ne znači da je razvoj mobilnih aplikacija neka igrarija kojom se bavi samo neozbiljna klinčadija.

Preneseno s osobnog Google+ bloga uz dopuštenje autora.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. danko

    danko

    07. 11. 2013. u 3:31 pm Odgovori

    moram se NE složiti s ovim vrlo subjektivnim člankom i stati na stranu končara i antonova. da, aplikacije stvaraju novac. od kog jedna, dvije, deset ljudi plaća porez državi. koliko poreza? u postotku isto ko i onaj na minimalcu. razlika u ostatku je ogromna. ovaj na minimalcu će je potrošiti, a ovom će ostat na računu il će potrošit vani negdje. kako to pomaže državi?
    appovi ne stvaraju NOVU vrijednost i ne zapošljava toliko ljudi kao industrija. appovi su isto kao i trgovina i turizam. gledajući svjetsku statistiku, visoki udio turizma u bdp-u (kao hrvatska) imaju prosječno siromašne zemlje.
    osnovna premisa ekonomije, ponude i potražnje, nevidljive ruke itd. je stvaranje nove vrijednosti – industrija i proizvodnja. materijalno. masa. više vrijedi 1000 ljudi koji će plaćat porez na 5000 i potrošiti ostatak u državi (jer nema za ić van) nego jedan koji će plaćat na 50 000 a razliku čuvat u čarapi. to se nekom može i ne mora sviđati, ali to je činjenica.

  2. Nana

    Nana

    07. 11. 2013. u 6:37 pm Odgovori

    Nece nas aplikacije izvuci iz krize. One mogu izvuci pojedinca da relativno pristojno zivi, i to samo ako je pogodio potrebu, ali drzavna ekonomija to nece zato osjetiti.

    I dok Stan zivi u iluziji da promjene na “povrsini” sustava stvaraju velike pomake te se istovremeno voli smatrati osobom koja prepoznaje potrebe trzista i buducnost, istina mu promice. Brz uspjeh nije uspjeh i kratko traje.
    Cim ga se pita za “savjet” kako unaprijediti nesto sto on ne poznaje, pri tom je pitanje poslovnog ne strukovnog tipa, on odbacuje ikakvu mogucnost da to sto ste mu ponudili ikad zazivi.

    Nazalost Stan, ako nastavis vjerovati da uspjevaju samo stvari koje ti razumijes…neces daleko dogurati, a ni puno zaraditi. Nauci gledati sire. Apikacija zivi dva dana, a onda dodje nova. Koliko Infimum i Pet Minuta zaposljavaju ljudi? I s kakvim placama? 20? 30? ma neka ih je i 50…Koncar ih zaposljava 500 i to ne deckica sa srednjom skolom koji su se malo igrali pa znaju programirati nego stvarnih strucnjaka sa golemim znanjem.
    Koncar je tu samo primjer, postoje i tvrtke koje se bave IT-em i znace mmnogo za nasu ekonomiju. (to je navedeno samo kako se ne bi reklo da IT ne moze zaraditi) IT -da, ali aplikacijice – NE. Programiranje aplikacija danas je isto kao i stvaranje web-a prije deset godina…malo vise kovanica za one koji su to slucajno naucili.

    Nemojte zaboraviti, sustavi koriste aplikacije, one nisu i tesko ce ikad bit same sebi svrha.

  3. Hrvoje Mihajlic

    Hrvoje Mihajlic

    07. 11. 2013. u 6:40 pm Odgovori

    Ne znam po čemu je autor zaključio da je Oleg ovom boldanom tvrdnjom ciljao na tvrtke poput Infinuma i Pet minuta? Zar su to startupi? Ako jesu, onda zaista, nakon toliko objašnjavanja, još uvijek ne razumijem taj mistificirani pojam.

    Oleg je pretpostavljam mislio na šaćicu, možda ukupno 500-tinjak ljudi, koje možemo često gledati u TV prilozima s naslovima u kojima uz ime naše male zemlje pršte epiteti poput dike i ponosa, no za razliku od ovih 515 iz KPT-a, oni, barem zasad, ne generiraju nikakvu konkretnu vrijednost osim potencijala da jedan dan dovoljno “narastu” i što prije pobjegnu iz ove zemlje koja ne razumije tzv. serijske poduzetnike i u kojoj ionako “ništa ne valja”.

    I sam autor ovog teksta je priznao koliko je naših uspješnih startapaša zbrisalo van prvom prilikom. No Končar ne ide nigdje. Končar i njegovi radnici ostaju ovdje. Samozatajno generirajući osnovu svake ekonomije, i ono čega nam u ovoj zemlji toliko prokleto nedostaje – industrijsku proizvodnju. To je ono zašto je KPT toliko bitan.

    A tvrtke poput Infinuma i Pet minuta su firme koje isto tako nešto proizvode i (pretpostavljam) uredno plaćaju porez, ali u iznosu potpuno zanemarivom za ovu našu priču.

  4. Marin

    Marin

    07. 11. 2013. u 6:52 pm Odgovori

    Zar nikome drugome nisu očajni ovi pokušaji Netokracije da uzburka publiku osvrtima na populane tekstove? 🙂
    Oleg napiše tekst koji se širi i likea cijelo popodne, večer i jutro, a Netokracija zatim fino prenese sa Google+ nečije mišljenje, nadajući se da će skupiti bar 25% likeova kao i originalan tekst, lol lol 🙂

    Da ste bar Stana dobili da to originalno napiše, ali prenositi ovako… Nije ni čudo da nam je novinarstvo tu gdje je.

    Vidjela žaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu

  5. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    07. 11. 2013. u 6:53 pm Odgovori

    Odavno je već Long Tail na snazi = postoje veliki, al’ postoje i mali i jako jako mali i oni manji od tih. Gdje je život ili će svakog od nas odvesti, vidjet ćemo. Da li ćemo biti stim zadovoljni, i to ćemo vidjeti.

  6. Ike

    Ike

    08. 11. 2013. u 11:16 am Odgovori

    Potpuno promašena teza… “Start-upi” u Hrvatskoj zapošljavaju i plaćaju porez za ukupno koliko ljudi? Nabrojane firme u članku žive od klasične informatičke šljake. Jedino ako se pod pojmom “start-up” ne smatra svaka IT firma, ali onda o čemu više drvimo?
    Meni je osobno, za razliku od ovog teksta, Olegov članak vrhunski jer je lijepo ukazao na klasične zablude i glupost u Hrvatskoj. Pogotovo mi se sviđa konstatacija kako cijela nacija svršava na Modrićev transfer od kojeg društvo neće imati apsolutno ništa, dok ovakvi poslovni poduhvati poput Končarovog završavaju na marginama interesa

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.