Blockchain & društvo budućnosti

Može li nas blockchain izvesti na put Zvjezdanih staza?

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

U redu, razumijemo da će kriptovalute mijenjati financijsko tržište – no što će se mijenjati izvan toga? Blockchain tehnologija otvara vrata novoj generaciji interneta vrijednosti – tko ima što više nije stvar vlasničkog papira. Iako još mnogo blockchain projekata ne uspijeva preživjeti, perspektiva koju ova tehnologija nudi za budućnost možda nije beznadna.

Još prije dvije godine blockchain je postao buzzword neodvojiv od – možemo reći čak i u sjeni – bitcoina, a poslije i ethereuma i digitalnih tokena, no malo mu se pažnje posvećivalo van financijskih aspekata. U nas poznat i kao tehnologija ulančanih blokova, blockchain bi ukratko mogao biti objašnjen kao jedinstveni zapis o bilo kojem skupu imovine ili transakcija, kojemu svatko može vjerovati.

Blockchain se i danas najviše spominje u kontekstu kriptovaluta kao tehnologija koja donosi kredibilitet i sigurnost novčanom poslovanju, a ipak – upravo financijske institucije su one koje oklijevaju svoje povjerenje staviti u takav sustav. Osim toga, u zadnje vrijeme se mnogo priča o blockchain tehnologiji i van sfere kriptovaluta.

Iako ta dihotomija potvrđuje kako se još mnogo neriješenih pitanja postavlja oko ulančanih blokova, mnogi im pripisuju da će biti pokretači Weba 3.0 i da će iz korijena mijenjati ustaljene prakse različitih industrija. No mogu li te promjene donijeti novu budućnost za nas Zemljane? Je li ovo naznaka novog doba – kao što je bio brz (komercijalan) razvoj Interneta koji su omogućili rast giganta poput Googlea i Amazona ili čak razvoj mikroprocesora koji nam je omogućio da od računala velikih kao dnevni boravci dođemo do mnogo jačih uređaja koji nam danas stanu u džep?

Od Start Trek vizije društva budućnosti kojemu je najveća svrha intelektualni napredak, do samoodrživih sustava, provodim vas kroz nekolicinu trenutnih rasprava, mišljenja, vizija i primjera kako se blockchain danas iskorištava i kako bi se još mogao iskoristiti.

Zvjezdanim stazama do utopije

Zašto Zvjezdane staze? Jer je to serijal koji će vjerojatno još desetljećima motivirati kako najzagriženije obožavatelje tako i razne stručnjake koji će između svemirskih avantura nalaziti nove političke i društvene teze budućnosti. Za one koji možda nisu upućeni, radnja Zvjezdanih staza smještena je u svemiru, na brodu USS Enterprise, kojim su u različitim postavama, kapetan i njegova posada istraživali “nove civilizacije i oblike života, mjesta na koja još nijedan čovjek nije kročio“.

Zvjezdane staze su osim velike istraživačke misije na male ekrane prvi put dovele viziju društva budućnosti gdje materijalna imovina gubi vrijednost s obzirom na obilje svega, gdje novac ne postoji, kao ni problemi poput gladi i siromaštva, a svi konflikti se nastoje riješiti bez nasilja. Utopija? Vrlo očito. No ono što nas ovdje trenutno zanima jest – koliko je zapravo moguće računati da nove tehnologije mogu biti temelj tim društvenim promjenama i da li smo već sada svjedoci prvih ostataka budućih revolucija koje će donijeti tehnologije 21., 22. ili 30. stoljeća.

Što su tehnologije budućnosti?

Zvjezdane staze već u drugoj polovici stoljeća predviđaju neke nove tehnologije koje su našle mjesto u stvarnom svijetu tek s početkom 21. stoljeća, redom: mobilne telefone, tablete, video pozive i pametne naočale. Sve navedeno osim Skypea možemo smjestiti u kategoriju hardvera, a budimo realni i Skypea ne bi bilo bez kamere i mikrofona.

No svijet tehnologije sada najviše zaokupljaju pitanja umjetne inteligencije, strojnog učenja, podatkovnih znanosti, proširene i virtualne stvarnosti. Sve ove tehnologije omogućuju nam da učimo i koristimo znanja od iskustava koja nužno ne moramo zbilja vidjeti i proživjeti. Dronovi za nas mogu detektirati jednu krumpirovu zlaticu sa stotinu metara visine, plinare mogu predvidjeti mjesecima unaprijed okolnosti koje će utjecati na potrošnju plina, a mi možemo iskusiti najbrutalnije mehanike istrebljivanja naših protivnika bez ikakvih posljedica.

Sve više izgleda kao da će upravo nevidljiva tehnologija mijenjati nađu svakodnevicu u skoroj budućnosti. Primjer tomu imamo upravo kod mikroprocesora koje pogone naše laptope, smartphone, pametne satove i ostale gadgete. Ono što vam nitko od prodavača u tech trgovinama neće reći – stiže kraj računala kakve poznajemo. Tehnologije i fizika iza tih procesora izvukle sve što su mogle, a to je početkom godine upozorio i CEO Microsofta, Satya Nadella. Kvantna računala koja će ih naslijediti još će dočekati generacija da ih usavrše, ali zato se zbog blockchaina možemo nadati Webu 3.0 koji će im biti dobar partner u budućnosti. Zašto blockchain tu itekako ima smisla, lijepo je navedeno u izvješću s World Economic Foruma:

Mogućnost blockchaina da stvara jedinstvene prilike za kreiranje i razmjenu vrijednosti u društvu dovest će do generacijskog pomaka u internetskoj evoluciji, od interneta informacija do nove generacije interneta vrijednosti.

Kako lanac blokova može utjecati na naše društvo?

Blockchain se može, kao i tehnologije koje sam spomenula, na jednak način povezati s idejom nečega što je konstantno i provjerljivo, ali ne mora biti i fizički manifestirano kako bi bili sigurni u njegovu postojanost i stabilnost. Ukratko, blockchain su ulančani bloketi podataka na mreži koji se kontinuirano obnavljaju. Koristeći kriptografiju kako bi se prijenos tih podataka zaštitio, blockchain omogućuje stvaranje decentralizirane digitalne baze transakcija. Svi korisnici na toj mreži odnosno nizu računala, mogu tu bazu provjeravati (i ostati pritom anonimni), a bilo kakva promjena mora biti odobrena od svih korisnika da bi se i zbilja dogodila.

Upravo i kroz tu ideju upoznajemo ključna obilježja blockchaina. Decentralizacija, transparentnost, sigurnost i brz protok nalaze su osnovnoj definiciji blockchain tehnologije koja omogućuje transakcijama (bilo kakve prirode) da budu dokumentirane u trajnom zapisu, bez posrednika, uz kriptografsku zaštitu i uvijek moguću provjeru. To znači da na vašem računalu neće postojati jedan originalni dokument čiju kopiju šaljete kolegama putem Slacka – već svi imate original. Takav original dokumenta možete svi mijenjati, ali oko bilo kakve promjene se morate i svi složiti. Suglasnost većine je jedan od najvažnijih principa nepromjenjivosti odnosno transparentnosti u blockchain tehnologiji. Zašto to može biti revolucionarno?

Zato jer u situaciji kada svatko od nas može postati aktivna, odgovorna i odlučujuća karika nekog lanca, dolazimo do prve prekretnice onog što bi moglo biti demokratsko i transparentno društvo.

“Zašto toliko entuzijazma oko nečega što je neiskoristivo u praksi?”

EthereumWorldNews

Ipak, tehnologije koje imaju potencijal utjecati na sveukupan društveni i poslovni život, sigurno će i poticati na različite polemike. Tako imamo danas situaciju gdje se i stručnjake proziva da kao zanesenjaci govore o blockchainu i bez razloga prave razliku između blockchaina upogonjenog kriptovalutama i same blockchain tehnologije, kao i da joj se pripisuje više mogućnosti nego što smo u stanju iskoristiti.

Dobra polemika oko toga da li je blockchain tehnologija koja će nas uvesti u budućnost, definitivno počinje člankom Kaija Stinchcombea koji kroz detaljnu analizu mogućnosti te tehnologije dolazi do zaključka kako trenutno povjerenje u blockchain – nije opravdano.

Kako bi potvrdio svoju tezu o neiskoristivosti blockchain tehnologije, Kai spominje nekoliko primjera, a u ove svrhe, meni je najzanimljivije istaknuti upravo onaj o sustavu glasovanja potpomognut blockchainom. Kai za primjer uzima “navodne prednosti” blockchaina za sustav glasovanja u slabo-uređenim i nestabilnim državama:

Zadržite svoje zapise o glasovanju u sigurnom repozitoriju kojem nitko nema pristup” zvuči kao prava stvar – ali hoće li vaš afganski seljak htjeti skinuti blockchain s nodea i dekriptirati Merkle root iz naredbenog retka na svom Linuxu kako bi samostalno utvrdio da se njegov glas uračunao? Ili će možda otvoriti mobilnu aplikaciju neke treće povjerljive stranke – poput neprofitne organizacije ili open-source konzorcija koji provodi glasovanje?

Naravno da od korumpiranih pojedinaca ne možemo očekivati savjesno i vjerodostojno upravljanje informacijama. Stoga Kai ima pravo u smislu da blockchainom nećemo ostvariti povjerljivost i vjerodostojnost tamo gdje to ne postoji, no njegova argumentacija je upravo kriva u pretpostavci da je zadaća blockchaina stvarati povjerenje. To bi bilo kao da banke ili zaštitarske tvrtke, koje u osnovi čuvaju naš novac i drugu imovinu – prozovemo zato što ne možemo vjerovati pljačkašima!

Zašto toliko entuzijazma oko nečega što je neiskoristivo u praksi, pita se Kai dok analizira situacije u kojima inicijalno povjerenje ne postoji. Argumentirajući kako zbog nedostatka povjerljivosti blockchain kao tehnologija nema smisla, Kai si zapravo i indirektno odgovara kako taj smisao i zapravo nije bitan za iskoristivost ove tehnologije.

Blockchain sustav ne može magično učiniti podatke točnima niti ljude koji barataju njima – povjerljivima, on je tu samo kako bi bio sigurnosna provjera tome da se s podacima nije ništa mijenjalo (nakon što su došli u lanac). Očekujući da će neka tehnologija moći ispraviti ljudsku nepredvidivu narav i moralne kompase u situacijama gdje su ljudi glavni akteri – je iskreno, blesavo. Između ostaloga, to me navodi i na zaključak kako je zabluda o blockchainu promišljati kao o tehnologiji povjerenja. Možda će za kriptovalute povjerenje ostati najbitnija karika, ali za primjenu blockchaina u drugim sferama i industrijama, blockchain će sve više preuzimati značenje decentraliziranog dijeljenja odnosno razmjene.

Industrije potpomognute blockchainom

Konkretnu primjenu blockchain tehnologije možemo vidjeti u mnogim industrijama, što itekako potvrđuje praktičnu primjenu i disruptivne promjene koje donosi. A zašto i kako blockchain donosi promjene, objasnio je Dr. Adrian McCullagh uz pomoć akronima FITS (fraud, intermediaries, throughput, stable data) koji opisuje obilježja industrija gdje će blockchain imati najviše utjecaja:

Blockchain će disruptirati upravo one industrije koje imaju vjerojatnost česte pronevjere, velik broj posrednika koji ne dodaju nikakvu vrijednost procesu, velik broj transakcija po sekundi i stabilne podatke.

Uz glavne principe blockchaina, boljke koje obilježavaju industrije poput zdravstva, energetike, transporta, osiguranja, humanitarnih aktivnosti – mogu doživjeti potpunu preobrazbu. Već danas se blockchain koristi u Švedskoj za registraciju zemljišta, za praćenje rude dijamanata u Africi, ali i isplatu državnih potpora u Velikoj Britaniji.

Financijske transakcije su sigurno prva stvar koja pada na pamet kada je u pitanju pronevjera, stoga nije ni čudno da su kriptovalute postale jedinstven entitet u razvoju blockchaina. Ipak, ako uzmemo u obzir i nešto naizgled benigno kao humanitarne aktivnosti – znamo koliko nepovjerenja se vrti u toj sferi, i da glave svih donatora vrve pitanjima “gdje će moj novac zbilja završiti“. BitGive je blockchain platforma koja je iskoristila mogućnosti da osigura donatorima da znaju točno u stvarnom vremenu kako se njihov novac koristi te koji su krajnji rezultati.

Što se tiče sfere života s karakteristično velikim brojem posrednika, sigurno želim izdvojiti zdravstvo. Gem je jedan od blockchain startupa koji je s finskim tech gigantom Tietom, ugovorio suradnju na sustavu koji će omogućiti puno brži i uređeniji pristup podacima koji se nalaze u bankama krvi i DNA registrima.

Uz blockchain iz Hrvatske možete biti suvlasnik solarne elektrane na drugom kraju svijeta, više o tome pisao je Ivan Szekeres.

Još jedan veoma centraliziran sustav koji će zasigurno doživjeti znatne promjene primjenom blockchain tehnologije mogla bi biti energetska industrija. Trenutna situacija na tržištu pokazuje kako je energetski sustav prilično nemilosrdan za nove aktere, igru vodi samo nekolicina, a bilo kakva proaktivnost od krajnjih korisnika je praktično korisna samo za vlastite potrebe. No, kao što već imamo primjera, iskoristivost viška i dijeljenje energije uz pomoć blockchaina prve su stavke koje bi mogle decentralizirati energetsku industriju i donijeti više samoodrživih sustava.

Stabilni podaci, koji zahtijevaju brz prijenos obilježavaju posebno digitalna izdanja poput filmova, serija ili glazbe koji se danas mogu reproducirati skoro bez ikakvog troška, a često se i prodaju – bez ikakve dobiti. Upravo zato ogromnu korist od blockchain tehnologije trenutno vide akteri iz sfere autorskih prava. Blockchain uz mogućnost autentifikacije prijenosa podataka može osigurati digitalnim izdanjima da ostanu netaknuta u procesima reprodukcije, ponovnog izdavanja, dijeljenja ili prijenosa, a autorima sigurnost da se njihova djela i zapisi neće mijenjati bez njihovog znanja i dopuštenja.

Možemo li biti bolji od nas samih?

Blockchain uistinu ima potencijala mijenjati poznate procese skladištenja, praćenja, distribucije i povezivanja – od toga kako prenosimo novac do toga kako dijelimo glazbu, geopodatke, energiju ili naše izborne glasove – to je činjenica bez obzira bili vi skeptici ili ne.

Ono zašto konačno i saga Zvjezdanih staza ima smisla u ovoj blockchain polemici jest upravo ideja da povjerenje i popravak ljudskog moralnog kompasa dolazi tek i samo od – nas samih. Kao što je izobilje Zvjezdanih staza dovelo do toga da ljudi ne razmišljaju o tome što i koliko imaju, već o svom intelektualnom i dobročiniteljskom prestižu, možda i viša svrha blockchaina ne bi trebala biti osiguravanje povjerenja i izvršenja obveze – nego decentralizirani kolektiv (crowdchain!) čija potpora i angažman mogu pomoći da dođemo do Novog Vrlog Svijeta.

Nazvali bi me utopistom ili mar(k)sovcem, ali vjerujte – ni meni ne izgleda vjerojatan scenarij da će odjednom ljudi prosvijetljeno htjeti biti dio kolektivne akcije za neku veću misiju od svog plaćenog rada – ipak, ako razmislimo kako se gradila jedna “obična i najveća” online enciklopedija kojom ste se svi sigurno služili, možda ne treba odbaciti vjeru u ljude – ili barem neke od njih.