Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Na FER-u je potpisan memorandum o suradnji u okviru Europskog Akta o čipovima. Govorimo o važnome aktu pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu kako danas Europa konzumira 20%, a proizvodi samo 10% svjetske proizvodnje čipova.

Cilj Europskog Akt o čipovima je osigurati preko 43 milijarde eura ulaganja kako bi bolje pozicionirali EU na svjetskoj proizvodnji čipova i prevladali nestašicu poluvodiča, ali i ojačali tehnološko vodstvo i razina proizvodnje čipova u Europi.

Uđimo dublje u Akt o čipovima, što će on donijeti Hrvatskoj, ali i koje su njegove mane.

Što je Europski akt o čipovima i zašto ga uopće imamo?

Čipovi (kod nas poznati još kao poluvodiči) sastavi su dio svih elektroničkih proizvoda što znači kako su temelj digitalne transformacije i ključni su za sve industrije današnjice. Ipak, današnjica je daleko od bajkovite jer nestašica čipova traje još od 2020. godine. Kako Europa ne stoji dobro po pitanju čipova, tako je 21. rujna 2023. stupila na snagu Uredba o Europskom aktu o čipovima.

Akt bi trebao ojačati ekosustav poluvodiča u EU-u, osigurati otpornost lanaca opskrbe i smanjiti vanjsku ovisnost. Time će se osigurati da Europa ispuni svoj cilj digitalnog desetljeća prema kojem će udvostručiti svoj globalni tržišni udio u poluvodičima na 20%.

Ti će se ciljevi postići s pomoću triju stupova djelovanja:

  • Inicijativom Čipovi za Europu podupirat će se izgradnja tehnoloških kapaciteta i inovacija velikih razmjera u cijeloj Uniji te omogućiti razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih i kvantnih tehnologija sljedeće generacije.
  • Okvir za osiguravanje sigurnosti opskrbe i otpornosti Unijina sektora poluvodiča privući će ulaganja i poboljšati proizvodne kapacitete u proizvodnju poluvodiča, naprednu ambalažu, ispitivanje i sastavljanje.
  • Europski odbor za poluvodiče poslužit će kao koordinacijski mehanizam između država članica i Komisije za mapiranje i praćenje Unijina vrijednosnog lanca poluvodiča te za sprečavanje i odgovor na poluvodičke krize ad hoc hitnim mjerama.

Očekuje se da će Inicijativa Čipovi za Europu osigurati 43 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja, od čega je već 3,3 milijarde eura izdvojeno iz europskog proračuna. Inače, Akt je bio kritiziran upravo zbog ulaganja koji zvuče poprilično niskima kada se usporede s CHIPS and Science Actom SAD-a koji planira osigurati 76 milijardi dolara kroz njihov Inflation Reduction Act. Također, ne rješava probleme opskrbnog lanca sirovina za proizvodnju čipova.

Usprkos tome, govorimo o memorandumu koji je važan za Hrvatsku. On je potpisan između FER-a i IMEC-a, vodećeg svjetskog instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, s namjerom zajedničkog ostvarenja ciljeva akta. Memorandum su potpisali prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a i dr. Jo De Boeck, glavni direktor za strategiju IMEC-a.

Uskoro dobivamo centre kompetencija koji će nuditi razne edukacije, ali i izvore financiranja

Potpisivanjem ovog memoranduma o razumijevanju između IMEC-a i FER-a ojačana je integracija FER-a u europskom istraživačkom prostoru i napravljen značajan korak u integraciji hrvatskih akademskih institucija i poduzeća u europske lance vrijednosti u nano i mikroelektronici, istaknuo je dekan FER-a Vedran Bilas:

Pripremama za osnivanje hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče u okviru europske inicijative za čipove dajemo svoj doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske.

Centri kompetencija tako će nuditi usluge edukacije, pristupa razvojnim alatima, pilot linijama, opremi za ispitivanje i izvorima financiranja za pokretanje novih poduzeća. Kao institucija s velikim iskustvom u istraživanju i obrazovanju kao i međunarodnim ugledom u području mikro i nanoelektronike, FER je nositelj inicijative za osnivanje takvog centra u Hrvatskoj.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja, ističe kako će Centar kompetencija za poluvodiče osigurati rast i razvoj istraživačkog i inovacijskog kapaciteta Hrvatske, ali i doprinijeti digitalnoj i zelenoj tranziciji:

Navedeno je komplementarno ciljevima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Nacionalne razvojne strategije, ali i Strategije pametne specijalizacije gdje su kao posebni ciljevi istaknuti poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza između istraživačkog i poslovnog sektora i povećanje inovacijske učinkovitosti.

Čipovi su strateška industrija i potrebne su nam samodostatnost i otpornost, istaknuo je Hrvoje Bujanović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja:

Čipovi su strateška industrija i potrebne su nam samodostatnost i otpornost. Ono što možemo učiniti je pozicionirati Hrvatsku u europskom lancu, ne samo u izgradnji čipova, već i u pružanju savjetodavnih usluga koje smo spremni nuditi, a sve počinje s današnjim danom.

“Ovom suradnjom želimo povezati Belgiju s Hrvatskom i dodatno ojačati taj odnos.”

Također, održano je i predavanje dr. Jo De Boecka o utjecaju Europskog Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava:

Važno je povezati ekosustave različitih zemalja i osigurati da se inovacijska snaga koju imamo u Europi nastavi jačati. Vrlo je važno za lokalno gospodarstvo povezati industriju, ali i nove tvrtke, startupe te nove poduzetnike. Ovom suradnjom želimo povezati Belgiju s Hrvatskom i dodatno ojačati taj odnos.

Nakon potpisivanja memoranduma Joe De Boecku se na panel raspravi o trendovima u svjetskoj industriji čipova, utjecaju na gospodarstvo, ambicijama EU te prilikama i doprinosima Hrvatske, pridružio profesor Makoto Nagata s japanskog sveučilišta Kobe.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko M.

    Marko M.

    06. 02. 2024. u 8:42 am Odgovori

    Opet Europa mlati praznu slamu. Postojeće EU tvornice čipova proizvode u Kini jer im je jeftinije. i sad misle da budu ljudi kupovali 3x skuplje, samo zbog politike dodvoravanja američkim saveznicima koji Kinu smatraju protivnikom. Ako netko misli da će EU dostići desetljeća američko kineske prednosti u tehnologiji čipova i to napraviti jeftinije, good luck

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.

eUsluge

Kako koristiti Portal zdravlja, eLijekove i eHZZO?

Ako niste sigurni što sve digitalno možete obaviti kad su u pitanju javne zdravstvene usluge, niti kako iskoristiti njihove mogućnosti - od pretrage nalaza, izdavanja uputnica do odabira doktora - ovo je tekst za vas.

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...