Steve Lok: Starim načinima digitalnog marketinga je odzvonilo

Steve Lok, The Economist: Starim načinima digitalnog marketinga je – odzvonilo

Steve Lok je 'martech' stručnjak u poznatom The Economistu koji je protekloga tjedna gostovao u Zagrebu na konferenciji Data Science Economy održanoj u HUB385, u organizaciji agencije EVENTA01. Bio je to povod da sa Steveom razgovaramo o tome kako u tom poznatom mediju koriste ‘big data’, ali i povezivanju marketinga i tehnologije te iskorištavanju mogućnosti podatkovne znanosti u tvrtkama i organizacijama.

Za početak, od Stevea saznajem kako sam izraz martech predstavlja dvije stvari, ovisno o tome koga pitamo. Netko tko dolazi iz područja tehnologije će reći da je martech disrupcija tradicionalnog marketinga, s novim rješenjima u obliku platformi, podataka, magije tehnologije. S druge strane, marketingaši će reći da je martech tehnologija koja pomaže da rade brže, bolje i točnije. Steve dodaje da su obje strane u pravu.

Big Data je za nas ključan, imamo vlastiti Big Data koji “rudarimo” kako bismo imali što bolje uvide te vanjski Big Data koji koristimo za povećanje našeg dosega, da radimo stvari kao što je digital fingerprinting te iskorištavanje moći ogromnih setova podataka da vidimo “gdje smo”. To nam pomaže u rješavanju problema publike na različite načine.

Razumijevanje emocija iza korisničkih podataka (za prihode putem pretplate)

Steve je u Zagrebu na konferenciji Data Science Economy, održanoj prošli tjedan u HUB385 u organizaciji agencije EVENTA01, govorio o tome kako The Economist koristi podatkovnu znanost za svoj razvoj i poslovanje.

The Economist je izrazito fokusiran na stvaranje prihoda putem pretplate korisnika na njegov sadržaj te smo prepoznali da imamo različite priče za različite ljude. Kako bismo zaista razumjeli te dvije stvari, kupca i sadržaj, i kako se one sudaraju, oslanjamo se na podatkovnu znanost da bismo izvukli značenje iz dijelova podataka.

Objašnjava kako to znači da koriste podatkovnu znanost na dosljednim korisničkim podacima kako bi razumjeli njihovu emocionalno značenje.

Koristimo podatkovnu znanost, umjetnu inteligenciju i druge algoritamske procese kako bismo razumjeli kako tekstualni sadržaj znači različite stvari različitim ljudima, u različito vrijeme (od sekundi do godina). Na primjer, riječ jabuka ne znači isto danas i prije 10 godina. Kao niti riječ trump.

Koje alate koristi The Economist  za ostvarivanje marketinških ciljeva?

Govoreći o tome koje alate i tehnologije koriste u The Economistu, a kako bi postigli marketinške ciljeve, Steve kaže da ih ima mnogo i izdvaja samo nekoliko ključnih martech platformi kao što su CDP – Customer Data Platform, DMP – Data Management Platform, različite platforme za Performance Marketing te one za automatizaciju i suradnji različitih timova. Objašnjava i kako marketinški i data science tim funkcioniraju u The Economistu:

Ne samo da imamo data science tim u tvrtki, nego imamo i zajedničke podatkovne znanstvenike u području marketinga i analize podataka. Ponekad ih pitamo da potraže nova područja za istraživanje, za zanimljive publike. Ponekad ih pitamo da nam pomognu dokazati nešto što instinktivno osjećamo. To je još uvijek područje koje se razvija, ali svi su prilično zauzeti rješavanjem nekog problema

Malim koracima do korištenja potencijala podatkovne znanosti

A što organizacije mogu napraviti kako bi iskoristile potencijal podataka i podatkovne znanosti?

Ironično, ali krenite malim koracima! Nema potrebe da napadnete sve svoje podatkovne probleme odjednom. Zapravo, bavljenje s previše slučajeva upotrebe uzrokovat će previše poteškoća u radu, a da bi se dobili pravi rezultati. Međutim, najvažniji aspekt je da shvatite kako agregirati svoje izvore podataka što je brže moguće – to obično znači kupiti rješenje (postoje mnoga gotova) nego stvoriti vlastita, jer je brzina poslovanja danas takva da ne možete čekati interna rješenja.

Dodaje da se treba usredotočiti na to kako doći do najkvalitetnijih izvora podataka koje neka tvrtka ima na raspolaganju te one koji će dati najviše bihevioralnih informacija kada ih stavimo u matricu – poput izvora podataka koji se temelji na događajima stavljenog u matricu s izvorom podatka temeljenog na vremenskom periodu.

Kada počnete s otkrivanjem ključnih točaka preklapanja, možete početi s algoritamskom znanošću kako biste saznali što vam ti podaci govore (ponavljam, postoje desetine tvrtki koje su već napravile najbolju tehnologiju).

Starim načinima digitalnog marketinga je odzvonilo

Govoreći o tome zašto bi netko iz područja marketinga trebao poznavati različite vrste korisničkih podataka i njihove primjene, Steve daje zanimljivu usporedbu s CD-ovima i časopisima kojih više nema.

Starim načinima digitalnog marketinga je odzvonilo – i to može biti zastrašujuće. Dobra je vijest da smo zaista na početku te da ima vremena za učenje. Stvari se mijenjaju se brže nego što možemo pratiti, ali svi smo morali negdje početi. Da biste počeli, jako se dobro upoznajte s konceptima podataka prve, druge i treće strane te doznajte kako se razlikuju i po čemu su posebni. Oni će dati dobar temelj za razumijevanje ekosustava podataka o klijentima i korisnicima.

No, mnogi marketing poistovjećuju s kreativnošću, a mnogi marketingaši ne znaju kako analizirati korisničke podatke. Steve objašnjava kako je sposobnost vizualizacije i konceptualizacije ključna za razumijevaje podatka te da su to i ključne kreativne vještine.

Ako uzmemo u obzir da su podaci sami po sebi samo drugi jezik komuniciranja, možemo dizajnirati pristup za učenje tog jezika na način na koji bismo učili bilo koji drugi jezik – strukturu, formu, konjugaciju, prijevod. Podaci sami po sebi su samo “slova” vlastite abecede. Ako ih naučite sastavljati, čitati i pisati, bit će elokventni baš kao što bilo tko drugi može biti.

A kad je riječ o vještinama koje trebaju imati budući martech stručnjaci, moj sugovornik kaže unazad tri godine nije znao ništa o marketingu kao poslovanju te je tome pristupio tako da je počeo učiti od početka.

Mislim da svi imamo iskustva u svojim životima i poslovima koje možemo koristiti za analogiju konceptualizacije kako bi učili o podacima. Razmišljanje o dizajnu sustava i holističkim pristupima za rješavanje problema ključni su za kretanje prema poslu martech stručnjaka. Budući da ta uloga još uvijek nigdje nije dobro razvijena, postoji mnogo mogućnosti za pronađete što vam odgovara.

Propisi o zaštiti privatnosti podatka donose nove mogućnosti

Steve je također istaknuo kako će propisi o zaštiti privatnosti podataka stvoriti nove prilike na tržištu za inovacije. Zanimalo me što misli pod time.

Nadolazeći propisi o zaštiti privatnost podataka kao što je GDPR nametnut će pitanje razumijevanja podataka, od strane timova i ljudi koji su najbliži korisnicima, a to su danas marketingaši. Umjesto da pokušate naučiti novi jezik za ispit koji je sutra, ako počnete danas, pomagat ćete drugima kada dođe vrijeme i usavršiti svoje znanje. To majstorstvo će vam otvoriti nove vidike i industrije oko toga što je moguće kada smo na neki način ograničeni.

Budući martech stručnjaci – učite

Za kraj, pitala sam Stevea što bi savjetovao svim budućim martech stručnjacima.

Bez obzira na trenutnu situaciju i put prema ovom području, ne zaboravite ostati skromni. Industrija još uvijek nije zrela te i dalje raste nevjerojatnom brzinom. Zadržavanje poniznosti držat će vas otvorenima za nove ideje i načine kako raditi stvari dok se one mijenjaju oko vas. Učite od svojih vršnjaka, mentora i novih kolega – ali prije svega slušajte sebe. Ova industrija je u potrazi za liderima u misli i uvjerenju i treba nove buduće vizionare.

Komentari

  1. Berimir

    Berimir

    07. 07. 2017. u 12:43 pm Odgovori

    Ovi debelo zaostaju, marketingu općenito je odzvonilo. Sve manje je pristup Internetu preko ekrana, sve više IoT uređaji na sto načina, od Amazon Alexe preko AI algoritama nadalje. Tu marketnigu kakvog poznamo nema više mjesta, uključujući i ovaj njihov. Google Adwords je zadnji bastion marketinga kakvog znamo

      • Berimir

        Berimir

        10. 07. 2017. u 10:15 am Odgovori

        Prvo u toku je trajno smanjenje konzumerizma = manja potražnja = više bačenog novca na mktg = neisplativo jer su proizvodi sve jeftiniji i sve je manje kolača odvojivo za mktg.. Ljudi više ne vide reklame, pogledajte VL npr, to je naprosto iritantno.

        Drugo ekran ubrzano prestaje biti glavni kontakt korisnika sa Internetom i ta promjena se dešava sve brže. IuT uređaji tipa Alexa i AI artifical algo botovi će uskoro preuzeti naše traženje nečega. U tom modelu nema više klasičnih digitalnih reklama. Portali su zadnji bastion digitalnih reklama a i oni bivaju sve više zamijenjeni FB i ostalim modernijim načinima objave vijesti. Mobiteli doživljavaju zasićenje i pokazalo se da je ekran premali za neko suvislo reklamiranje bez da iritira korisnika. Npr mobilni VL lansira reklamu preko cijele stranice i ne možeš je zatvoriti. Zbog toga više ne idem na VL na mobu.

        Treće zbog svega toga cijena reklame pada a sajtova sa reklamama je sve više = sve manja zarada od reklama po sajtu.

        Da li će postojati propaganda u budućnosti, vjerojatno da iako u smanjenom obimu. Ali ne na način kako je danas vidimo. Potrebna je potpuna promjena paradigme a nje zasad nema na vidiku.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.