Njemačka, jedna od najvećih ekonomija u Europskoj Uniji odlučila je odgoditi potpisivanje spornog sporazuma ACTA, protiv kojeg se sutra u Zagrebu (i mnogim drugim gradovima u Europi) organiziraju prosvjedi.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je opozvalo svoju odluku o potpisivanju, prenosi TechDirt, no radi se tek o odgađanju potpisivanja. Za sada se čeka odluka EU parlamenta koji će dati svoje mišljenje o daljnim postupcima vezanim uz ACTA-u.
ACTA je sporazum koji bi trebao štititi intelektualno vlasništvo, ali zapravo omogućuje raznim tvrtkama i državnim upravama da provode cenzuru, kako na Internetu, tako i izvan njega. O ACTA-i smo već pisali:
Institut hrvatske glazbe upravo je poslao izjavu u kojoj osuđuju napad na web stranice predsjednika Republike Hrvatske zbog njegovog stava, navodeći da kakvu to javnu raspravu možemo očekivati ako se nečije mišljenje, pa i predsjednikovo, odmah ušutkava. Na stranu toga što će predstavnici Instituta napokon naučiti što je haktivizam, prilično je zanimljivo kako koriste Anonymousov napad za obrtanje argumenta...
Jučer ste dali podršku kontroverznom trgovačkom sporazumu ACTA, kojim se ograničava Internet s izlikom spriječavanja piratstva. Što nikoga ne čudi: Završili ste Muzičku akademiju u Zagrebu te se bavite glazbom, dok kao školovani pravnik iz očitih razloga smatrate kako se autorska prava na Internetu moraju zaštiti što ste i izjavili, kao što prenosi Bug. Kao pokretača ZAMP-a, vaš stav je jasan.
Autorska prava moraju se zaštiti, ali podsjetit ću Vas na samo nekoliko argumenata o kojima biste trebali razmisliti prije nego što izgubite podršku koju ste imali kod internetske generacije.
U Hrvatskoj će se krajem tjedna, u subotu 11. veljače, održati prosvjedi protiv ACTA-e odnosno Anti-Counterfiting Trade Agreementu o kojem smo već detaljno pisali. Ne radi se o tek tako izabranom zakonu: AccessNow koordinira prosvjede najavljene širom Europe.
Piratska partija Srbije ovog će četvrtka u galeriji Ozon u Beogradu održati prvu raspravu o trgovačkom sporazumu ACTA i posljedicama njenog prihvaćanja u Srbiji. O tome kako će ACTA utjecati na izdavače, medije i korisnike Interneta govorit će osnivač Piratske partije Srbije Aleksandar Blagojević, odvjetnik s u području IT prava Žarko Ptiček te specijalist za autorska i srodna prava Ognjen Uzelac.
U Ljubljani se danas prema najavi održao prosvjed protiv uvođenja trgovačkog sporazuma ACTA koji je, kao što znate zahvaljujući Netokracijinom detaljnom vodiču, prilično problematičan po pitanju praćenja građana, ograničavanje privatnosti korištenja interneta itd.
Kongresnom trgu u Ljubljani trebao održati veliki prosvjed protiv kontroverznog Anti-Counterfeiting Trade Agreementa poznatog pod kraticom ACTA. Preko 9 tisuća korisnika društvene mreže Facebook prijavilo se na najavljeni prosvjed kojim se slovenskoj Vladi želi jasno dati do znanja da nisu trebali potpisati trgovački ugovor kojim se značajno ograničava sloboda korištenja interneta i povećalo nadziranje građana.
ACTA je multilateralni sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima.
Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.
SOPA, PIPA, ACTA; novi zakoni koji pokušavaju narušiti slobodu dijeljenja informacija i podataka putem Interneta, jedan besmisleniji od drugog. Pojačani i redoviti napadi i racije serverskih prostorija popularnih servisa za torrente, do ukidanja .torrent datoteka čak i na Pirate Bayu čine dijeljenje sadržaja sve težim i težim, posebice za one manje snalažljive korisnike.
Osobno, s torrent protokolom sam se upoznao tokom 2005. ili 2006. godine, na prvoj godini fakulteta, gdje sam u svojoj studentskoj sobici imao izuzetno brzu vezu na mrežu svih mreža. Optikom povezan studentski dom na čvorište na varaždinskom FOI-u... Ne pitajte me, bilo je brzo. Jedino iskustvo tada koje sam imao s Internetom bilo je preko 56k modema. I bez obzira na brzinu i propusnost, uvijek sam uspijevao doći do željenog softvera. Besplatnog, naravno. Prisjetite se i vi!
Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.
Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.
Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.
