2013. ćete pamtiti po ovih 9 (prokleto dosadnih) tech događaja

Bacimo li pogled u proteklu godinu, ispunjena je svakakvim vijestima i vjesticama, no malo se toga u tehnološkom svijetu dogodilo što bi nam izmamilo uzdah i postavilo dosad poznate tehnologije na glavu. Godina je bila dosadnjikava, uz koju pretjerano razglašenu kozmetičku promjenu u svijetu mobilne telefonije, pad nekadašnjih divova, sveopću zakašnjelu paniku oko privatnosti te “meh” kao generalnu reakciju na sve ostalo. Zaželimo si onda uzbudljiviju sljedeću godinu u tehnološkom smislu, da nas iznenadi i oduševi, i prisjetimo se što smo naučili iz ove:

9. Godina pametnih satova

Cijelu je lavinu pokrenuo Pebble sa svojom crowdfunding kampanjom,  i odjednom se na tržištu našla cijela lepeza pametnih i manje pametnih satova koji se sinkroniziraju s mobilnim uređajima. Vau, revolucija je na pomolu! Jedva smo čekali da vidimo što će neki od velikih proizvođača izvući iz rukava i kako će nas zadiviti novim mogućnostima i primjenama o kojima nismo ni sanjali. Koncepti najavljenog Samsungovog pametnog sata s fleksibilnim ekranom preplavile su internet, a nakon onog što se činilo kao dugo iščekivanje, u javnost je dospjela još jedna verzija običnog zaslona, upitne estetike i još upitnije primjene. Ono na što ni jedan proizvođač nije uspio odgovoriti jest koja je namjena pametnih satova, koji problem rješavaju ili potrebu zadovoljavaju. Izuzev činjenice da sada možete pročitati pokoju poruku bez da vadite telefon iz džepa ili umjesto u zrak govoriti u svoje zapešće ne želite li prisloniti telefon uhu, „pametni“ satovi su samo zbunjeni hibridi korisnijih i efikasnijih uređaja. Možda sljedeće godine dobijemo bolju ideju za njihovu primjenu?

 8. Pad BlackBerryja

BlackBerry, poznat kao prvi pametni telefon, uvjerljivo je izgubio bitku za tržište preplavljeno iPhoneima i Androidima svih vrsta. U posljednje je vrijeme držao glavu iznad vode zbog svojih sigurnosnih prednosti, kao uređaj od izbora u državnim službama i agencijama, no to očito nije bilo dovoljno. Zahvaljujući stalnom odgađanju modernizacije operativnog sustava, tvrtka je pretrpjela nekoliko valova otpuštanja, dioničari su izgubili milijarde, a ova jednom velika kanadska tvrtka krenula je u potragu za kupcem koji bi riješio njene financijske probleme. Iako se očekivalo da će tvrtku kupiti Fairfax Financial Holdings za 4,7 milijardi dolara, no sve je završilo na i investiciji od jedne milijarde koja bi trebala pogurnuti BlackBerry i omogućiti mu da pivotira, okrećući se od proizvodnje pametnih uređaja i fokusirajući se na poslovna rješenja te BBM, koji je nakon nekoliko propalih pokušaja konačno došao i na druge operativne sustave.

7. Posljednji pozdrav Nokijinim pametnim telefonima

Ugovorom vrijednim 7,9 milijardi dolara Microsoft je potvrdio svoju kupnju Nokijinog odjel za mobilne uređaje i portfelja patenata. U istom je tom ugovoru specificirano da se ime Nokia, koje je jednom krasilo inovativne, ako ne uvijek praktične uređaje, u sljedećih deset godina može koristiti jedino na običnim, 2G telefonima, namijenjenim manje razvijenim tržištima. Pomalo je ironično što se sama tvrtka, baš kao i BlackBerry, isključila iz utrke pametnih telefona, a fokusirat će se na tri tehnologije – NSN (mrežna infrastruktura), HERE (karte i lokacijske usluge) i napredne tehnologije. Iako ovaj potez nije nužno strateški loš za Nokiju kao tvrtku, nostalgičar u meni ne može zatomiti mali uzdah razočaranja.

6. iOS 7 hype

Apple je svakako ove godine donio najrazvikanije (iako ne i najveće) promjene i podigao halabuke svojom najnovijom inačicom sustava. Cijeli je hype započeo mnogo prije no što je Apple ponosno uz iOS 7 predstavio potpuni redizajn svog operativnog sustava, na kojem je radio i legendarni Johny Ive. Dok se novi sustav mogao pohvaliti nekim korisnim novitetima za krajnjeg korisnika, poput opcija Control Center i Multitasking, sva je pažnja bila usmjerena novi flat dizajn – jedni su se zaljubili u njega, drugi su ga proklinjali, ali svi su o njemu pričali. Zapravo, još uvijek o njemu pričaju.

5. Ne jedan, nego dva iPhonea

Kao i svake godine dosad, čekali smo da nas Apple iznenadi svojim novim iPhoneom. Mnogo je informacija u međuvremenu „procurilo“ u javnost, potpirujući uzbuđenje i iščekivanje, a onda je došla i udarna vijest da ćemo ove godine vidjeti čak dva modela. Uzbudljive li vijesti, moramo to liveblogati! Postavilo se mnogo pitanja – hoće li biti jeftiniji, cilja li Apple s njim na azijsko tržište, mijenja li svoju politiku prelazeći u niži cjenovni rang, hoće li žrtvovati kvalitetu? Odgovor je bio iPhone 5 zapakiran u šareno plastično kućište sa sufiksom „c“ iza imena, i iPhone 5s koji je, ruku na srce, nešto lakši, nešto brži, no najveći je novitet bio čitač za otiske prstiju koji baš i nije riješio neki gorući problem u mobilnoj telefoniji. I dolazi sa zlatnim kućištem, ne zaboravimo to. Kad bih morala izabrati jednu tvrtku da predstavlja cijelu ovu godinu, to bi zasigurno bio Apple – puno buke, kozmetičke promjene i malo sadržaja.

4. TWTR

Twitter je izašao na burzu i to prigodno oglasio tvitom, zatvorivši svoj prvi dan s cijenom dionica od  44,94 dolara, što je znatno više od prvog procijenjenog raspona i u suprotnosti s negativnim procjenama temeljenim na činjenici da društvena mreža posluje s gubitkom. Sve je ipak prošlo bolje od očekivanog, NYSE je čak  upriličio testnu prodaju  prije same inicijalne javne ponude, i Twitter je dočekao svojih pet minuta. Prodaja dionica, međutim, znači i da će društvena mreža ubuduće morati nečime opravdati njihovu cijenu i potaknuti rast iste, a držimo fige da to neće biti intenzivnijim i nametljivijim oglašavanjem te nauštrb korisnika.

 3. Googleova velika promjena algoritma

Za svoj petnaesti rođendan Google se tiho i nenametljivo ponovio s velikom promjenom algoritima pretraživanja nazvanom Hummingbird. Stavio je ovu promjenu u pogon mjesec dana prije no što će je objaviti javnosti, što je prošlo gotovo neprimijećeno, iako je gdje koga iznenadio novi ranking neke stranice među rezultatima pretraživanja. Umjesto uobičajenog pretraživanja po ključnoj riječi, Google je tako počeo koristiti conversational search, koji bi trebao bliže imitirati način na koji ljudi traže informacije u „stvarnom svijetu“, procesuirajući veće dijelove pitanja ili pretrage. Dok je riječ o velikoj promjeni i korisna karakteristika koja je ponešto povećala kvalitetu pretrage krajnjim korisnicima, nije podigla mnogo buke. Nije nužno loše- možda bi dobro implementirane  promjene takve trebale i biti. Za razliku od, primjerice, promjena algoritama na Facebooku koji redovito gurnu nekog revnog CM-a preko ruba.

2. OK, Glass

Početkom ove godine Google Glass dospio je u ruke odabranih developera kako bi ga testirali,  taj se krug potom širio putem kreativnog natječaja, posebnih pozivnica, pozivanjem prijatelja u Glass Explorer program, a nedavno je otvoren i za širu javnost. Developeri su pozvani da počnu razvijati aplikacije za ovaj uređaj, a na uređaju su se našle i aplikacije koje svakodnevno koristimo poput Evernotea, Facebooka, Twittera te krajnje korisne opcije poput navigacije. Google Glass je ušao u operacijsku salu kako bi omogućio prijenos operacije uživo, pala je prva kazna za vožnju s ovim uređajem, a kamerom uređaja napravljena je i stop animacija. Kakve veze ove nepovezane informacije imaju jedna s drugom? Pokazuju kako je Glass od nekakvog dalekog futurističkog koncepta u samo godinu dana prešao u mainstream uređaj, čije se puni potencijal možda ne iskorištava do krajnjih granica, ali se za njega brzo nalaze različite uobičajene i neuobičajene namjene, kao što je slučaj s našim drugim svakodnevnim gadgetima. A još nije ni stigao na police. Iako ostajem skeptik u duši i ne očekujem rijeke ljudi s koji pričaju sa svojim naočalama jednom kad ovaj uređaj krene u prodaju sljedeće godine, ovo mi se čini kao najveći tehnološki i kulturološki napredak godine. Možda u medijima nije odjeknuo kao neki kozmetički zahvati i jedna ili druga verzija ovog ili onog mobitela, ali je kap po kap, update po update vrlo suptilno promijenio način na koji gledamo na nove tehnologije.

1. Privid privatnosti i NSA

Godina 2013. uvelike je obilježena Snowdenovim otkrivanjem voajerskih aktivnosti NSA, a teoretičari zavjera konačno su došli na svoje i dobili novi vjetar pod krilima. Iako je nesigurnost osobnih podataka na internetu, računalima, mobitelima i svim vrstama web servisa bila poznata stvar godinama ranije (ili oduvijek?), nikome se nije činilo da je to zapravo bitno, jer – tko to uopće gleda? Kada je ustanovljeno da bi netko zapravo mogao gurnuti nos u naše osobne, poslovne ili bilo koje druge podatke ili razgovore, riječ „privatnost“  počela se koristiti kao nikad prije. Neke su tvrtke odlučile uhvatiti val novoprobuđene potrebe za sigurnim komunikacijskim kanalima, neke su nas razočarale, iako su se zaklinjale u svoje protokole, neke su nam odlučile omogućiti da sami prodajemo svoje podatke kad već nisu sigurni. Bilo kako bilo, potaknuta je svijest o tome da je zaštita podataka ipak stvaran problem kojim bi se trebalo pozabaviti, kao i zakonima vezanim uz isto.

Za kraj ovog pregleda, želim vam i sebi tehnološki uzbudljiviju i zanimljiviju godinu, uređaje od koji nas oduševiti i barem dvadeset fantastičnih događaja u pregledu 2014.