O 'ozbiljnim' transformatorima i 'neozbiljnim' appovima

O ‘ozbiljnim’ transformatorima i ‘neozbiljnim’ appovima

Nekoliko mojih prijatelja lajkalo je novi tekst Olega Maštruka na Bugu, koji sa sjetom govori o dva diva: ukrajinskom golemom avionu Antonov i transformatoru tvrtke Končar električni transformatori, koji će se upravo ovim avionom prenijeti na Filipine...

apps

Nekoliko mojih prijatelja lajkalo je novi tekst Olega Maštruka na Bugu, koji sa sjetom govori o dva diva: ukrajinskom golemom avionu Antonov i transformatoru tvrtke Končar električni transformatori, koji će se upravo ovim avionom prenijeti na Filipine.

Slažem se s osnovnom premisom: ljude je premalo briga za ovaj značajan događaj, a previše briga za raznorazne trivijalnosti, tipa koji je nogometaš i za koliko novaca prešao u koji klub. Upitan dio je:

KPT se vodi i sklapa poslove isto kao i prije trideset ili četrdeset godina. Je burazi, recite vi što hoćete, ali sve što u ovoj zemlji vrijedi ili je vrijedilo (ali je rasprodano) stvoreno je u vrijeme vaših očeva i djedova. Sada svi skupa u očaju od šačice startupa i njihovih aplikacija za mobitele od po dolar i dvajspet centi očekujemo da nas dignu iz pepela, zaposle stotine tisuća mladih (i starih) i dokinu kataklizmičku nezaposlenost, čak i među generacijama koje, zbog jedne druge katastrofe – demografske – zapravo nikada nisu bile brojčano manje i po tom parametru lakše zaposlive.

Prilično je nevjerojatno vidjeti ovakvu tvrdnju od nekoga tko godinama piše za razne IT tiskovine. Da, to što Končar radi je lijepo, ali iskreno, to je jedna firma sa prilično ograničenim kapacitetima zapošljavanja, a sumnjam da će u Hrvatskoj niknuti deset novih firmi koje će proizvoditi tu vrstu transformatora.

Veliko tržište s velikim potencijalom za zapošljavanje

S druge strane, tržište mobilnih aplikacija je OGROMNO. Pretpostavlja se da će narasti na 143 milijarde dolara u 2016. Pametni telefoni preuzimaju tržište i njihov udio će prema svim procjenama rasti i idućih nekoliko godina.

U Hrvatskoj ima mnoštvo uspješnih tvrtki koje se bave razvojem mobilnih aplikacija, i sve su u posljednjih par godina iskusile velik rast – nabrojat ću samo dvije velike, Pet Minuta i Infinum, ali ima ih na desetke.

Bez da ulazim u definiciju startupa, koja je ionako danas na klimavim nogama, mogu reći da znam i pregršt ljudi u Hrvatskoj koji su razvili neku aplikaciju za iOS ili Android i od toga sasvim lijepo žive. Ima domaćih priča o uspjehu i vani, ali ima ih i tu, i oni plaćaju porez i doprinose našoj otužnoj ekonomiji. Razvojnih programera mobilnih aplikacija treba u Hrvatskoj više nego ikad. Po mojoj procjeni, nekoliko stotina godišnje. Provjerite stranice za zapošljavanje, vidjet ćete koliko firmi konstantno traži iOS ili Android developera.

Appovi prije Končara

Ukratko, prije će nas mobilne aplikacije izvući iz krize nego transformatori – uz svu čast i dužno poštovanje Končaru koji i sam pratim i poznajem kao jednu od najboljih domaćih proizvodnih firmi.

Da odmah razbijem i još jedan suludi mit koji sam vidio na fejsbuku – a to je da je tehnologija koja prethodi nekoj drugoj više vrijedna. Dakle, da parafraziram određene Facebook komentare: “Končar radi transformatore, koji proizvode struju, a za mobitele treba struja, pa dakle Končar više vrijedi i značajniji je od tvrtki koje razvijaju mobilne aplikacije.” Po toj logici HEP i INA će, valjda, pokrenuti našu ekonomiju.

To je totalna bedastoća. Nema ništa loše u proizvodnji struje, kopanju ugljena, crpljenju nafte, no to ne znači da je razvoj mobilnih aplikacija neka igrarija kojom se bavi samo neozbiljna klinčadija.

Preneseno s osobnog Google+ bloga uz dopuštenje autora.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. danko

    danko

    07. 11. 2013. u 3:31 pm Odgovori

    moram se NE složiti s ovim vrlo subjektivnim člankom i stati na stranu končara i antonova. da, aplikacije stvaraju novac. od kog jedna, dvije, deset ljudi plaća porez državi. koliko poreza? u postotku isto ko i onaj na minimalcu. razlika u ostatku je ogromna. ovaj na minimalcu će je potrošiti, a ovom će ostat na računu il će potrošit vani negdje. kako to pomaže državi?
    appovi ne stvaraju NOVU vrijednost i ne zapošljava toliko ljudi kao industrija. appovi su isto kao i trgovina i turizam. gledajući svjetsku statistiku, visoki udio turizma u bdp-u (kao hrvatska) imaju prosječno siromašne zemlje.
    osnovna premisa ekonomije, ponude i potražnje, nevidljive ruke itd. je stvaranje nove vrijednosti – industrija i proizvodnja. materijalno. masa. više vrijedi 1000 ljudi koji će plaćat porez na 5000 i potrošiti ostatak u državi (jer nema za ić van) nego jedan koji će plaćat na 50 000 a razliku čuvat u čarapi. to se nekom može i ne mora sviđati, ali to je činjenica.

  2. Nana

    Nana

    07. 11. 2013. u 6:37 pm Odgovori

    Nece nas aplikacije izvuci iz krize. One mogu izvuci pojedinca da relativno pristojno zivi, i to samo ako je pogodio potrebu, ali drzavna ekonomija to nece zato osjetiti.

    I dok Stan zivi u iluziji da promjene na “povrsini” sustava stvaraju velike pomake te se istovremeno voli smatrati osobom koja prepoznaje potrebe trzista i buducnost, istina mu promice. Brz uspjeh nije uspjeh i kratko traje.
    Cim ga se pita za “savjet” kako unaprijediti nesto sto on ne poznaje, pri tom je pitanje poslovnog ne strukovnog tipa, on odbacuje ikakvu mogucnost da to sto ste mu ponudili ikad zazivi.

    Nazalost Stan, ako nastavis vjerovati da uspjevaju samo stvari koje ti razumijes…neces daleko dogurati, a ni puno zaraditi. Nauci gledati sire. Apikacija zivi dva dana, a onda dodje nova. Koliko Infimum i Pet Minuta zaposljavaju ljudi? I s kakvim placama? 20? 30? ma neka ih je i 50…Koncar ih zaposljava 500 i to ne deckica sa srednjom skolom koji su se malo igrali pa znaju programirati nego stvarnih strucnjaka sa golemim znanjem.
    Koncar je tu samo primjer, postoje i tvrtke koje se bave IT-em i znace mmnogo za nasu ekonomiju. (to je navedeno samo kako se ne bi reklo da IT ne moze zaraditi) IT -da, ali aplikacijice – NE. Programiranje aplikacija danas je isto kao i stvaranje web-a prije deset godina…malo vise kovanica za one koji su to slucajno naucili.

    Nemojte zaboraviti, sustavi koriste aplikacije, one nisu i tesko ce ikad bit same sebi svrha.

  3. Hrvoje Mihajlic

    Hrvoje Mihajlic

    07. 11. 2013. u 6:40 pm Odgovori

    Ne znam po čemu je autor zaključio da je Oleg ovom boldanom tvrdnjom ciljao na tvrtke poput Infinuma i Pet minuta? Zar su to startupi? Ako jesu, onda zaista, nakon toliko objašnjavanja, još uvijek ne razumijem taj mistificirani pojam.

    Oleg je pretpostavljam mislio na šaćicu, možda ukupno 500-tinjak ljudi, koje možemo često gledati u TV prilozima s naslovima u kojima uz ime naše male zemlje pršte epiteti poput dike i ponosa, no za razliku od ovih 515 iz KPT-a, oni, barem zasad, ne generiraju nikakvu konkretnu vrijednost osim potencijala da jedan dan dovoljno “narastu” i što prije pobjegnu iz ove zemlje koja ne razumije tzv. serijske poduzetnike i u kojoj ionako “ništa ne valja”.

    I sam autor ovog teksta je priznao koliko je naših uspješnih startapaša zbrisalo van prvom prilikom. No Končar ne ide nigdje. Končar i njegovi radnici ostaju ovdje. Samozatajno generirajući osnovu svake ekonomije, i ono čega nam u ovoj zemlji toliko prokleto nedostaje – industrijsku proizvodnju. To je ono zašto je KPT toliko bitan.

    A tvrtke poput Infinuma i Pet minuta su firme koje isto tako nešto proizvode i (pretpostavljam) uredno plaćaju porez, ali u iznosu potpuno zanemarivom za ovu našu priču.

  4. Marin

    Marin

    07. 11. 2013. u 6:52 pm Odgovori

    Zar nikome drugome nisu očajni ovi pokušaji Netokracije da uzburka publiku osvrtima na populane tekstove? 🙂
    Oleg napiše tekst koji se širi i likea cijelo popodne, večer i jutro, a Netokracija zatim fino prenese sa Google+ nečije mišljenje, nadajući se da će skupiti bar 25% likeova kao i originalan tekst, lol lol 🙂

    Da ste bar Stana dobili da to originalno napiše, ali prenositi ovako… Nije ni čudo da nam je novinarstvo tu gdje je.

    Vidjela žaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu

  5. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    07. 11. 2013. u 6:53 pm Odgovori

    Odavno je već Long Tail na snazi = postoje veliki, al’ postoje i mali i jako jako mali i oni manji od tih. Gdje je život ili će svakog od nas odvesti, vidjet ćemo. Da li ćemo biti stim zadovoljni, i to ćemo vidjeti.

  6. Ike

    Ike

    08. 11. 2013. u 11:16 am Odgovori

    Potpuno promašena teza… “Start-upi” u Hrvatskoj zapošljavaju i plaćaju porez za ukupno koliko ljudi? Nabrojane firme u članku žive od klasične informatičke šljake. Jedino ako se pod pojmom “start-up” ne smatra svaka IT firma, ali onda o čemu više drvimo?
    Meni je osobno, za razliku od ovog teksta, Olegov članak vrhunski jer je lijepo ukazao na klasične zablude i glupost u Hrvatskoj. Pogotovo mi se sviđa konstatacija kako cijela nacija svršava na Modrićev transfer od kojeg društvo neće imati apsolutno ništa, dok ovakvi poslovni poduhvati poput Končarovog završavaju na marginama interesa

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

YouTube i digitalni video

Slavimo 19 godina prvog YouTube videa uz popis Hrvata s najviše pretplatnika

Donosimo vam popis najpopularnijih hrvatskih YouTubera i šarolikost ovog popisa sigurno niste očekivali.

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.