U tradicionalnom smislu riječi, pojmove vodstva (leadershipa) i upravljanja (managementa) često koristimo kao sinonime. Međutim, razlike su i više nego samo semantičke prirode, posebno u slučaju mladih poslovnih organizacija s rizičnim i neprovjerenim modelima poslovanja koje se još traže – startupima.

U tradicionalnom smislu riječi, pojmove vodstva (leadershipa) i upravljanja (managementa) često koristimo kao sinonime. Međutim, razlike su i više nego samo semantičke prirode, posebno u slučaju mladih poslovnih organizacija s rizičnim i neprovjerenim modelima poslovanja koje se još traže – startupima.
Dakle, razlike postoje…
Uzmimo primjer organizacije koja je velika, postojana na tržištu, ostvaruje određene stope rasta, ali je generalno doživljavamo kao konzervativnu u svojoj naravi. Iskustvo, a i neka generalna percepcija, pokazuje da velike organizacije mogu preživjeti i sa slabim vodstvom, ali ako se oslanjaju na jaku i čvrstu upravljačku (management) strukturu.

Kad ste čuli za javno eksponirane vizionare iz IBM-a, stereotipan primjer kada se govori o velikoj korporaciji s jakom hijerarhijskom strukturom? Šanse su veće da ćete prije moći reći tko je CEO / founder niza startupa koji su svojom veličinom ili udjelom na tržištu zauzimaju milijunti dio promila diva poput IBM-a.
Vodstvo je stvar karizme, neke teže opisive aure koja se stvaru i koju lider projecira oko sebe i svojeg tima. To je svojevrsna manfestacija neke urođene vještine vođenja i inspiriranja ljudi. Naravno, nije da se lideri samo rađaju, liderom se i postaje, ali ako postoje neke predispozicije, onda je liderstvo snažnije, inspirativnije, vjerodostojnije osobi koja ga živi. Lideri služe nizu uloga u bilo kojoj organizaciji – ne samo u poslu već i u politici, kulturi, sportu… Oni su često i izvor inspiracije, primjeri u koje se volimo ugledati i koji nas mogu nadahnuti.
Struktura jednog startupa?
Posebno u kontekstu startupa razlika između vodstva i uprave dolazi do utjecaja. Po svojoj naravi vodstvo inzistira na procesima, manje ili više strogim pravilima i uređenim hijerarhijama. U startupima je situacija mnogo, u nedostatku bolje riječi, kaotičnija. Struktura se tek stvara, poslovni model se testira, proizvod vrlo često niti ne postoji ili je tek na razini ideje, a o nekakvoj profitabilnosti je suludo i govoriti.

Upravo u tim situacijama važnost lidera je neprocjenjiva. Ona ili on je osoba koja je u stanju i sebe i svoj tim inspirirati, pokazati pravi put i voditi, čak i ako sam nije 100 post siguran u svaki svoj korak. Odlučnost i hrabrost se cijene, ali ih ne treba zamijeniti s besciljnim jurišom u sigurnu propast. A u ranim fazama startupa vrlo je teško (nemoguće?) ocijeniti što je slučaj.
Ego ne pomaže
Iz ovoga je već jasno da je liderstvo nezamijenjiv i kritičan dio startup kulture. Osnivač ili njih više, mora imati tu karizmatsku karakteristiku, ali i jedan moment mudrosti u kojem se bori protiv najtežeg supranika: sebe. Naime, najveći neprijatelj odličnih lidera je nekontrolirani ego, a borba protiv njega je borba protiv protivnika koji gotovo uvijek unaprijed zna svaki potez i prije nego ga učinite.

Prvi udarac koji možete zadati egu je da se okružite ljudima koji su stvarno bolji od vas u svojim područjima. Onaj trenutak kada to zaista učinite i prepoznate vrijednost toga, ne zato jer ste to pročitali ovdje ili negdje drugdje, već zato kad u tome vidite i ljudski i poslovno ispravan potez, bit ćete na pravom tragu. Drugi, i iz osobne perspektive najvažniji korak, je razumijevanje uloge lidera u startupu ili timu: Vaš je posao služiti. Kratko i jasno – vi ste tu radi svojeg tima. Možete biti CEO, direktor, uprava, kititi se bilo kojim nazivom, ali što prije sami sebi u glavu usadite da je vaša glavna uloga služiti – imat ćete veće šanse za uspjeh. Služenje i ego? Sada je jasno zašto je jako teško biti izvrstan lider i zašto ih nema previše – borba koju pojedinac prolazi da bi to postao je vječna i često u suprotnosti s onim što se na prvu čini ispravnim putem.
Nemojte me krivo shvatiti…
Ovo nikako ne treba poistovjetiti s time da startupima vodstvo, menadžment u širem smislu riječi, nije potrebno. Potrebno i njegov značaj raste s rastom startupa. Pojavljuju se potrebe za organizacijom tima, odjela, za uspostavljanjem nekakvih funkcionalnih jedinica… Potreba za metrikom je tu praktično od pravog dana, itereativni proces učenja i prilagodbe također. Međutim, management kao takav ima ulogu potpore lideru, možda do neke mjere i racionalizaciji i konkretnoj provedbi vizije lidera – ali management nije sam sebi svrhom. Prerano uvođenje prekrute strukutre, razina upravljanja i ostalih tipičnih elemenata managementa može zagušiti kreativni proces i sposobnost i želju za eksperimentom i preuzimanjem rizika, guranja do granica i života na rubu, svega onoga što definira startup kulturu.
Dakle, startupi trebaju prvo lidere, snažne, jake lidere koji su dovoljno pametni da pobijede vlastiti ego i svoju funkciju prepoznaju u služenju timu i korisnicima, a potom trebaju i upravu koja će rasti zajedno s njima i služiti im kao potpora. Da parafraziram poznatu doskočicu: Leadership first!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Ivan Lozančić
10. 01. 2013. u 5:01 pm
Pohvala za članak! 🙂