Od učenika do učitelja, od Axilis škole JavaScripta do predavača i posla

Od učenika do učitelja, od škole JavaScripta do predavača i posla (uz rad na startupu)

Dok još studiramo, posebice ako je riječ o tehničkim fakultetima, mnogi naši potezi, od sudjelovanja u hackathonima i drugim natjecanjima do pohađanja kakvih dodatnih edukacija, mogu poprilično utjecati na našu buduću karijeru. Živući primjer toga je Sergej Jakovljev, student FER-a, koji je pohađao prvu Axilisovu školu JavaScripta, da bi na drugoj bio pozvan i kao predavač te zaslužio i praksu u toj tvrtki. Uz sve to, radi na startupu Midnighty koji je nedavno odnio čak dvije nagrade na natjecanju App Start Contest, a u razgovoru nam otkriva kako se sve to može uskladiti uz fakultetske obveze.

“Svakako se uz faks educirajte u području koje vas zanima. Faks daje podlogu, ali stvari koje se koriste u stvarnosti jedino se nauče radom na stvarnim projektima, bilo to na poslu ili u slobodno vrijeme”, Sergej savjetuje kolegama studentima. Savjet je isprobao na sebi, baveći se razvojem softvera još od srednje škole, kada je počeo i kreirati prve konkretne projekte za natjecanja učenika srednjih škola. Danas se na takvom natjecanju nalazi u žiriju, a to nije prvi put da je od učenika postao mentorom – slično se dogodilo kad je počeo pohađati Axilis JavaScript School, da bi već na idućem ciklusu radionica nastupao kao predavač.

Otkriva što ga je ponukalo da se uopće prijavi na edukaciju, s obzirom na postojeće znanje razvoja softvera.

Otprije sam imao iskustva s HTML-om i CSS-om kroz rad na vlastitim projektima gdje sam se već susreo s JavaScriptom, ali nisam imao potrebu ni vremena pošteno ga naučiti, već bi se njegovo korištenje svodilo na kombiniranje primjera s interneta.

Kada sam na Facebooku vidio najavu za Axilis JavaScript School, činilo mi se kao prava prilika naučiti ga jer, za razliku od pregledavanja online materijala, mogao sam postavljati pitanja, imati mentore na raspolaganju, a na neki način bio sam prisiljen pratiti tempo obrađivanja gradiva na radionicama.

Na samim radionicama bile su pokrivene sve osnove, nakon čega smo dobili opcionalnu domaću zadaću za idućih tjedan dana. Ono što mi se posebno svidjelo bili su prijedlozi korisnih dodatnih materijala koje sam u slobodno vrijeme pokušavao proučiti.

Navodi kako je na kraju dobio dobru podlogu za korištenje tehnologija koje su se obrađivale, kao što je React, za koji do samih radionica nije ni znao da postoji, a na kraju je bio u stanju napraviti jednostavan projekt pomoću svih njih.

Nakon radionice – poziv za praksu

Nakon pohađanja prve Axilisove škole JavaScripta, Sergej je dobio ponudu za praksu, a već je na idućoj školi bio predavač.

A onda je od Axilisa došao poziv na ljetnu praksu na završetku radionica. Iako nije bio siguran kako bi uz obveze na fakultetu uskladio posao, prevladao je interes na radu s projektima, stoga se uspio organizirati.

Tijekom osam mjeseci rada na projektima imao sam priliku stvarno utvrditi znanja naučena na radionicama. Kada se pojavila prilika sudjelovanja na novim, ovogodišnjim radionicama, rado sam se javio kako bih dio iskustva koja sam stekao pokušao prenijeti drugim studentima.

Radionice, poput one koje je pohađao, daju dobru nadopunu onome što se radi na fakultetu, kaže, posebice jer se u sklopu studija, nažalost, i dalje obrađuje poprilična količina gradiva koja velikom broju studenata nikad neće biti korisna. S druge strane, dosta novih tehnologija i konkretnih znanja potrebnih u svakodnevnom radu na većini smjerova gotovo se ni ne obrađuje, smatra Sergej.

Ovakve mi se radionice čine kao odličan način za naučiti vještine koje se uistinu koriste i to baš od programera koji svakodnevno rade s njima, što se za dobar dio fakultetskih predmeta ne može reći.

Uspjeh s vlastitim projektom, Midnighty

I nije lagao kad je rekao da voli rad na projektima – s timom radi na razvoju projekta Midnighty, web aplikacije koja omogućuje korisnicima jednostavan i brz pronalazak lokala u blizini koji su otvoreni u kasnonoćne ili ranojutarnje sate, kada većina poznatih lokala više ne radi. Tipičan studentski problem, ali samim time je rješenje nastalo kao odgovor na njega:

Nastao je upravo iz problema s kojim smo se i sami suočavali – subota je, 5 sati ujutro, a mi ne znamo gdje bismo mogli nešto pojesti. Roštilj petkom se odužio dugo u noć, ponestalo je pića i cigareta i jedino pitanje koje nam se nameće je: Gdje je najbliža benzinska koja radi?

Kako nismo uspjeli pronaći dovoljno dobru alternativu, odlučili smo se sami iskušati u rješavanju tog problema. Dva mjeseca kasnije pojavio se Midnighty.

Tim 4B, u kojemu se nalazi i Sergej, na App Start Contestu osvojio je dvije nagrade s projektom Midnighty – za treće mjesto i najbolju prezentaciju.

Projekt je osvojio dvije nagrade na nedavno održanom App Start Contestu, za treće mjesto i za najbolju prezentaciju. Sergej kaže da su tu bila presudna dva faktora, a prvi od njih bilo je upravo ono prethodno programersko iskustvo koje je stekao u radu na projektima, ali i na ranijim natjecanjima. Tamo je na vlastitim greškama naučio kako dobra prezentacija treba izgledati i koliko je važno da projekt rješava stvarni, a ne imaginarni problem.

Drugi i glavni faktor je tim. Koliko god se možda činilo neobično da Petar, student FSB-a, radi poslovni dio ili da Lara, studentica krajobrazne arhitekture, radi web dizajn, u usporedbi s Nikom i Jasnom s FER-a koje su sudjelovale u programiranju, upravo ta iznimno različita prethodna iskustva pojedinih članova su nam omogućila da projekt provedemo na vrijeme i na potrebnoj razini.

Iskoristio bih ovu priliku da još jednom pohvalim cijeli tim i zahvalim im na uloženom trudu i radu bez kojih finalni rezultat ne bi bio ovako dobar.

“Samo sat vremena na dan dovoljno je za rad na vlastitim projektima”

Nije jednostavno uskladiti sve obveze koje ima, priznaje, ali sve je stvar prioriteta – za stvari koje su nam stvarno važne i zanimljive uvijek nađemo vremena.

Meni su vlastiti projekti i posao stvarno užitak pa sam zbog toga za njih spreman osloboditi vrijeme, makar to značilo ne gledati više serije ili prestati ići na dvije kave s prijateljima dnevno.

A za sve koji tvrde da nemaju vremena za rad na vlastitim projektima: samo sat vremena dnevno je i više nego dovoljno, ali tada stvarno treba biti i ostati ustrajan.

A na Sergejevom primjeru, ustrajnost će se, vjerujem, doista isplatiti – dosadašnji rezultati samo su dokaz tomu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Neven

    Neven

    21. 06. 2017. u 2:06 pm Odgovori

    Daleko je od istine da je sat dnevno dovoljno za vlastiti ozbiljan projekat. To je po amaterskom principu ako prođe prođe, za ozbiljan projekat trebaš raditi po cijeli dan mjesecima..

    Inače ostaje nejasno zašto ljudi misle da su programeri najpozvaniji pokretati startupe za razna područja. Porgorameri su uglavnom usko specijalizirani i uglavnom nemaju pojma o širokom broju industrija u kojima osnivaju startupe. Zato su i rezultati poražavajući, pa je danas lakše dobiti na lutriji nego dobiti malo veći kapital za svoj startup.

    Startupe bi trebali osnivati ljudi koji su stručni u svojim područjima, a programeri bi trebali samo isprogramirati kod i to je to. U ovoj industriji je puno toga čini se naopako. I sam sam programer i to mi daje za opravo da kažem ono što vidim oko sebe.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.