ACTA: gora od SOPA-e, više od zakona

ACTA: gora od SOPA-e, više od zakona

ACTA je multilateralni sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima. Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Nakon PIPA-e i SOPA-e, na red je došla ACTA. Izvor ilustracije: Scriptgirl

ACTA (punim imenom: The Anti-Counterfeiting Trade Agreement, odnosno Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja) multilateralni je sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima.

Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa stalnu kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Pregovaranje o ACTA-i započele su još 2006. godine Sjedinjene Američke Države i Japan. 2007. godine priključile su se Europska unija i Švicarska. Naknadno su im se pridružile Australija, Južna Koreja, Novi Zeland, Meksiko, Jordan, Maroko, Singapur, Kanada i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Samo pet zemalja članica EU nije do sad potpisalo taj sporazum: Cipar, Njemačka, Estonija, Nizozemska i Slovačka.

Što bi ACTA trebala biti, a što zapravo jest?

Electronic Frontier Foundation, međunarodna neprofitna organizacija koja zastupa zaštitu korisničkih digitalnih prava, ističe kako će nas ime sporazuma navesti da pomislimo kako se radi samo o fizičkim dobrima (poput lijekova, sjemena biljaka i industrijskih proizvoda). No, osim toga, u ACTA-i je vidljivo i da ciljaju na internetsku distribuciju i informatičke tehnologije.

ACTA bi trebala zaštiti autorska prava, no pod koju cijenu? Osim što obvezuje ISP-ove da kontroliraju svoje korisnike, ACTA predviđa osnivanje posebnog tijela koje bi trebalo paziti da se pridržavamo sporazuma. Uz to, to tijelo bi moglo i samoinicijativno mijenjati tekst sporazuma, nakon što je potpisan! Niti javnost niti domaći sudovi ne bi mogli kontrolirati to “samostalno tijelo”, piše Mashable. ACTA u svom tekstu predviđa “odgovarajuću pravnu zaštitu i djelotvorne pravne lijekove“, no naravno da ih ne definira, tako da je tekst vrlo nejasan i ostavlja mjesta slobodnoj interpretaciji.

Europska komisija na svojim je stranicama objavila sadržaj u kojem objašnjava što je ACTA. Ističu kako ACTA neće ograničiti slobode interneta, neće ukidati web stranice, neće promijeniti način na koji koristimo internet. Je li to stvarno istina? Pogledajte video koji će vam vrlo slikovito objasniti kako funkcionira ACTA:

[youtube width=”600″ height=”485″]http://www.youtube.com/watch?v=dmQN93NqqDM&feature=youtu.be[/youtube]

Protesti na ulicama i u parlamentima

Zbog potpisivanja ACTA-e u poljskom parlamentu grupa zastupnika pojavila se s Guy Fawkes maskama koje u svom logu koristi hakerska skupina Anonymous. Zastupnici su tim protestom priključili brojnim protivnicima ACTA-e koji su u Poljskoj u znak protesta izašli na ulice i vikali “Ne cenzuri!

Protest u poljskom parlamentu. Slika preuzeta iz Anonymous tvita

Službeni izvjestitelj EU parlamenta za ACTA-u Kader Arif odstupio je sa svoje pozicije nakon ceremonije u Tokyju na kojoj su, u utorak 26. siječnja, većina zemalja EU potpisale ACTA-u. Arif je istaknuo “izostanak sudjelovanja organizacija civilnog društva, netransparentnost od samog početka pregovora te neprihvaćanje opetovanih zahtjeva Europskog parlamenta”, piše Internet za sve za Gadgeteriju. Mashable prenosi Arifovu izjavu:

Ovaj sporazum može imati velike posljedice na život naših građana, a ipak je sve učinjeno na takav način da Europski parlament nema riječ o tom pitanju. Zato danas, prilikom podnošenja ovog izvješća, želim poslati snažan signal i upozoriti javnost o ovoj neprihvatljivoj situaciji. Ne želim sudjelovati u ovoj maskeradi.

 

ACTA – više od zakona

ACTA je međunarodni ugovor, a prema Ustavu RH (članak 140.) međunarodni ugovori koji su ratificirani (potvrđeni) u skladu s Ustavom “čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona“. I tako, kad Europska komisija kao pozitivnu stranu ACTA-e ističe da ona, za razliku od SOPA-e, nije zakon, potpuno su u pravu: ACTA je, potencijalno, više od zakona. 

Kao što hrvatsko zakonodavstvo traži da se međunarodni ugovori ratificiraju da bi postali važeći, i u EU potrebno je međunarodni ugovor ne samo potpisati, nego i potvrditi u parlamentu.

Organizacije za zaštitu digitalnih prava, uključujući #InternetZaSve, kao i brojne druge organizacije, nastavit će vršiti pritisak na sve relevantne institucije kako bi Europski parlament i parlamenti država članica odbili ratifikaciju ACTA sporazuma kada ona dođe na dnevni red. Pozivamo i sve medije u Hrvatskoj, iako još nije članica Europske unije, da nam pomognu senzibilizirati i informirati stručnu i širu javnost o ovoj temi, daleko bližoj i opasnijoj za naš internetski prostor nego što su to, također problematični, zakonski prijedlozi SOPA i PIPA.

To znači da, iako je vijest o masovnom potpisivanju ACTA-e odjeknula kao bomba u medijskom prostoru, još uvijek nije sve gotovo. Nakon Amerike, sad je na Europi da izvrši pritisak na svoje političare i da osigura da se ACTA ne ratificira. Proširite riječ o ovom sporazumu. Potpišite peticiju. Pošaljite prijateljima link na ovaj članak ili brošuru koja objašnjava ACTA-u. Pošaljite pismo ili email Vladi, jer ćemo i mi imati svoje promatrače u Europskom parlamentu!

It ain’t over until the fat lady sings. And Europe ain’t singing.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    28. 01. 2012. u 3:50 pm Odgovori

    način na koji se ovaj zakon pokušava progurati je zaista podao. U Americi su odbili obavijestiti i upoznati javnost o potpisivanju toga zakona. Jučer je i Slovenija u tajnosti potpisala ovaj zakon što je izazvalo buru negodovanja, dok npr za razne nebitne stvari organiziraju referendum.

    Na snazi je zadnji stadij borbe za ukidanje demokracije i uvođenje diktature i kontroliranog društva na mala vrata. Pri tome zakonodavci aparatčiki narod smatraju za budale jer se prema njemu tako i ponašaju. Više nema u rukavicama.

    Sličan potez je i postavljanje stotina kamera po Zagrebu za tobože praćenje grafitera i krivo parkiranih. Zar ne postoji netko kreativan tamo koji je mogao smisliti bolji izgovor

  2. V.D.

    V.D.

    29. 01. 2012. u 2:38 am Odgovori

    ACTA je protudemokratska urota koja predstavlja golemi udar na prava ljudi diljem svijeta, Internet kakav poznajemo, proizvodnju hrane i lijekova, kao i demokraciju općenito ! O njoj se svi trebaju informirati i svi joj se trebaju suprotstaviti, barem širenjem glasa o njoj !
    Ako vas zanima pogledajte ovaj link gdje objašnjavam kakve će sve loše posljedice ACTA imati ako se uvede, i predlažem šta možemo mi mali ljudi učiniti da joj se suprotstavimo :
    http://www.bug.hr/forum/topic/ostalo/fight-acta–jos-nije-kasno-/136842.aspx
    Moje pohvale autorici, tekst je vrlo kvalitetan, s obzirom na iskustvo i zrelost potrebne za takvo što iznenadio sam se kad sam vidio da ja autorica “samo” studentica treće godine. Svaka čast !

  3. Dean

    Dean

    02. 02. 2012. u 10:16 am Odgovori

    Meni se čini da će naša vlada sve to potpisati jer mi smo bezkralježnjaci koji nemaju svoj stav, duboko se nadam da će prevladati razum u EU i da sporni “nadzakon” neće biti ratificiran u većini europskih država!
    Sablažnjava činjenica da postoje ljudi, megakorporacije koje nas žele zarobiti u svojoj mašineriji i osigurati da budemo mali kotačići koji će se okretati kako oni žele!

    Ivana hvala ti na ovom članku, učiniti ću sve što je u mojoj moći da budem borac protiv apsurda koji nam se nameće u ovom suludom svijetu!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

2014. imala sam 10.000 Dogecoina. Danas, kad im je Elon Musk “napumpao” vrijednost, više ih nemam

Možda sam imala i više od 11.000. Možda sam i dobar dio podijelila, teško se prisjetiti tih opskurnih događaja prije gotovo sedam godina kada nismo više bili sigurni što je kriptovaluta, a što meme. A što oboje istodobno.

Startupi i poslovanje

Hoćete li kupiti rabljeni auto preko interneta, pitali smo osnivača Neostara (s 20 godina iskustva u industriji)

Insajder automobilske industrije, od spinoffa Zubak grupe želi stvoriti platformu koja će nam olakšati kupnju i prodaju rabljenih automobila u kojoj nećemo trebati "prijatelja koji se kuži u aute". Hrvatska im je pilot projekt, ali ambicije puno veće!

Digitalni marketing

Zašto je Reddit potrošio milijun dolara na TV spot za vrijeme Super Bowla koji je samo – jpeg?

Društvena mreža Reddit, ovih je dana ponovo vruća tema, ali ovoga puta priča i publika su posve drugačiji od GameStopa koji je punio retke prethodnih tjedana.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Twitter najavio grupe po uzoru na Facebook i “Super Follow”, opciju sličnu OnlyFansu

Twitter se ovom odlukom približio sve brže rastućem broju platformi koje uključuju neku vrstu ekskluzivnog plaćenog sadržaja.

Tehnologija

Formentor, novi model novog brenda Cupra zbog kojeg su me svi pitali: “Je li ti ovo neki auto za gamere?”

Možda Cupra logo izgleda kao brend računalne periferije usmjerene na gamere, ali njihov Formentor je izvrstan prvi model za novi španjolski automobilski brend.

Startupi i poslovanje

Vaš kupac na vas gleda kao na trošak, a ne kao na stratešku investiciju. Kako to promijeniti?

Ako vaš potencijalni kupac ne razumije sve probleme u kojima se nalazi i potencijale koje mu tehnologija donosi - vašu uslugu ili proizvod prvo će vidjeti kao trošak. I tako će i ostati do kad god mu vi ne nacrtate te probleme i date mu savjet kako ih riješiti. Tek onda trošak postaje strateška investicija. Kako izgleda prodaja koja to postiže?

Tehnologija

AI liga se otvara uz “Tinder za dupine”, a najveća nagrada su mentori/sponzori: Infobip, Photomath i Porsche Digital Croatia

Iz CISEx-a, organizatora lige, predsjednik udruge Davor Runje s nama je porazgovarao o tome što čeka prijavljene i što mogu učiniti oni koji tek ulaze u područje umjetne inteligencije, bili tvrtke ili pojedinci.

Startupi i poslovanje

Mobilne igre porasle 45% u pandemiji, Playrix 3. najuspješnija mobile gaming tvrtka na svijetu

Game dev tvrtka Playrix, čiji je dio i naš Playrix Croatia, nastavlja s rastom i razvojem u području mobilnih igara.

Kultura 2.0

Želite investirati u dionice i kriptovalute zbog neke objave na društvenim mrežama? Zapamtite ove 3 lekcije!

Početak 2021. godine i aktualni kripto ringišpil nas je još jedanput podsjetio kako društvene mreže nisu dobar savjetnik za ulaganje.