ACTA: gora od SOPA-e, više od zakona

ACTA: gora od SOPA-e, više od zakona

ACTA je multilateralni sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima. Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Nakon PIPA-e i SOPA-e, na red je došla ACTA. Izvor ilustracije: Scriptgirl

ACTA (punim imenom: The Anti-Counterfeiting Trade Agreement, odnosno Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja) multilateralni je sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima.

Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa stalnu kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Pregovaranje o ACTA-i započele su još 2006. godine Sjedinjene Američke Države i Japan. 2007. godine priključile su se Europska unija i Švicarska. Naknadno su im se pridružile Australija, Južna Koreja, Novi Zeland, Meksiko, Jordan, Maroko, Singapur, Kanada i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Samo pet zemalja članica EU nije do sad potpisalo taj sporazum: Cipar, Njemačka, Estonija, Nizozemska i Slovačka.

Što bi ACTA trebala biti, a što zapravo jest?

Electronic Frontier Foundation, međunarodna neprofitna organizacija koja zastupa zaštitu korisničkih digitalnih prava, ističe kako će nas ime sporazuma navesti da pomislimo kako se radi samo o fizičkim dobrima (poput lijekova, sjemena biljaka i industrijskih proizvoda). No, osim toga, u ACTA-i je vidljivo i da ciljaju na internetsku distribuciju i informatičke tehnologije.

ACTA bi trebala zaštiti autorska prava, no pod koju cijenu? Osim što obvezuje ISP-ove da kontroliraju svoje korisnike, ACTA predviđa osnivanje posebnog tijela koje bi trebalo paziti da se pridržavamo sporazuma. Uz to, to tijelo bi moglo i samoinicijativno mijenjati tekst sporazuma, nakon što je potpisan! Niti javnost niti domaći sudovi ne bi mogli kontrolirati to “samostalno tijelo”, piše Mashable. ACTA u svom tekstu predviđa “odgovarajuću pravnu zaštitu i djelotvorne pravne lijekove“, no naravno da ih ne definira, tako da je tekst vrlo nejasan i ostavlja mjesta slobodnoj interpretaciji.

Europska komisija na svojim je stranicama objavila sadržaj u kojem objašnjava što je ACTA. Ističu kako ACTA neće ograničiti slobode interneta, neće ukidati web stranice, neće promijeniti način na koji koristimo internet. Je li to stvarno istina? Pogledajte video koji će vam vrlo slikovito objasniti kako funkcionira ACTA:

[youtube width=”600″ height=”485″]http://www.youtube.com/watch?v=dmQN93NqqDM&feature=youtu.be[/youtube]

Protesti na ulicama i u parlamentima

Zbog potpisivanja ACTA-e u poljskom parlamentu grupa zastupnika pojavila se s Guy Fawkes maskama koje u svom logu koristi hakerska skupina Anonymous. Zastupnici su tim protestom priključili brojnim protivnicima ACTA-e koji su u Poljskoj u znak protesta izašli na ulice i vikali “Ne cenzuri!

Protest u poljskom parlamentu. Slika preuzeta iz Anonymous tvita

Službeni izvjestitelj EU parlamenta za ACTA-u Kader Arif odstupio je sa svoje pozicije nakon ceremonije u Tokyju na kojoj su, u utorak 26. siječnja, većina zemalja EU potpisale ACTA-u. Arif je istaknuo “izostanak sudjelovanja organizacija civilnog društva, netransparentnost od samog početka pregovora te neprihvaćanje opetovanih zahtjeva Europskog parlamenta”, piše Internet za sve za Gadgeteriju. Mashable prenosi Arifovu izjavu:

Ovaj sporazum može imati velike posljedice na život naših građana, a ipak je sve učinjeno na takav način da Europski parlament nema riječ o tom pitanju. Zato danas, prilikom podnošenja ovog izvješća, želim poslati snažan signal i upozoriti javnost o ovoj neprihvatljivoj situaciji. Ne želim sudjelovati u ovoj maskeradi.

 

ACTA – više od zakona

ACTA je međunarodni ugovor, a prema Ustavu RH (članak 140.) međunarodni ugovori koji su ratificirani (potvrđeni) u skladu s Ustavom “čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona“. I tako, kad Europska komisija kao pozitivnu stranu ACTA-e ističe da ona, za razliku od SOPA-e, nije zakon, potpuno su u pravu: ACTA je, potencijalno, više od zakona. 

Kao što hrvatsko zakonodavstvo traži da se međunarodni ugovori ratificiraju da bi postali važeći, i u EU potrebno je međunarodni ugovor ne samo potpisati, nego i potvrditi u parlamentu.

Organizacije za zaštitu digitalnih prava, uključujući #InternetZaSve, kao i brojne druge organizacije, nastavit će vršiti pritisak na sve relevantne institucije kako bi Europski parlament i parlamenti država članica odbili ratifikaciju ACTA sporazuma kada ona dođe na dnevni red. Pozivamo i sve medije u Hrvatskoj, iako još nije članica Europske unije, da nam pomognu senzibilizirati i informirati stručnu i širu javnost o ovoj temi, daleko bližoj i opasnijoj za naš internetski prostor nego što su to, također problematični, zakonski prijedlozi SOPA i PIPA.

To znači da, iako je vijest o masovnom potpisivanju ACTA-e odjeknula kao bomba u medijskom prostoru, još uvijek nije sve gotovo. Nakon Amerike, sad je na Europi da izvrši pritisak na svoje političare i da osigura da se ACTA ne ratificira. Proširite riječ o ovom sporazumu. Potpišite peticiju. Pošaljite prijateljima link na ovaj članak ili brošuru koja objašnjava ACTA-u. Pošaljite pismo ili email Vladi, jer ćemo i mi imati svoje promatrače u Europskom parlamentu!

It ain’t over until the fat lady sings. And Europe ain’t singing.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    28. 01. 2012. u 3:50 pm Odgovori

    način na koji se ovaj zakon pokušava progurati je zaista podao. U Americi su odbili obavijestiti i upoznati javnost o potpisivanju toga zakona. Jučer je i Slovenija u tajnosti potpisala ovaj zakon što je izazvalo buru negodovanja, dok npr za razne nebitne stvari organiziraju referendum.

    Na snazi je zadnji stadij borbe za ukidanje demokracije i uvođenje diktature i kontroliranog društva na mala vrata. Pri tome zakonodavci aparatčiki narod smatraju za budale jer se prema njemu tako i ponašaju. Više nema u rukavicama.

    Sličan potez je i postavljanje stotina kamera po Zagrebu za tobože praćenje grafitera i krivo parkiranih. Zar ne postoji netko kreativan tamo koji je mogao smisliti bolji izgovor

  2. V.D.

    V.D.

    29. 01. 2012. u 2:38 am Odgovori

    ACTA je protudemokratska urota koja predstavlja golemi udar na prava ljudi diljem svijeta, Internet kakav poznajemo, proizvodnju hrane i lijekova, kao i demokraciju općenito ! O njoj se svi trebaju informirati i svi joj se trebaju suprotstaviti, barem širenjem glasa o njoj !
    Ako vas zanima pogledajte ovaj link gdje objašnjavam kakve će sve loše posljedice ACTA imati ako se uvede, i predlažem šta možemo mi mali ljudi učiniti da joj se suprotstavimo :
    http://www.bug.hr/forum/topic/ostalo/fight-acta–jos-nije-kasno-/136842.aspx
    Moje pohvale autorici, tekst je vrlo kvalitetan, s obzirom na iskustvo i zrelost potrebne za takvo što iznenadio sam se kad sam vidio da ja autorica “samo” studentica treće godine. Svaka čast !

  3. Dean

    Dean

    02. 02. 2012. u 10:16 am Odgovori

    Meni se čini da će naša vlada sve to potpisati jer mi smo bezkralježnjaci koji nemaju svoj stav, duboko se nadam da će prevladati razum u EU i da sporni “nadzakon” neće biti ratificiran u većini europskih država!
    Sablažnjava činjenica da postoje ljudi, megakorporacije koje nas žele zarobiti u svojoj mašineriji i osigurati da budemo mali kotačići koji će se okretati kako oni žele!

    Ivana hvala ti na ovom članku, učiniti ću sve što je u mojoj moći da budem borac protiv apsurda koji nam se nameće u ovom suludom svijetu!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Web 3

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Izvještaj

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Intervju

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Obrazovanje

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.

Tvrtke i poslovanje

Potvrđeno: Google preuzeo hrvatski Photomath

Hrvatska aplikacija Photomath postaja je i službeno dio Googleovog portfelja. Tehnološki gigant godišnje akvizira desetak tvrtki, a ove je godine u akvizicijski plan ušao upravo hrvatski Photomath.