Od design-driven do data-driven tvrtke, kako je Score Alarm postao Superology

Još davne 2012. pisali smo o Score Alarmu kao najzrelijem hrvatskom startupu nove generacije. Tada poznatiji kao aplikacija za praćenje sportskih rezultata, projekt Ivana Klarića obećavao je mnogo, ali istovremeno se morao nositi sa svim problemima razvoja startupa u ono vrijeme.

Od investitora do fondova, sve što je iole vrijedilo bilo je u inozemstvu, pogotovo jer im nije bio cilj naći nekoga samo zbog novca. Trebali su “pametni novac“, ali nije ga bilo… Sve to natjeralo ih je da bootstrapaju i pivotiraju proizvod nekoliko puta, ne bi li pronašli i poslovni model koji bi im omogućio održivo poslovanje. Našli su ga u B2B2C segmentu, prodavajući svoje aplikacijsko rješenje sports betting tvrtkama diljem Europe.

Njihov pitch sports betting tvrtkama tada bio je prilično jasan, prisjeća se Ivan Lulić, generalni direktor danas rebrendiranog Score Alarma odnosno Superologyja, s kojim sam imala priliku vratiti se kratko u prošlost da bi mogli komentirati gdje su danas i što im slijedi.

Pristupili smo im jasno: Ljudi koji se klade žele sportske statistike, imate li ih vi? Ako nemate, oni će te informacije potražiti drugdje, kod drugih aplikacija, brendova… Tražeći statistike, oglasi će ih navesti na konkurenciju, i eto izgubljenih korisnika. Naš prijedlog bio je “upakirat ćemo vaš betting i naše statistike u jedan proizvod kako bi korisnici imali sve na jednom mjestu.”

Kad postavljaš temelje tvrtke, raditi sve je neprocjenjivo

Tih dana Score Alarm funkcionirao je mnogo drugačije. Još malen tim od samo par ljudi radio je tipično startuperski. Svi su radili sve. Ivan se prisjeća kako je tada pod titulom product menadžera vodio integracije s inozemnim klijentima, ali i uskakao u QA poslove, financije i zapošljavanje.

Gušt ti je raditi sve u tom trenutku jer imaš nekakvu svrhu i nekakvu viziju što želiš napraviti. Ništa ti nije, da tak velim, ispod časti.

No, najvažnije, ističe Ivan, kasnije takva iskustva puno vrijede jer znaš kako stvari funkcioniraju u svim segmentima. I njemu i timu je to na kraju omogućilo da dobiju širu sliku kako će izgraditi tvrtku.

To je iznimno vrijedno iskustvo i kad zapošljavate ljude kasnije i kada postavljaš stvari koji nisi imao priliku prije raditi. Kad gradiš temelje od nule, čak i kada je to samo do nekih 5%, već ti to pomaže da znaš što tražiš od osobe koja treba postaviti stvari od 5 do 50%.

Na samim počecima, gurali su Score Alarm intuitivno – to je uključivalo malo istraživanja tržišta i implementaciju onoga što se njima činilo da korisnici trebaju. Bili su design-driven, kao jedni od prvih koji su u ono vrijeme sports betting industrije razvijali mobile native proizvod. Znali su, budućnost će biti u rukama korisnika.

Kako je stigla super prilika da napokon primijene svoja znanja?

Taman negdje oko 2016., uz niz suradnji s nacionalnim lutrijama i većim sports betting kompanijama, ubrzo ih je primijetio i Superbet, jedan od najvećih europskih online betting operatera. Oduševljeni što su napravili kod konkurencije i sami su počeli s njima surađivati. Odlično su kliknuli, a nakon par mjeseci Superbet se odlučio i na akviziciju.

Nama je ta akvizicija bila prekrasna. Ne zbog exita samog po sebi. To nije bio tipični exit gdje netko kupi tvrtku zbog ljudi, uzme kadar pa tvrtku i članove rastavi na sve strane. Oni su nas kupili zbog know-howa zato što znamo voditi nativni proizvod u sports betting industriji. Jer, mi smo imali i iskustvo iz područja i radili smo špicu digitalnog proizvoda – što su tada bile nativne aplikacije.

Dobili su šansu da razvijaju proizvod onako kako oni najbolje znaju, iz iskustva koje su usvojili u tih zadnjih 5-6 godina.

Oni su nas kupili da mi njima pokažemo kako se radi digitalni proizvod, a ne obratno. Situacija je doslovno bila: “recite nam što da radimo”. Nama je to odgovaralo jer smo već bili umorni od ogromnih korporativnih klijenata koji u principu nisu baš imali nekakvu viziju i morali smo se boriti za svašta.

Superbetova vizija nije skromna. Žele postati najbolja sports entertainment & betting tvrtka na svijetu, a Superologyjev tim jedna je od najvažnijih karika koja Superbetu omogućuje da kroz najbolji online proizvod dobije priliku istaknuti se na globalnom tržištu. Dan danas se to vidi i u načinu kako su rasli.

Da bi imao najbolji proizvod moraš imati najbolje funkcionalnosti, da bi imao najbolje funkcionalnosti moraš imati najbolje timove koji će ih izgraditi. Da bi imao takve timove moraš imati kvalitetne ljude, zato treba paziti kako zapošljavaš. Mi smo komotno dosad mogli imati 100 ljudi, ali imamo ih 60.

U procesu skaliranja nema mjesta mikromenadžmentu

Nakon godinu dana pod Superbet grupacijom, Ivan i ekipa uigrali su se ozbiljno u novom okruženju. Znali su točno što žele rješavati kako bi mogli nastaviti skalirati posao da postignu takvu viziju. Prva stanica bila je da timovima omoguće da postanu najbolji, a to se nije moglo uz klasičan waterfall pristup kojim su započeli priču, napominje Ivan:

Sve znanje se onda koncentrira kod 2-3 ljudi. To nije dobro, osim što tih par ljudi nema dovoljno specifičnog znanja, nije održivo – ne možeš tako rasti.

Kako je proizvod postajao sve veći i timovi su se trebali početi dijeliti. Educirali su se kako i odlučili podijeliti proizvod na cross-functional timove gdje svaki tim “owna” dio proizvoda i razvija ga u skladu s vizijom cijelog proizvoda.

Svaki tim autonomno vodi svoj dio od istraživačke (discovery) faze do isporuke (delivery), a svim članovima tima u svakom su trenutku dostupni relevantni podaci. Upravo zbog toga apsolutno svaki član tima može postaviti i testirati novu hipotezu – i na taj način pokrenuti razvoj proizvoda. U tom slučaju, podaci su često ta iskra koja pokreće inovaciju.

U Superbetu tako trenutno postoji 10-15 proizvodnih vertikala gdje je svaka zadužena za jedan dio proizvoda, a Superology danas kao R&D inovacijski lab unutar grupacije vodi dio tih vertikala. One su sačinjene od nekolicine timova s po 7-8 članova. Svaki tim koji ima potrebu rasti više od toga bitno je podijeliti u dvije podvertikale, Ivan objašnjava na primjeru:

Zamislite da pokušavate proizvesti najbolje moguće računalo. Tu imamo kućište, monitor, tipkovnicu… Svaki tim radi jedan od tih elemenata. Ako uzmemo tim koji radi tipkovnicu, oni rade na tome neko vrijeme, stvarno su napravili tipkovnicu i došli do onih 90%. Za onih 10%, u kojima stvarno želiš biti izvanredan, tu dijeliš tim. Onda će jedan biti zadužen samo za slova, a drugi radi ostale tipke. Tako se timovi razdvajaju i specijaliziraju i tako svaki tim ima ownership da radi jedan dio proizvoda od početka do kraja. Vode se vizijom i kontekstom, a ne strogim uputama stakeholdera.

10% digitalnog proizvoda koji čine razliku

U međuvremenu, trebalo je polirati ne samo timsku strukturu već i proizvod. Tržište aplikacija koje nude sportske rezultate s vremenom je postajalo mnogo zasićenije.

Napraviti nekakav proizvod općenito, do nekakvih 80-90% je zapravo “low hanging fruit”, odnosno pobereš sve ono što je očito potrebno korisniku. Ali onih 10% čine razliku između toga vrijedi li kompanija pola milijarde ili 10 milijardi. E, za tih 10% ti, uz vrlo usku podjelu unutar tima, trebaju i ozbiljni podaci. Cilj je krojiti svoj proizvod prema podacima jer pretpostavke kao takve neće vas dovesti daleko.

Možemo pretpostaviti da korisnici koji se klade trebaju XY od aplikacije, objašnjava Ivan dalje. To je, primjerice, njihova osnovna potreba, ali ona dodatna stvar koju nudite – to je ključna razlika. Podaci su oni koji vam omogućuju da otkrijete što će biti dodatna vrijednost zbog koje će korisnik doći i ostati kod vas, zaključuje.

O tome kako izgraditi internu kulturu koja će timove orijentirati prema data-driven pristupu rada Ivan će pričati na nadolazećoj konferenciji SuperMinds uz utemeljitelja growth hackinga – Seana Ellisa.

Super technology = Superology

Godina je 2021. – stiglo je vrijeme i za još jednu promjenu. Promjenu brenda. Kako je pala odluka da im je to potrebno? Odgovor je lako povezati sa svim što je prethodilo, pojašnjava Ivan.

Iako smo operirali na razini B2B2C, mi nikada nismo bili agencija. Nismo radili proizvode po narudžbi. Mi smo imali svoj proizvod. No, naše ime Score Alarm nije bilo brend koji je bio vidljiv korisnicima, to je bilo samo ime developerske tvrtke koja je razvijala specifično rješenje. Kada smo radili aplikaciju za Talijane, Mađare i za Nijemce, te aplikacije su se zvale svojim imenom…

Osim iz sentimentalnih razloga, ostaviti Score Alarm iza sebe stoga nije bilo teško, dok im s druge strane rebrending daje priliku da se aktivno posvete employer brandingu koji se dosad događao isključivo organski, iskreno će Ivan. Danas Superology tako ne predstavlja pojedinačan proizvod već inovacijski hub koji stoji iza tog proizvoda. Superology u Zagrebu, koji danas broji 60 ljudi, bavi se istraživanjem i razvojem za cijelu Superbet grupu.

O tome kako su do toga došli na SuperMinds konferenciji pričat će ne samo Ivan, već i kolega Mario Lovreković na predavanju “Najbolja prečica do inovacije.”

Ova poludnevna konferencija se održava uživo u prostoru Laube, a kotizacije za konferenciju trenutno su dostupne po cijeni od 150 kuna preko Entria!