Svaka osoba nešto radi, koja gradi posao, izložena je kritici. U doba interneta, to je još više izraženo. Svatko, ali baš svatko može tek ovlaš baciti oko na nečiji višemjesečni i višegodišnji rad i javno iskomentirati - bezveze. U pristojnoj verziji. Nerijetko je to neka ljutita, sočnim psovkama i gnjusnim uvredama prožeta verzija.
Nađete li se među novinarima starog kova, čut ćete žalopojke o zlatnom dobu novinarstva, kada je to bila cijenjena struka, bolje se jelo na konferencijama, a komentar tl;dr nije postojao ili se barem nikome nije dalo trošiti poštansku marku da ga pošalje redakciji. Iako bismo i mi, digitalna bagra, voljeli omastiti brk o tu mitsku trpezu o kojoj se stalno priča, zbog jednog nam nije žao – komentatora.
O problematici ružnih komentara na internetu, čiji se autori većinom skrivaju iza vela anonimnosti, pisali smo nekoliko puta, ali čini se da snažniju poruku, kako to i obično biva, odašilje slika. Shvatila je to i fotografkinja Lindsay Bottos, koja je, otkako je pokrenula blog na Tumblru, primila stotine negativnih komentara, stoga je jedan svoj post, pod nazivom Anonymous, posvetila upravo njima. Kada ga pogledate, shvatit ćete zašto je brzo postao viralan.
Neumjesni komentari na portalima i dalje su zanimljiva tema, pa je tako Netokracijina izvršna urednica Mia Biberović sudjelovala u raspravi u sklopu Al Jazeerine emisije Kontekst, zajedno s predsjednikom Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašinom Obradovićem te sociologinjom i novinarkom Saidom Mustajbegović.
Netokracijin glavni urednik Ivan Brezak Brkan na Blogomaniji je održao govor o komentarima i komentatorima. O ovoj se temi već neko vrijeme raspravlja, dok komentari postaju sve gori i neproduktivniji, a neki su se internetski mediji čak odlučili na cenzuru istih - no je li to pravo rješenje?
Da nemaju samo domaći news portali probleme s komentarima, pokazuje i slučaj s najvećom internetskom video platformom, YouTubeom. Kako bi tome stao na kraj, Google, njegov vlasnik, odlučio je integrirati Google+ profile u sustav komentiranja, odnosno, onemogućiti "anonimno" komentiranje. No, umjesto da to smiri situaciju, novost je izazvala bijes dijela internetske zajednice.
Iako je domaći internet prethodnih tjedana brujao o tome što se treba napraviti s bujicom negativnih, nekonstruktivnih i neartikuliranih komentara ispod tekstova na news portalima, o čemu smo i mi dali svoje mišljenje, činilo se da će se sve zadržati samo na raspravi. No, jedan je takav portal odlučio napraviti rez – Net.hr je danas objavio kako ukida mogućnost komentiranja ispod svojih tekstova.
Je li današnja kap prelila čašu ili se čaša odavno razbila? Do kada će se na internetu tolerirati nizovi degutantnih, nertikuliranih povika, vrijeđanja i prostačenja? Do kada će se to opravdavati slobodom mišljenja i govora? Je li došlo vrijeme da se napravi rez? Ako ne znate o čemu govorim, samo bacite oko, ukoliko već niste, na komentare ispod tekstova o smrti Dolores Lamb
Komentari su bolna točka velikog broja stranica, portala i servisa jer se na njima često odvija sve izuzev konstruktivnih rasprava. Na najgorem su glasu komentatori na Youtubeu, čija je sekcija za mišljenje korisnika ispunjena svim vrstama diskriminatornih, uvredljivih ili jednostavno glupih komentara. Ovaj servis planira tome stati konačno na kraj radikalnim redizajnom.
Kako je preneo CNN, Facebook je danas uveo mogućnost "embedovanja" sadržaja direktno na web stranice. Time je najveća društvena mreža na svetu omogućila korisnicima da svoje statuse, fotografije, hashtagove i druge postove direktno "ugrađuju" na željene web stranice - sve što im je potrebno za to jeste kod koji moraju da instaliraju na svom sajtu, a koji Facebook obezbeđuje.
S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.
U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.
U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.
