Što će nam uopće kriptovalute?

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Sigurno imate jednog prijatelja koji danonoćno nabrijava ekipu na blockchain tehnikalije i kriptovalute. U objašnjavanju mu ne pomažu niti analogije kako je to sve jedna globalna ekselica niti pak strašenja da nas centralizirani birokrati drže za financijsko međunožje. Dapače, vi pokušavate slušati njegov matematički ekspoze, no prođe minuta i scena već izgleda kao da pijete vodu iz vatrogasnog šmrka.

Prirodna veza kripto zajednice sa svačijim novčanikom još i pojačava pitanje je li blockchain budućnost ili hype jer, pazite, pričamo o industriji koja se vlastitim linijama koda katapultirala do tržišne vrijednosti od 2 bilijuna dolara – i to u samo jednoj dekadi.

Američki senatori Lummis-Tooly-Wyden i njihova aktualna borba oko infrastrukturnog zakona pokazuje nam da je brak banaka i kripta, odnosno centraliziranih i decentraliziranih financija (DeFi), zapravo neizbježan, ali i da količina dubioza (tko je točno broker?!) samo raste iz dana u dan.

Buduća simbioza nam je zato tema ovog pojednostavljenog teksta u kojem se objašnjava: koji su to problemi koje kripto zajednica pokušava riješiti (A), kako ih točno misli riješiti (B) te kako bi trebao izgledati suživot s centraliziranim bankarima (C).

A. Vatra ispod bankarskog stolca

Kripto zapravo i nema ekskluzivu na kompleksne debate i političke podjele. Pa i danas trivijalni električni prekidač je krajem 19. stoljeća izazivao košmar, s obveznim podsmijehom jalnuša koji su mu predviđali propast.

Bankari izrasli iz tog doba (Raiffeisen, Erste, CitiBank…) operiraju i dan danas, a odnos prema korisnicima im je doživio samo kozmetičke promjene…

1,7 milijardi ljudi na ovom svijetu još uvijek nema pristup bankama.  U 72 zemlje žene čak niti ne smiju otvoriti bankovni račun. Takav nedostatak pristupa povećava nejednakosti i neiskorištavanje kapitala, što posljedično usporava poduzetništvo i inovacije.

Ne brinite, i naša zapadnjačko privilegirana stolica zahvaćena je nejednakim pristupom. Pozovite frendove na večeru i vidjet ćete da doktorica, inženjer i slobodna umjetnica uopće nemaju iste limite po računu, a kamoli iste uvjete kredita za kupnju stana.

Banke su, naime, rijetke biljke koje naplaćuju različite skrivene tarife i kamate za identičnu razinu usluge. Prosječni troškovi za korisnika su na razini od 6,5% prometa, što je po Svjetskoj banci dvostruko više od projiciranog održivog cilja.

Ray Dalio i njegov popularni video o funkcioniranju ekonomije – većina novca u opticaju je zapravo kreditirani novac, no to ne znači da je taj mehanizam zao i amoralan. Krediti su nužna pojava koja alocira neiskorištena sredstva kako bi društvo potaknulo investicije, potrošnju i otvaranje friških radnih mjesta. 

Netransparentnost odnosa generira i veći problem – ekstremnu asimetriju znanja i moći pri korištenju bankarskih proizvoda.

Kada idete kupiti auto, mobitel ili slasnu Koričinu babku, vi načelno znate procijeniti kvalitetu, pronjuškati nivo usluge i odlučiti je li taj predmet vrijedan vaše pažnje. Kod bankarskog sustava prepušteni ste na milost tajnovitog kreditnog odbora, a potom i raspoloženju referentice ili javne bilježnice koje su vam dužne razumljivim jezikom objasniti bančin ugovor.

Problem asimetrije odnosi se i na privatnost financijskih podataka koji su, uz to što oslikavaju vaše životne navike, dostupni nepoznatim birokratima i voajerski nastrojenim analitičarima. Institucije guraju narativ da se korisnici trebaju samostalno educirati i to je važan, no donekle i naivan savjet. Nerealno je očekivati od korisnika da, uz opuštanje na WC-u, analiziraju GDPR privole i tabele interkalarnih kamata.

Sumiramo li sve probleme, dolazimo do najvećeg društvenog momenta – gušenja ekonomskih sloboda.

Žalosno je da najbolje uvjete ophođenja i financiranja imaju privilegirane kompanije ili individue kojima to zapravo najmanje treba. Pojedincima i firmama s masivnim novčanim zalihama nude se uvjeti iz snova, a ovršenicima ili startupima prešutna prekoračenja i domet inovacije – prozirna kartica tekućeg računa.

Upravo je spašavanje Lehman Brothersa te njihovih bratića 2008, svima bila škola o privilegiranosti i asimetriji dostupnosti financijskih usluga.

B. Zvonili ste, kripto milorde?

Priča s Lehmanom je tada razljutila cypherpunkere iz Room 77, Berlinske gostionice koja je prva na svijetu primala bitcoin (BTC). Hakerski narativ da su kriptovalute nastale kao odgovor na veliku financijsku krizu vladao je od 2009. pa nadalje – i to u marketinški pogođenom naletu tech-bro momaka koji su došli spasiti svijet svojim decentraliziranim grafičkim karticama.

Mi danas znamo da je Satoshi razvijao Bitcoin daleko prije 2009. i da se lansiranje te kriptovalute poklopilo sa žarištem krize zapravo slučajno. Štoviše, istraživački rad na blockchain sustavima krenuo je 1980-ih godina, a osnova za Bitcoinov algoritam usuglašavanja (HashCash), kreiran je sada već povijesne 1997.

Dvadesetak godina kasnije i civilizacija konačno ima način nepovratno bilježiti bezgranične transakcije i ugovore bez centralnog svećenstva.

“They Know Nothing” – Kultni rant Jim Cramera koji napada centralne institucije (FED) i još 2007. nagoviješta slom financijskog tržišta.

Pristup kripto svijetu danas imaju svi, a karta za ulazak je praktički besplatna. Dovoljno je da instalirate Argent, Rainbow ili Metamask u kojima možete slati sredstva na globalnoj skali (bez odobrenja i cenzure), razmjenjivati imovinu bez posrednika, uzimati ili davati kredite, ali i oročavati štednju uz prinose od 5% pa nadalje, zapravo spašavajući planetu (što ću opisati kasnije).

No, inovacijska priča tek počinje, jer nećemo se samozadovoljavati transakcijama otpornim na cenzuru ili kripto prinosom od 5%, iako je i to bolje od centraliziranih 0% koliko nam dugoročno nudi Mark Carney, guverner klasičnog kapitalističkog svetišta – Bank of England.

Starija garda kokodače (citirajući Solowljev paradoks) da je zadaća IT-a povećavati produktivnost postojećeg sustava – i tu su u krivu. Primarna zadaća digitalije nije ubrzati slavonske motokultivatore, već kreirati nove društvene mehanizme koje stubokom mijenjaju ekonomiju. Tri kripto-specifične značajke, nezamislive u tradicionalnom biznisu, su nam upravo zato najinteresantnije:

  1. Programabilne blockchain mreže poput Ethereuma ili Solane omogućavaju pametne ugovore tj. programiranje tokova imovine, ali i orkestraciju između aplikacija – nešto kao… “Oroči štednju na hrvatskom tekućem računu, a svaki višak iznad zarađenih tisuću kuna uloži u crnogorsku burzu i kupi jedan manji fraktal dionica Luke Bar. Dividendu od Luke Bar torpediraj na drugu oročenu štednju u vijetnamskoj banci i spremaj prinos nazad u obveznički fond u Frankfurtu”. Prikazane “Money Legos” slagalice su u centraliziranim financijama tehnički nemoguće, dok su kod DeFi-ja lagana šetnja kroz park (Yearn Vaults, Alchemix, Euler…).
  2. U gornjem primjeru smo spajanje pametnih ugovora napravili bez ičije dozvole (permissionless access) što je drugi multiplayer feature kripto svijeta, nezamisliv kod vukova s Wall Streeta. Nitko vam ne može braniti da postanete mikro-investitor u krapinski startup ili kreditor bračnom paru u Tirani.
  3. Većina blockchain sustava je otvorena (Open Source) i javna pa je svaki pametni ugovor, transakcija, zapis vlasništva ili promjene imovine vidljiv svima te kontinuirano provjerljiv.

Upravo su ove tri točke zamašnjak inovacije, a podatak da se jedna od metoda pokretanja projekata zove “Vampire Attack”, najbolje dočarava koliko je kripto industrija brutalna u stvaranju konkurentnosti.

Ovdje trebamo biti fer i reći da je inovacija u klasičnom bankarskom, kao i u recimo građevinskom sektoru, namjerno dosadna rabota. Banke monetiziraju prividnu sigurnost. Rizici i utjecaj na kućni budžet su jednostavno preveliki da bi se igrali prikazanom brzinom kripto svijeta. Na primjer, dosadna stabilnost je temelj osiguranja vašeg tekućeg računa do iznosa od 100.000 eura – koncepta koji je tehnički nemoguć u (Your Keys, Your Cheese) svijetu kripto novčanika koje samo vi kontrolirate.

C – Najbolje od oba dva svijeta

Prošli uzorci razvoja računala ili interneta nam daju naznake simbioze takva dva teško spojiva svijetaOpen Source igrači koji su 90-ih mrzili vlade/banke, također su nagoviještali “krah” Microsofta i smrt enterprise vendor lock-in aplikacija. No dogodio se suživot i suradnja.

IT branša kontinuirano dokazuje da novi sustavi ne zamjenjuju stare, već ih čine manje relevantnima tj. da odgovorim na pitanje iz uvoda – nadolazeće tehnologije jesu budućnost, no i ta će budućnost sadržavati hype.

Tako je i kripto svijet pogonjen špekulacijama. Naime, tehnološki razvoj blockchain industrije zavisi o Price Influences Projects ciklusu. Volatilnost bitcoina je 5 puta veća od zlata > cijena BTC-a naraste > povuče za sobom i ostale kriptovalute > mediji se raspišu > potaknu novi val korisnika > startupi vide nove prilike > lansiraju ideje i tehnologije upitne kvalitete. 

Takav ciklus je tanak led brutalnog progresa, no pozitivnih pomaka ima pregršt. Kripto industrija liči na neograničeni vrt s tisuću igrača, ali i tisuću različitih mišljenja. Pa kada smo već na tankom ledu…

Najveća diskusija i high attention slon u tom vrtu je zagađenje planete. Blockchain sustavi naime troše električnu energiju kao Australija, što je (ne baš elegantna) katastrofa.

I dok Bitcoin rudari trenutno bježe iz hidroelektranama bogate Kine prema Teksasu kako bi još više zagađivali planet, Ethereum zajednica ima javni plan kako se 2022. prebaciti na ekološki mod rada. S time će se Ethereum pridružiti blockchain sustavima treće generacije (Solana, Cardano, Polkadot) koji već koriste “zelenu” opciju osiguravanja sustava.

Razlozi Bitcoin zajednice da “nastavi rudariti po svom” slojevita je priča (vezana uz osiguravanje funkcioniranja sustava) za koju ovdje nažalost nemamo mjesta. No zapravo postoji i jedan važniji moment – niti je bitcoin reprezent kriptovaluta, niti su kriptovalute jedina aplikacija blockchaina.

Bitcoin za sada JE na prvom mjestu po tržišnoj vrijednosti (market cap), ali Ethereum drži prvo mjesto po drugačijim, također važnim metrikama – broj transakcija, ekonomska aktivnost, broj developera, obrađena vrijednost imovine… I, za razliku od Bitcoina, koji vjerno krstari prema svom cilju da postane mainstream digitalno zlato, gornje brojke govore da će Ethereum i ostali zeleni programabilni blockchain sustavi biti leglo promjena:

Kratkoročno – neobanke će za sada voditi masovniju adopciju DeFi usluga zato što mogu isporučiti mobile-first iskustvo, korisničku podršku, osiguranje kapitala, oplemenjeno odabranim kripto funkcionalnostima. Nuri najbolje oslikava taj pristup, a Revolut je već svima znani primjer. Možemo očekivati i cvjetanje tehnoloških rješenja koji spajaju dva svijeta, a startupi poput Kaiko već nude takve “bridging” usluge. Implementiranje USDC kriptovalute (vezane uz USD) u VISA mrežu slična je naznaka pozadinskih kretanja. Naravno, čeka nas i ranije opisana promjena Ethereum mreže u 2022., koja uz to što bi trebala postati zdravija za planetu, će osigurati veći broj transakcija u sekundi, ali i manje troškove transakcija koje su danas (ironično) ogromne.

Dugoročno – možemo očekivati DeFi igrače koji će polako, ali sigurno pružati papke među banke. Aave, jedan od pionira DeFi sektora, je recimo u kolovozu dobio odobrenje britanskih regulatora za obradu elektronskog novca, što je presedan vrijedan spomena. Lansiranje DeFi aplikacija će se događati na više paralelnih blockchain mreža, slično kao što producenti video igara objavljuju naslove na PlayStation, PC, Xbox itd. No važnija nit je regulacija koja sasvim sigurno dolazi u valovima – Hrvatska je recimo, kao i Njemačka, na dobrom putu da postane blockchain-friendly, omogućavajući lako kreiranje DeFi startupa.

Dalekosežno nam najviše iznenađenja spremaju reprezentacije digitalnog identiteta, ali i NFT-jevi tj. tokeni koji u kripto svijetu reprezentiraju vlasništvo nad virtualnom ili fizičkom imovinom. Fascinantno je recimo pogledati našeg ranijeg poznanika, guvernera Marka Carneya, kako u razgovoru s Damien Hirstom ističe najveći potencijal upravo u tim omnipotentnim virtualnim žetončićima.

Ovih dana nam je Loot demonstrirao da NFT može reprezentirati bazu svakojakih budućih interakcija, a kada taj koncept uparite s tri točke inovacije… možemo prognozirati da kripto industrija ima pionirsku priliku stvoriti sloj koji spaja fizički i virtualni svijet, sveti gral mnogih gruntovnica, utopija i distopija.

Opisani gradivni blokovi će nam omogućavati da stvaramo platforme i proizvode, bez tokova postojećih institucija ili platformskih kompanija. I to je zapravo poanta kripto industrije. Riječima Vitalika Buterina, “nikada cilj nije bio oduzeti moć centralnim institucijama, već osnažiti korisnike u njihovoj slobodi da vjeruju kome žele vjerovati i da koriste usluge koje doista žele koristiti”.

Takvo izjednačavanje igrališta i smanjenje asimetrije moći nam je zato i primarni razlog da iskoristimo najbolje od oba svijeta.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Milivoj

    Milivoj

    10. 09. 2021. u 3:47 pm Odgovori

    Zanimljiv članak ali neke stvari treba čitateljima naglasiti :

    1. Financijska kriza iz 2008/2009 nije rezultat strogo centraliziranog i krutog financijskog sustava već je rezultat deregulacije i decentralizacije financijskih tržišta te slabljenja uloga centralnih banak i regulatornih tijela. Uz deregulaciju drugi uzrok krize bili su financijski instrumenti te inovacije koje su bile stvorena namjerno da budu nejasne i kompleksne. Njihov cilj je bio priskrbiti novac njihovim tvorcima na štetu većine
    2. Blockchain tehnologija je zanimljiva no kada se ta tehnologija zlorabljuje u svrhu izrade besmislenih valute te podjednako besmislenih financijskih tržišta tada se otvara prostor prevarantima i špekulantima
    3. Centralizacija financijskog sustava i strogo uređena pravila vezana za novac i novčane transakcije nisu rezultat teorije zavjera već rezultat ljudskog napretka i želje za stabilnošću
    4. Decentralizacija u financijskom sektoru te nedostatak pravnih okvira ne predstavlja napredak već nazadovanje i povratak kaosu u kojem samo beskrupulozni, pohlepni pojedinci profitiraju
    5. Više od 90% novca nije u fizičkom obliku a VISA primjerice u jednoj sekundi obradi daleko više transakcije nego bilo koji blockchain te pri tome isto toliko puta manje troši energije, dakle mi već imamo tehnologiju plaćanja koja ne samo da je brža i bolja već ima stotinu puta manji negativan učinak na okoliš .Sve je pravno regulirano i funkcionira sa svim postojećim valutama kojih ima sasvim dovoljno.
    6. Naknade banci nisu nekakvi podli trikovi već naknada njihovim zaposlenicima da bi vama na siguran način osigurali ono što vam treba – bilo kredit, bilo zaštitu vaše imovine, bilo izvršenje transakcije na siguran način
    7. Ideja da decentralizirani sustav odličan jer vam omogućuje da kada god želite možete bez ikakvih pravnih okvira ulagati vaš novac u bilo koji startup pa onda vi biti ti koji ćete kreditirati bračni par u Tirani je blago rečeno suluda te proizlazi iz osnovnog nerazumijevanja funkcioniranja bankovnog sustava i centralnih banaka te samog koncepta države
    8. Autori većine članak o blockchain tehnologiji te razni Internet gurui koji se bave decentraliziranim financijama nemaju apsolutno nikakvo znanje o monetarnoj ekonomiji, pravnom sustavu i aktima koji reguliraju financijska tržišta niti shvaćaju ozbiljnost onoga što čine kada potiču kaos i destrukciju institucija koje su se mukotrpno gradile.
    9. Tvorci novih valuta i financijskih instrumenata nisu genijalci i dobrotvori poput Robin Hooda koji žele popraviti svijet nego najčešće vrlo pokvareni pojedinci koji iskorištavaju činjenicu da na Internetu nema cenzure i da mogu iskrivljavati činjenice te manipulirati njima kako god žele
    10. Kriptovalute nemaju nikakvu vrijednost, to nisu produktivna dobra, ulaganje u njih nije kao ulaganje u plemenite metale ili nekretnine. Kriptovalute nemožemo uspoređivati niti sa primjerice dolarima a još manje sa zlatom. Takve usporedbe su besmislene i upućuju na temeljno nepoznavanje manje-više svega….od ekonomije do prava.

    • Kresimir Koncic

      Kresimir Koncic

      11. 09. 2021. u 5:38 pm Odgovori

      1. S ovim se slažem; no ja nisam opisao uzroke nastanka krize već sanaciju tj. način na koji su spašavane određene banke ( poput Lehmana ) što je refleksija opisane neželjene asimetrije.

      2. Naravno, ali to je generalizacija opisa tehnologije koja se može primijeniti na svaku ( zlorabljenu ) tehnologiju.

      3. Apsolutno. Pogledajte sekciju B gdje se spominje građevinski sektor.

      4. Određene regule u kripto svijetu već postoje na razini fiat-crypto, a opsežnija regulacija dolazi i toga su svi svjesni. Vidjeti sekciju C, pod “Dugoročno”, a i sam uvod kolumne to opisuje.

      5. Sustav funkcionira osim za 1,7 milijardi ljudi 🙂 Učinak na okoliš je validan argument, no to vrijedi samo za Bitcoin mrežu što je tema za posebnu kolumnu. Pročitajte još jednom sekciju B – grafove usporedbe Ethereuma i Bitcoina.

      6. Naravno da banke trebaju nekako zarađivati i to nije sporno. Sporno je način na koji komuniciraju (promoviraju, prodaju) naknade i tarife – prešutna prekoračenja, različite tarife za istu razinu usluge… vidjeti cijelu sekciju A. Za razliku od centraliziranih, decentralizirani sustavi imaju naknade i programski kod globalno otvoren i transparentan svima.

      7. Miješate kruške i jabuke. Decentralizirani sustav tehnički omogućava navedeno. Pravna regulativa koja dolazi to naravno mora urediti na moderan i svrsi shodan način ( vidjeti sekciju C, “Dugoročno ” + izvor na detaljniji opis regulative https://www.netokracija.com/povratak-u-buducnost-savjeti-za-vladu-177723 )

      8. Ovo je subjektivna pretjerana generalizacija tj. mišljenje. Pogledajte prošlu kolumnu gdje je suradnja na razini trokuta akademija+država+industrija bolje opisana > https://www.netokracija.com/povratak-u-buducnost-hrvatska-it-industrija-analiza-177511, a svakako preporučam štivo od Ray Dalia za kojeg vjerujem da ste čuli. Njegov fond ima jedne od opsežnijih analiza kriptovaluta, najviše kroz prizmu monetarnih politika npr… https://www.bridgewater.com/research-and-insights/our-thoughts-on-bitcoin

      9. Isto kao točka 2 ili točka 8.

      10. Ima li “nešto” vrijednost ili ne, određuje prvenstveno društvo i tržište; potom i regulativa, a ne Milivoj. To vrijedi za bilo koja dobra i tehnologije – kako sadašnja, tako i buduća.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Startupi i poslovanje

250+ milijuna preuzimanja aplikacije možda upućuje na to da se u Photomathu danas “samo održava” – zapravo je suprotno!

Photomath aplikaciju danas s lakoćom koriste desetine milijuna korisnika mjesečno, a u pozadini te jednostavnosti koju vide korisnici nalazi se kompleksan i dobro uigran sustav baziran na umjetnoj inteligenciji koji ne prestaje inovirati. Pravi protagonist Photomathove priče zapravo je skup sofisticiranih softverskih proizvoda koji podupiru funkcionalnosti aplikacije i stvaranja sadržaja. Saznali smo više o njima!

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".