Ivan Brezak Brkan o cenzuri komentara: Komentari kao sila dobra u zlom content svijetu

Ivan Brezak Brkan o cenzuri komentara: Komentari kao sila dobra u zlom content svijetu

Netokracijin glavni urednik Ivan Brezak Brkan na Blogomaniji je održao govor o komentarima i komentatorima. O ovoj se temi već neko vrijeme raspravlja, dok komentari postaju sve gori i neproduktivniji, a neki su se internetski mediji čak odlučili na cenzuru istih - no je li to pravo rješenje?

Komentari su stara tradicija   u novinarstvu i zadnje što trebamo napraviti je cenzurirati ih
Komentari su stara tradicija u novinarstvu i zadnje što trebamo napraviti je cenzurirati ih (slika: Marko Mudrinić)

Netokracijin glavni urednik Ivan Brezak Brkan na Blogomaniji je održao govor o komentarima i komentatorima. O ovoj se temi već neko vrijeme raspravlja, dok komentari postaju sve gori i neproduktivniji, a neki su se internetski mediji čak odlučili na cenzuru istih – no je li to pravo rješenje?

Komentari su naporni, ne želimo ih čitati, ne želimo ih pratiti. U previše slučajeva nisu ugodni, no ako ih zabranimo, pitanje je što slijedi iza toga, pitao se Brkan. Hoćemo li zabraniti onda zabraniti Facebook jer su ljudi bezobrazni u statusima, komentarima i grupama? Poslije Facebooka je na redu Twitter, jer ni tviteraši nisu uvijek najpristojniji, a nemojmo zaboraviti ni na mailove. Gdje bismo povukli granicu?

Svi znamo “te” komentare, anonimne, naporne i dosadne, ali  znamo i zašto ih imamo: oni dižu promet i interakciju, ljudi ih vole čitati bilo zato što su grozni, smiješni ili (rjeđe) pametni. Komentari su nezaobilazna stvarnost medija.

Pa ipak u posljednje vrijeme prešli su ne samo granicu dobrog ukusa, već apsolutno sve granice. Primjeri su brojni: sjetimo se samo komentara na smrt glumice Dolores Lambaše na koju je reagirala naša izvršna urednica Mia Biberović, komentatora hrvatske inicijative U ime obitelji ili djevojaka iz Lifestyle Serbia, čiji su web projekt napali ljudi koji o internetu nemaju nikakvih znanja, i to samo zato što su htjele nešto napraviti. I to ne samo njihov projekt, nego i njih osobno.

Pitanje koje se postavlja je – što možemo učiniti. Nekoliko je rješenja, manje ili više izvedivih. Za početak se mogu svugdje uvesti Facebook komentari kako bi se svatko iza svojih riječi stajao imenom i prezimenom. Ni biometrika nije nemoguća – očitavanje otisaka prstiju prije komentiranja moglo bi motivirati ljude da razmisle prije nego počnu tipkati, namjerno je pretjerivao Brkan, a slično je i s legitimiranjem – iza koliko mržnje i agresije bi netko stao svojim OIB-om? Mogli bi komentare slati i pismima, našalio se Ivan, no moguće opcije su i plaćanje komentara ili njihovo zasluživanje.

Problem je u tome što zapravo ne želimo odbiti komentatore – oni su za autore iznimno bitni, bilo da je riječ o pohvalama ili konstruktivnim kritikama koji nas čine boljima. Komentari su nužna povratna informacija na temelju koje se možemo razvijati i rasti. Sadržaj i komentari su ako Batman i Robin, dynamic duo koji se ne bi trebao razdvajati. Iako volimo misliti da je komentiranje trend digitalnih medija, oni su oduvijek prisutni u novinarstvu. Doduše, prije su se oni koji su htjeli svoje mišljenje izraziti morali potruditi i podignuti telefonsku slušalicu te nazvati redakciju.

Najgora stvar koju onda možemo napraviti je ubiti ovu tradiciju i kao slobodni mediji uvesti cenzuru, nastavlja Brkan. To ne znači da trebamo sjediti skršenih ruku, ali treba imati na umu da reakcije koje ne vode do boljeg rješenja nemaju smisla. Do sad smo negativne komentare rješavali kvantitativno – odgovarali smo na njih kako bismo svojim komentarima pobili tuđe, dok u stvarnosti time nismo ništa postizali, upozorio je.

Želimo li promijeniti komentare, moramo promijeniti komentatore, a pritom možete zaboraviti na retvitove ili odgovaranje komentarima. Kontaktirajte autora negativnog komentara osobno, mailom – vaš odgovor ne treba biti javna stvar i nitko ga ne treba vidjeti osim vas i osobe koja je bezobrazan komentar poslala. Pošaljite i vi toj osobi povratnu informaciju, i to osobno. Budimo aktivni i utječimo na sljedeću generaciju koja neće biti blesava i mrziti sve na internetu samo zato što mogu, zaključio je Brkan. A poruka svima za kraj je da, pročitate li neki dobar članak, i svidi li vam se nečiji rad, nemojte se libiti da im to i kažete.

Komentari

  1. Antun

    Antun

    30. 11. 2013. u 3:02 pm Odgovori

    Vijesti su općenito stvari koje većina ljudi samo pročita i nastavi dalje ako u njima nisu pobudili neku emociju. Ovisno o emociji, dobivamo takve komentare. Za očekivati je da će goruće teme biti one vezane za aktualna događanja u državi i da će administratori imati puno posla tamo, ali bas zato imamo i administratore i moderatore. To su oni koji trebaju paziti da se ne prekrše pravila.

    E tu dolazimo do srži problema. Gdje su vaša pravila? Sakrivena negdje na stranici? Ne postoje iz nekog od vama znanih razloga?

    Ne možete računati da svi vaši posjetitelji su kulturni pojedinci koji znaju argumentirano poduprijeti ono što vam žele reći. Isto tako, ni svi vaši posjetitelji se ne slažu s vašim mišljenjem i tu nastaje problem. Meni je apsurdno da jedan news portal traži svoje posjetitelje da mu na mail šalju komentare. Pa nije ovo papirnati medij.

    Postavite jasna pravila, zaposlite administratore i ne vodite se onom we are the borg, you will be assimilated, resistance is futile. Pravila moraju dopuštati različita mišljenja.

    • Marijan

      Marijan

      03. 12. 2013. u 2:30 pm Odgovori

      odličan komentar. Kada bi vijesti bile ljepše, manje sa manje negativnog naboja i zluradosti tad bi i komentari bili uljuđeniji. Današnji mediji su sami ‘odgojili’ publiku koja im sada odjednom ne paše.

      Sve to ide kraju kako ja vidim

  2. Sly

    Sly

    30. 11. 2013. u 11:32 pm Odgovori

    Gasiti komentare je i ukudati pravo komentiranja istog i rasprave o tom temi, što u konačnici može značiti da se svi slažu s tim stavom, jer je tako autor rekao.
    To najviše služi velikim medijima, jer stvaraju manju kritičnu masu koja im može štetiti u kontra stavovima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Što ste propustili

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Startupi i poslovanje

U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava, a u Hrvatskoj je niz uzroka doveo do toga da patimo od kroničnog manjka poduzetničke aktivnosti - postoji li među digitalcima znanje i energija da se to promijeni?