
Inspiriran izvrsnom 6. generacijom, SPOCK inkubator želi pokrenuti znanstveni venture builder
Iako pokretači SPOCK-a nakon pola godine rada s timovima šeste generacije mogu ponosno reći da hrvatski deep-tech ima potencijala, sam ekosustav koji bi podržao daljnji razvoj takvih timova u Hrvatskoj ne postoji... još!
Demo day, u organizaciji FER-ovog Startup inkubatora zvanog SPOCK, ove je godine okupio timove ove i prošlih generacija, mentore, istraživače i profesore, stručnjake iz industrije i različite dionike domaće startup zajednice. Imali smo priliku poslušati nove inovativne ideje, ali vidjeti poznata lica koja i dalje uspješno rade.
Program je uspješno završilo sedam timova koji su sudjelovali na 22 radionice kroz šest mjeseci koje je vodilo više od 25 mentora, a među njima bio je i naš Ivan Brezak Brkan. Također, ova generacija se dodatno ističe zbog dviju činjenica. Omjer žena i muškaraca u programu bio je 50:50 i pet timova među svojim članovima ima zaposlenike Sveučilišta u Zagrebu, na što su Matija Srbić, voditelj inkubatora SPOCK i ostali kolege veoma ponosni.

Okupljena je najbolja generacija SPOCK-a
U punoj Sivoj vijećnici FER-a, kao uvod, Matija Srbić napravio je pregled aktivnosti i rezultata šeste generacije, ali i predstavio plan unaprjeđenja programa za sljedeće generacije.
Od samog početka programa ova je generacija pokazala veliki potencijal, naglasio je. Sudjelovanja na hrvatskim i međunarodnim konferencijama i natjecanjima te zasluženo osiguranih 300.000 kuna za razvoj projekata samo su neki od pokazatelja zbog kojih mogu reći kako su okupili najbolju generaciju.
Program je uspješno završilo sedam timova, a to su:
- Emolve – razvijaju emocionalnu analizu teksta uz pomoć umjetne inteligencije kako bi pomogao ljubiteljima poezije da pronađu željeni sadržaj pomoću tražilice koja rezultate filtrira prema emocijama;
- WearSense – kreira (bio)kemijske nosive senzore koji će fitness uređajima nove generacije omogućiti praćenje novih parametara, biokemijskih markera dobivenih analizom znoja;
- SeeMe – razvijaju softversko rješenju koje pomoću računalnog vida može razlikovati dijete od odrasle osobe kako bi se djeca bezbrižno kretala u sigurnom prostoru vrtića;
- NADES Design – nude potpuno održiv i inovativan pristup u proizvodnji biljnih pripravaka koji mogu imati anti-aging, antioksidativna, antitumorska i druga blagotvorna djelovanja;
- TONGUEO – razvijaju 2-u-1 rješenje koje osobama sa stečenim jezično-govornim teškoćama nakon moždanog udara omogućava funkcionalnu komunikaciju u svakodnevnim situacijama i samostalno vježbanje govora uz praćenje napretka;
- Fructus – razvijaju sustav koji realizira arbitraže između različitih mjenjačnica kriptovaluta i pritom ostvaruje profit, a njihova je vizija olakšati ulagačima neki aspekt njihovih financijskih pothvata i omogućiti im ostvarivanje veće dobiti na svoja ulaganja;
- Digicyte – žele digitalizirati uzorke tkiva uz pomoć skenera Marvin kako bi olakšali ranu dijagnostiku iz biopsija koja je posebice važna kod tumora; također, sa osnivačima smo napravili detaljan intervju povodom njihove pobjede koja im je donijela 200.000 kuna na Zagreb Connectu.
Također, članovi njihovih timova ne čine samo studenti, već i profesori s čak sedam fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (FER, FKIT, FSB, PMF, VEF, ERF i PBF).
Na radionicama su učili sve o razvoju startupa u ranoj fazi, od terminologije i faza razvoja startupa preko određivanja poslovnog plana i kreiranja pitch decka do pravnih procesa i pregovaranja s investitorima. Osim sudjelovanja na radionicama, članovi timova su imali i mnoštvo prilika za umrežavanje u startup ekosustav i upoznavanje osoba sličnih interesa i ambicija.
Dva izazova stvaranju domaćeg deep-tech ekosustava
Kroz rad s istraživačima s različitih fakulteta, uočena su i dva velika izazova koje je potrebno otkloniti za uspješno stvaranje hrvatskog deep-tech ekosustava, naglasio je Matija.
Prvi izazov – razumijevanje procesa transfera tehnologije.
Kroz svoj rad, SPOCK-ovci su primijetili kako su netradicionalne metode transfera tehnologije poput komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja kroz osnivanje spin-off tvrtki i razvoj startupa još uvijek velika nepoznanica za dobar dio znanstveno-istraživačkih institucija:
Dodatno, velik broj znanstveno-istraživačkih institucija nema jasan plan za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja.
Dio problema je svakako i nepostojanje ureda ili stručnjaka za transfer tehnologije na razini pojedinih institucija što uzrokuje i nepostojanje pravilnika o upravljanju intelektualnim vlasništvom. Kada se istraživači i nađu u prilici da komercijaliziraju rezultate svog istraživanja, pravila i procedure na razini institucije nisu jasna:
Rješenje ovog problema vidimo kroz raspisivanje poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za jačanje mnogih ureda za transfer tehnologije za institucije s jasnim planom i strategijom za upravljanje intelektualnim vlasništvom.
Drugi izazov – kako premostiti dolinu smrti?
Drugi izazov je jasno vidljiv i na globalnoj razini, a to je kako premostiti fazu u razvoju proizvoda u kojoj se javlja kroničan nedostatak istraživačkih resursa jer je projekt u prezreloj fazi da bi spadao pod istraživački projekt. Tu je još i kroničan nedostatak komercijalnih resursa jer je projekt u preranoj fazi da bi spadao u komercijalni projekt.
Ovaj problem ćemo pokušati djelomično riješiti kroz izgradnju deep-tech ekosustava koji će uključivati znanstveno-istraživačke institucije koje imaju projekte zrele za komercijalizaciju, uspješne hrvatske startupe s bogatim iskustvom razvoja inovativnih rješenja kroz startup model, industrijske lidere koji žele pronaći inovativna rješenja u području njihovog interesa te specijalizirane investicijske fondove koji ulažu u transfer tehnologije.
SPOCK priprema znanstveni venture builder!
Na Demo Dayu Matija je tako najavio i sljedeće planove koje u SPOCK-u imaju da se to i ostvari. Kao središte tog ekosustava žele pokrenuti venture builder za deep-tech startupe pomoću kojeg će dionici dijeliti resurse i surađivati na razvoju startupa koji se temelje na rezultatima znanstvenih istraživanja. Više detalja o samom programu i partnerima saznat ćemo u rujnu, navodi Matija.
U drugom je dijelu programa došao red na timove. Svaki je tim predstavio svoj projekt u tri minute nakon čega je publika postavljala pitanja. Svi su timovi pokazali veliki napredak od početka programa i dali odlične odgovore na postavljena pitanja, ističu iz SPOCK-a. Uz pitanja je publika dala i nekoliko savjeta koji će zasigurno biti od pomoći članovima timova u njihovom daljnjem razvoju.
Ako želite saznati više o SPOCK-ovim generacijama startupa svakako pogledajte njihova predstavljanja na službenim stranicama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.