Startupi, obraz 'vamo: 10 šamara za vas zbog 2013.

Startupi, obraz ‘vamo: 10 šamara za vas zbog 2013.

Bila je zanimljiva 2013. godina. A sad slijedi šamar. Dapače, niz šamara da vas pripremimo za 2014. Dok su neki startupi dobili investiciju, neki su radili na sljedećoj generaciji health proizvoda u obliku - medvjedića, dok je pak Netokracija održala veliku startup konferenciju u Rijeci. Neki su zaradili, neki otišli u akceleratori, a drugi pak tek odlučuju što će u 2014. Puke događaje pretočili smo stoga u lekcije, odnosno, u vašem slučaju - startupi - šamarčine. Stoga, obraz 'vamo!

Startupi, obraz vamo'
Startupi, obraz vamo’

Bila je zanimljiva 2013. godina. A sad slijedi šamar. Dapače, niz šamara da vas pripremimo za 2014. Dok su neki startupi dobili investiciju, neki su radili na sljedećoj generaciji health proizvoda u obliku – medvjedića, dok je pak Netokracija održala veliku startup konferenciju u Rijeci. Neki su zaradili, neki otišli u akceleratori, a drugi pak tek odlučuju što će u 2014. Puke događaje pretočili smo stoga u lekcije, odnosno, u vašem slučaju – startupi – šamarčine. Stoga, obraz ‘vamo!

1. Zaradi tih prvih 1000 dolara ili zaboravi

Svaka čast što želiš biti sljedeći Facebook i Salesforce, ali još mi nisi dokazao da znaš zaraditi. I većina startupera ne zna. Kao što to 37signals ističu u svojoj seriji Bootstrapped, profitable and proud, investicije se uzimaju s razlogom, radi daljnjeg rasta, a samo u najgorim slučajevima zbog toga što nema drugog izbora, odnosno “nema para”. Ne prihoda, ne zarade, već “nema para”. Iako će nekad biti potrebno uzimati seed investiciju kako biste se mogli usredotočiti na proizvod i razviti ga uz savjete iskusnijih, pravi cilj bi vam trebao biti da zaradite s osnovnim proizvodom i potom uzmete investiciju kako biste mogli uspješno rasli. Makar da si dokažete da netko želi kupiti proizvod.

Za neke poslovne modele i projekte investicija je jedini način da se razviju, ali to ne znači da investicije smijete gledati kao free money koje je rješenje svakog vašeg problema. Ivan Klarić, primjerice, nije išao u akcelerator sa Score Alarmom, nego ga je prodao Hrvatskoj lutriji te taj kapital iskoristio za daljnji razvoj.

2. Pokreni prvo posao pa potom startup

Već mi je dosta startupa koji pokreću oni koji nikad u životu nisu ništa zaradili na svoju ruku pa uopće nemaju pojma o pokretanju tvrtke, kamoli projekta. Jesi isplatio plaću? Brinuo o državnim nametima i jesi li platio sve doprinose na vrijeme? Prodao klijentu uslugu ili proizvod prije nego što ti je na pamet pala fiks ideja “startupa” koji razvijaš? Prednost u pokretanju posla u nekom području je što ćeš 1) naučiti kako zaraditi sebi za plaću ukoliko ne nađeš investitora te 2) upoznati industriju u kojoj želiš razviti proizvod… Primjeri poput Shoutema ili slovenske Celtre pokazuju da se iskustvo itekako isplati… Ili pak, kako biste otkrili “tajnu” nekog uspješnog projekta, zašto ne biste za njih radili neko vrijeme i shvatili dobre prakse, kao što su Nordeusovci svoje prakse, primjerice u zapošljavanju, pokupili iz – Microsofta!

3. Izaberite pravu industriju – da je znate

Da, napravit ćete consumer proizvod iz Hrvatske. Da, vaš poslovni model bit će oglašavanje iako nikad niste prodali oglas. Nemojte se šaliti. Farmeron raste, jer su Matija Kopić i njegov tim osim sa softverom bili upoznati i s time kako farme funkcioniraju, makar bile najmanje. ManageWP je uspio, jer se Vladimir Prelovac godinama bavio razvojem za WordPress. Layeru dobro ide, jer su se osnivači naučili u prijašnjoj praksi – u Tomaževom slučaju Voxiju, ali i projektima koje je radio prije njih.

4. Ne glumi Silicijsku dolinu, ne živi startup lifestyle

Budite realni. Većina investitora ohrabruje življenje “startup života”, jer takav način rada opravdava njihovo postojanje. Imate ideju? Uđite u akcelerator. Dobro vam ide – MORATE skalirati uz dodatnu investiciju. Uz rizik da me prozovu što navodim iznimke, postoji primjerice velik broj startupova koji su bez velikih investicija uspjeli – kako u svijetu – tako i regiji. Nordeus i dalje odbija investitore (joj, imali su sreće). Za mnoge uspješne tehnološke tvrtke, poput Adriatic.hr, tek doznajemo, jer se skrivaju. Njih ne zanimaju prazne fraze i glumatanje uspjeha, već rad temeljen na prednostima područja u kojem se nalaze, što nas dovodi do…

samar-startup2

5. Izaberite pravu industriju – da ima smisla

Budite realni i pogledajte kakve tehnološke tvrtku u regiji uspijevaju. Ima iznimaka i specifičnosti, ali primjerice consumer (Talking Tom) i hardware startupa (Rimac) u jugoistočnoj Europi nema toliko. S druge strane, outsourcing razvojne agencije poput Infinuma ili pak B2B startupi poput activeCollaba i bugarskog Telerika uspjevaju u istočnoj europi. Gaming? Nordeus, bjeloruski Wargaming te zagrebački Nanobit pokazuju da to ima smisla. Zašto? U regiji primjerice ima jako talentiranih developera, ali ne i puno iskustva s consumer proizvodima ili uspješnim društvenim mrežama. U talentu je spas.

6. Pročitajte osnovnu literaturu, zaista…

Prijateljica mi je jučer komentirala kako se ne može načuditi onima koji se žele baviti internetskim marketingom, a ne znaju ni što je Basecamp. Isto vrijedi za startupe koji ne znaju što je seed runda, koji su investitori aktivni u regiji ili pak – još bitnije – tko im je konkurencija. Pročitajte Lean startup kako biste upoznali metodologiju, Netokracijin vodič kroz osnovne startup pojmove kako vas drugi ih ne bi učili, SEO u brojnim člancima i knjigama kako biste se znali pozicionirati na tražilicama itd. Kako biste prekršili sva pravila u svom uspjehu, ipak ih morate znati…

7. Manje obećajte, a nešto i napravite

Under promise and over deliver, rekao je Tom Peters. Najbitnija valuta koju imate u zajednici, koja će podržati vaš svaki uspjeh, je povjerenje i integritet. Čim počnete pretjerivati u obećanjima, ili ne daj bože lagati – to se pročuje. Iako biste trebali svakako komunicirati svoje uspjehe, pazite da za njih bude temelja u stvarnoj praksi. Iskusni osnivači, poput Farmeronovog Matije Kopića ili Shoutemovog Viktora Marohnića, znaju da moraju dozirati vijesti i “poentirati” kad imaju vijest, poput novog ugovora Pet minuta za razvoj Napsterovih mobilnih aplikacija vrijednog milijun dolara.

8. Investitori  vam moraju imati bolje “veze” od startup novinara

Zvučat će bahato (zbog čega se slobodno javite u komentarima), ali kad vidim investitora koji ima slabiji network od nas iz Netokracije, onda se pitam zašto im dopuštate da u vas investiraju. Kao što u regiji osnivači tvrtki uče tek osnove, tako su i investitori novi u ovom poslu. Stoga imajte kriterija i nemojte se prodati za male pare ljudima koji vam osim kapitala ne mogu pružiti kontakte, iskustvo i savjete za razvoj uspješnog tehnološkog startupa; tehnološko iskustvo ili iskustvo u industriji koju ciljate.

9. Nemojte biti naivni

Znaš da se startup zajednica temelji na entuzijazmu i dobroj volji, ali ne budi naivan – interesi su temelj svega. Inzistirajte na autorizaciji od medija da se ne biste kasnije čudili zašto su stavili “milijun” u naslov, iako im to niste spomenuli.  Tvoj investitor obećat će ti brda i planine i predložiti nepovoljne uvjete u termsheetu, jer pretpostavlja da znaš manje od njega i nemaš odvjetnika ili savjetnika koji će paziti na tvoje interese. Partner će te uvjeravati da ne morate ništa potpisati ili se dogovoriti, kako bi kasnije iskoristio te rupe. Upravo zbog toga što je startup svijet dio stvarnog svijeta trebaš pročitati osnovnu literaturu, nabaviti poštenog savjetnika  i 10 puta provjeriti prije nego pristaneš na tuđe uvjete suradnje – koliko god oni možda biti “industrijska praksa”.

samar-startup4

Zadnji (10.) šamar je simboličan, a zaista će vas stići ukoliko se sa svojim projektom ne javite Netokraciji. I prije nego je gotov i prije nego je spreman za javnost. Zanima nas što razvijate, s kim i za koga. Ne brinite, čak i ukoliko izbjegnete ovaj šamar Netokracija će vam kroz svoju rubriku “startupi i poslovanje” još mnogo šamarčina poslužiti u novoj, 2014. godini. Dotad, ruku ‘vamo – sve najbolje u sljedećoj startuperskoj godini!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marin

    Marin

    31. 12. 2013. u 2:00 pm Odgovori

    Kojem je to startupu objava na Netokraciji pomogla/ikako utjecala da bi se founder baš morao javiti vama, a ne recimo TNW-u, TC-u, RW-u ili nekom većem mediju?

    Molim bez ljutnje, ne podbadam, zanima me konkretni utjecaj medija (što lokalnih tipa Netokracija, što globalnih) na život startupa. Čak i u ovom tekstu postoje firme o kojima se nikad nije pisalo, pa se da zaključiti da se sasvim dobro snalaze bez medija, što izravno povlači pitanje – zašto se javiti ikojem mediju?

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      31. 12. 2013. u 2:55 pm Odgovori

      1. Jednostavan primjer: Nordeus – mi smo ih otkrili – iako su bili uspješni, objava na Netokraciji ih je otkrila developerima, designerima i olakšala im zapošljavanje, što je ključno za daljnji uspjeh. Layer, američko-slovenski startup, držao je ekskluzivu nama i Techcrunchu i nijednom drugom mediju. Lokalno im je bilo bitno da se zna što rade i kako – a za to smo najjači + Netocratic.com prate strani novinari, investitori itd. kao izvor o CEE regiji.

      2. Techcrunchovog Johna Biggsa smo doveli kroz TC meetups koji smo organizirali u regiju. Dobri smo i s vodstvom TNW-a, Mashablea i drugih te im često preporučamo naše startupe za follow up. U većini slučajeva – bolje je krenuti lokalno, refinirati priču i onda na globalno tržipte.

      Što se tiče javljanja medijima, iskreno o tome bih poseban članak. Primjer su Adriatic.hr i Nordeus: obje su se bojale izlaza u medije, ali im je to bitno u određenom trenutku zbog motivacije vlastitog tima (da se vide u medijima – dobar je osjećaj), potiče te kad te podrži zajednica te ponavljam – pomaže u zapošljavanju. Naravno, ovdje mislim da je bolje se javiti nama, jer nećemo stavljati u svaki naslov “milijun” 🙂 već ćemo saslušati priču.

  2. syntax_error

    syntax_error

    31. 12. 2013. u 2:17 pm Odgovori

    Svaka čast na kvalitetno podijeljenim šamarima 🙂 Ali smatram da firmama poput Infinuma i Pet minuta nije mjesto u startup svijetu i da su davno tu fazu prošli(iako mislim da nikada nisu ni bili startup). S druge strane Farmeron kao odličan primjer koji je pravi startup po definicij, ali ozbiljna je to firma već sada i mislim da su dovoljno “odrasli” i više nisu startup 🙂

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      31. 12. 2013. u 2:57 pm Odgovori

      Hvala na komentaru i slažem se. Po definiciji (profitabilni su i našli poslovni model) Infinum i Pet minuta nisu startupi, ali ovdje ih navodim kao primjer tehnoloških firmi 🙂 Farmeron pak još nije break even koliko znamo i traži svoj konačni smjer, iako je u tome zaista razvijen…

  3. Danijel

    Danijel

    31. 12. 2013. u 4:00 pm Odgovori

    Želio bih vjerovati Brkanu kad iskazuje entuzijazam, no cijela je ta industrija vrlo maglovita i popločena zakulisnim igrama, u čemu značajnu ulogu igraju, zašto to ne reći, i mediji.

    I tako neki (strani) tech blogovi navijaju za startupe u kojima imaju neki interes, neki pumpaju svašta jer također imaju agendu u tome. Neki (ustvari mnogi) startupi ulaze u posao motivirani da bi zaradili nabrzaka. Neki (ustvari mnogi) fondovi ulažu tuđi novac u stvari o kojima nemaju pojma a glavni im je cilj management fee a ne uspjeh startupa.

    I tako, ako netko misli da u svoj toj papazjaniji može naći svoje mjesto i ima nešto korisno za ponuditi svijetu, neka lijepo zaobiđe sve ove gore nabrojane faktore i obrati se direktno korisnicima. Kako? neka nađe načina. Sijela ova industrija posrednika sigurno nije tu da pomogne niti njima niti krajnjim korisnicima, nazdravlje

  4. Milan

    Milan

    06. 01. 2014. u 1:56 am Odgovori

    Meni je i dalje najsmesnije sto ljudi misle da Nordeus nije primio nikakvu investiciju, i da se sve desilo tako, odjednom, slucajno, kao u bajci 🙂

  5. Sasa Cvetojevic

    Sasa Cvetojevic

    06. 01. 2014. u 9:55 am Odgovori

    Najlajk na komentar kolege Spigela. Pridruzujem se s Olegovim :o)
    Vecina samara su skroz opravdani a IBB je cak bio i prilicno oprezan u samaranju. Nakon 3 generacije ZIPa, ja bih samarao jos nemilosrdnije 😉 Moje zrno soli : bih bio oprezan sa savjetnicima, jer kako ima investitora koji prodaju maglu, ali opet bez konkretne love ne mozes ni biti investitor, pa je ipak investitora lakse prepoznati – daleko je vise onih koji bi zeljeli biti savjetnici. Razlikujte savjetnike od krcatelja. Ovih drugih je daleko najvise, prodaju gustu maglu, a iz iskustva u nekim projektima kazem da kasnije budu vrlo opasni.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Novost

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...