Ivan Brezak Brkan o cenzuri komentara: Komentari kao sila dobra u zlom content svijetu

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Ivan Brezak Brkan o cenzuri komentara: Komentari kao sila dobra u zlom content svijetu

Netokracijin glavni urednik Ivan Brezak Brkan na Blogomaniji je održao govor o komentarima i komentatorima. O ovoj se temi već neko vrijeme raspravlja, dok komentari postaju sve gori i neproduktivniji, a neki su se internetski mediji čak odlučili na cenzuru istih - no je li to pravo rješenje?

Komentari su stara tradicija   u novinarstvu i zadnje što trebamo napraviti je cenzurirati ih
Komentari su stara tradicija u novinarstvu i zadnje što trebamo napraviti je cenzurirati ih (slika: Marko Mudrinić)

Netokracijin glavni urednik Ivan Brezak Brkan na Blogomaniji je održao govor o komentarima i komentatorima. O ovoj se temi već neko vrijeme raspravlja, dok komentari postaju sve gori i neproduktivniji, a neki su se internetski mediji čak odlučili na cenzuru istih – no je li to pravo rješenje?

Komentari su naporni, ne želimo ih čitati, ne želimo ih pratiti. U previše slučajeva nisu ugodni, no ako ih zabranimo, pitanje je što slijedi iza toga, pitao se Brkan. Hoćemo li zabraniti onda zabraniti Facebook jer su ljudi bezobrazni u statusima, komentarima i grupama? Poslije Facebooka je na redu Twitter, jer ni tviteraši nisu uvijek najpristojniji, a nemojmo zaboraviti ni na mailove. Gdje bismo povukli granicu?

Svi znamo “te” komentare, anonimne, naporne i dosadne, ali  znamo i zašto ih imamo: oni dižu promet i interakciju, ljudi ih vole čitati bilo zato što su grozni, smiješni ili (rjeđe) pametni. Komentari su nezaobilazna stvarnost medija.

Pa ipak u posljednje vrijeme prešli su ne samo granicu dobrog ukusa, već apsolutno sve granice. Primjeri su brojni: sjetimo se samo komentara na smrt glumice Dolores Lambaše na koju je reagirala naša izvršna urednica Mia Biberović, komentatora hrvatske inicijative U ime obitelji ili djevojaka iz Lifestyle Serbia, čiji su web projekt napali ljudi koji o internetu nemaju nikakvih znanja, i to samo zato što su htjele nešto napraviti. I to ne samo njihov projekt, nego i njih osobno.

Pitanje koje se postavlja je – što možemo učiniti. Nekoliko je rješenja, manje ili više izvedivih. Za početak se mogu svugdje uvesti Facebook komentari kako bi se svatko iza svojih riječi stajao imenom i prezimenom. Ni biometrika nije nemoguća – očitavanje otisaka prstiju prije komentiranja moglo bi motivirati ljude da razmisle prije nego počnu tipkati, namjerno je pretjerivao Brkan, a slično je i s legitimiranjem – iza koliko mržnje i agresije bi netko stao svojim OIB-om? Mogli bi komentare slati i pismima, našalio se Ivan, no moguće opcije su i plaćanje komentara ili njihovo zasluživanje.

Problem je u tome što zapravo ne želimo odbiti komentatore – oni su za autore iznimno bitni, bilo da je riječ o pohvalama ili konstruktivnim kritikama koji nas čine boljima. Komentari su nužna povratna informacija na temelju koje se možemo razvijati i rasti. Sadržaj i komentari su ako Batman i Robin, dynamic duo koji se ne bi trebao razdvajati. Iako volimo misliti da je komentiranje trend digitalnih medija, oni su oduvijek prisutni u novinarstvu. Doduše, prije su se oni koji su htjeli svoje mišljenje izraziti morali potruditi i podignuti telefonsku slušalicu te nazvati redakciju.

Najgora stvar koju onda možemo napraviti je ubiti ovu tradiciju i kao slobodni mediji uvesti cenzuru, nastavlja Brkan. To ne znači da trebamo sjediti skršenih ruku, ali treba imati na umu da reakcije koje ne vode do boljeg rješenja nemaju smisla. Do sad smo negativne komentare rješavali kvantitativno – odgovarali smo na njih kako bismo svojim komentarima pobili tuđe, dok u stvarnosti time nismo ništa postizali, upozorio je.

Želimo li promijeniti komentare, moramo promijeniti komentatore, a pritom možete zaboraviti na retvitove ili odgovaranje komentarima. Kontaktirajte autora negativnog komentara osobno, mailom – vaš odgovor ne treba biti javna stvar i nitko ga ne treba vidjeti osim vas i osobe koja je bezobrazan komentar poslala. Pošaljite i vi toj osobi povratnu informaciju, i to osobno. Budimo aktivni i utječimo na sljedeću generaciju koja neće biti blesava i mrziti sve na internetu samo zato što mogu, zaključio je Brkan. A poruka svima za kraj je da, pročitate li neki dobar članak, i svidi li vam se nečiji rad, nemojte se libiti da im to i kažete.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Antun

    Antun

    30. 11. 2013. u 3:02 pm Odgovori

    Vijesti su općenito stvari koje većina ljudi samo pročita i nastavi dalje ako u njima nisu pobudili neku emociju. Ovisno o emociji, dobivamo takve komentare. Za očekivati je da će goruće teme biti one vezane za aktualna događanja u državi i da će administratori imati puno posla tamo, ali bas zato imamo i administratore i moderatore. To su oni koji trebaju paziti da se ne prekrše pravila.

    E tu dolazimo do srži problema. Gdje su vaša pravila? Sakrivena negdje na stranici? Ne postoje iz nekog od vama znanih razloga?

    Ne možete računati da svi vaši posjetitelji su kulturni pojedinci koji znaju argumentirano poduprijeti ono što vam žele reći. Isto tako, ni svi vaši posjetitelji se ne slažu s vašim mišljenjem i tu nastaje problem. Meni je apsurdno da jedan news portal traži svoje posjetitelje da mu na mail šalju komentare. Pa nije ovo papirnati medij.

    Postavite jasna pravila, zaposlite administratore i ne vodite se onom we are the borg, you will be assimilated, resistance is futile. Pravila moraju dopuštati različita mišljenja.

    • Marijan

      Marijan

      03. 12. 2013. u 2:30 pm Odgovori

      odličan komentar. Kada bi vijesti bile ljepše, manje sa manje negativnog naboja i zluradosti tad bi i komentari bili uljuđeniji. Današnji mediji su sami ‘odgojili’ publiku koja im sada odjednom ne paše.

      Sve to ide kraju kako ja vidim

  2. Sly

    Sly

    30. 11. 2013. u 11:32 pm Odgovori

    Gasiti komentare je i ukudati pravo komentiranja istog i rasprave o tom temi, što u konačnici može značiti da se svi slažu s tim stavom, jer je tako autor rekao.
    To najviše služi velikim medijima, jer stvaraju manju kritičnu masu koja im može štetiti u kontra stavovima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

GOVNO framework – odgovor na birokratsku prirodu Scruma

Governance. Objectives. Visibility. Networks. Outcome. Sve su to ključni aspekti novog okvira za upravljanje projektima.

Društvene mreže

LinkedIn traži tvoju identifikaciju? Samo skoči do javnog bilježnika!

Vrijeme adventa pomalo ostavljamo iza nas, ali uspomene i pokloni ostat će još dugo s nama. Jedan naš poduzetnik posebno će pamtiti kako ga je poznata društvena mreža nagradila odlaskom kod javnog bilježnika.

Tehnologija

“Revolucija” koju donosi ChatGPT podsjeća me na samovozeće aute

Promjene koje donosi napredak u tehnologiji kompleksnije su, sporije i manje seksi od bombastičnih predviđanja na društvenim mrežama.

Što ste propustili

Novost

Hrvatski 404 i Shape postaju dio MYTY grupe, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija

404, najveća hrvatska komunikacijska agencija i Shape, tehnološka kompanija koja je dio 404 grupe, postaju dio MYTY, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija, čije je sjedište u Berlinu.

Netokracija Podcast

Ivan Vulić s Cambridgea objasnio nam je strojno učenje i kako zaista funkcionira ChatGPT

Ima li boljeg sugovornika na temu strojnog učenja, treniranja velikih jezičnih modela i glasovnih asistenata koji umjesto ljudi rješavaju probleme korisnika od čovjeka koji se time bavi istraživački i u praksi?

Najava

Jeste znali da je “ozbiljno igranje” sve popularniji trend u ozbiljnim firmama?

Često se kaže da je igranje na poslu privilegija samo game developera (da bar!), no i „normalne” tvrtke u posljednjih nekoliko godina ponovno otkrivaju igre kao alat za razvoj „mekih” vještina radnika, unaprijeđenje timske suradnje te katalizator poslovnih inovacija. U to sam se uvjerila posjetivši nekonvencionalnu gaming konferenciju #play14 te razgovarajući s Lidijom Kralj i Josipom Borić-Novosel, renomiranim domaćim stručnjakinjama u ovom području.

Tvrtke i poslovanje

Zašto je big tech ove godine otpustio već 60.000 ljudi i to – preko noći?

Kako oni smiju tako nasumce i preko noći otpustiti 12.000 ljudi pitali su se oni s druge strane svijeta dok su na društvenim mrežama gledali i čitali objave šokiranih američkih "guglera" koji su saznali da više nemaju posao tako što nisu mogli otvoriti službeni email ili ući u ured.

Tvrtke i poslovanje

Airtu je u samo 6 mjeseci odobren patent u SAD-u! Evo kako su u tome uspjeli

Patent osigurava vlasniku isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićenog patentom, ali prije toga potrebno je imati originalnu ideju koju nitko na svijetu još nije osmislio.

Digitalni marketing

Emily u Parizu, Emily u hrvatskim oglasima za posao

Život je nekad prepun apsurda. Da ne kažem oksimorona. Nedavno sam na svom LinkedIn profilu objavio post koji uspoređuje ulogu Emily iz serije Emily u Parizu sa stvarnim svijetom marketingaša. Nije prošlo previše vremena prije nego su me preplavile notifikacije u vezi ove objave. Post je postao viralan. Baš kao i svaki post koji Emily objavi. Dok sam čekao poziv iz francuske agencije Savoir, nastao je ovaj članak.