Osnivači hrvatskih ICT tvrtki otvoreno na RockPaperFoundersu – što su krivo radili, kako su se financirali?

U organizaciji Netokracije, Krapinsko-zagorske županije, Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, Svjetskog investicijskog ureda poslovnih anđela Hrvatske te Zagorske razvojne agencije, RockPaperFounders pokrio je teme razvoja i rasta, financiranja i vođenja tima kroz tri panela, a sve se zaključilo na F***Up večeri sa stvarnim iskustvima poduzetnika i stručnjaka koji su ih podijelili kako bi drugi mogli učiti i iz njihovih grešaka.

Prvo i osnovno, pametan i usmjeren rast

Nakon umrežavanja 1-on-1, program konferencije otvorio se s prvim panelom koji se posvetio temi rasta. Na panelu su sudjelovali Mario Buntić, suosnivač TalentLyfta, domaćeg alata za regrutaciju talenata te Goran Deak, osnivač Top Digital Agencyja koji spaja digitalne agencije s klijentima koji traže agencijske usluge.

Iako su njihovi putevi različiti, boljke koje ih more su uglavnom slične. Kao i većina poduzetnika s idejom ili MVP-om – mislili su da čitav svijet čeka samo na njihovo rješenje. Mario ističe kako je to upravo bio i njihov problem.

Kao developeri, godinu dana smo se zatvorili i samo radili na proizvodu. Kad smo ga završili, na stranicu nitko nije došao – tek smo tada počeli razmišljati kako doći do ljudi.

Iako su imali konkretnu viziju, napraviti tvrtkama sveobuhvatno rješenje za regrutaciju novih kandidata bez inputa krajnjih korisnika nije održiva opcija. Kako se nadovezao Goran, koji je i prije TDA razvijao manju tvrtku, u bilo kojem poduzetničkom pothvatu najbitnije je dobiti informacije od potencijalnih klijenata: Je li to ono što žele, kako bi oni koristili to što radite i bi li uopće koristili?

Napravite proizvod čim prije i upitajte korisnika je li to ono što želi, što prije – uštedjet ćete vrijeme i novac.

Kako zaključuje Goran, rani korisnici su vaš krivulja učenja i vjerojatno mnogo puta na početku nećete im moći osigurati najbolje iskustvo, no dodaje kako je bitno da što prije ispravite grešku. Prvi neće biti najzadovoljniji jer svi očekuju sve savršeno na prvu, no Goran i Mario poručuju:

Nemojte se obeshrabriti – naučite objasniti korisniku da jeste u ranoj fazi, dajte im benefite, popravite.

Za rast bez velikih financija, content je dušu dao

Oba startupa, kako TalentLyft tako i TDA, iako samofinancirani u početku, zabilježili su značajan rast posvetivši se content i inbound marketingu. Stvarajući konkretan i praktičan sadržaj koji korisnicima pomaže riješiti problem ili ukazuje kako im njihov alat odnosno platforma u tome mogu pomoći, srž je onoga što čini ovu podvrstu marketinga.

U TalentLyftu su se od samih početaka posvetili contentu, a danas na svojoj stranici imaju mnogo više korisnih materijala od tematskih članaka na blogu. HR stručnjacima su na raspolaganju i predlošci za različite vrste oglasa, webinari na određenu temu, ali i eKnjige te rječnik (u nastajanju) kojim se regruterima mogu približiti određena zanimanja.

A što uopće sadržaj znači jednoj platformi? Kako objašnjava Mario, prateći dobar sadržaj, “ljudi u vas dobiju povjerenje i pitat će vas za savjet čak i ako niste broj 1. kompanija u industriji”:

Inbound i content marketing neće se izgraditi preko noći, uzmite si godinu-dvije kako bi došli do rezultata, a kad napokon pogodite i količinu i kvalitetu, imate besplatan kanal prodaje što svatko teži da postigne.

Iako kao osnivači nisu bili vični pisanju pa tako ni rani tim koji su okupili oko sebe, Mario i Goran nisu odustajali. Kasnije su u produkciju uključivali stručnjake poput psihologa i sociologa odnosno kolege urednike koji im mogu pomoći da isporuče dobar sadržaj na konkretnu temu jer…

Vrijeme se promijenilo. Algoritam danas preferira kvalitetan sadržaj. Trajanje pozornosti korisnika na društvenim mrežama sve je manje. Sve je teže uhvatiti korisnika te morate dostaviti kvalitetu zbog kojeg će palac stati na vašem sadržaju.

A kad stane na sadržaju, vodite ga za ruku i do načina kako mu u svemu tome upravo vaše rješenje može pomoći.

Kapitala napokon ima, ali to nije znak da trčite slijepo za njim

Na panelu o kapitalu, koji je moderirala Netokracijina voditeljica projekata Tena Šojer, sudjelovali su Luka Sučić (æternity Ventures), Stevica Kuharski (Fil Rouge Capital), Gordana Ćorić (Vern) i Željko Švedić (TestDome). Okupljene su upoznali s različitim mogućnostima prikupljanja kapitala za poduzetničke pothvate, od venture kapitala do samofinanciranja, kao i s njihovim prednostima i manama.

Prije desetak godina kapital na hrvatskoj IT sceni bio je veoma oskudan, složili su se s time svi panelisti. Iako je danas stanje nešto bolje, Stevica se prisjeća kako su u Bugarskoj još 2012. postojala dva VC fonda, Hrvatska je to dobila tek ove godine. Fil Rouge Capital fond je rizičnog kapitala koji je ovog proljeća najavljen u sklopu Croatian Venture Capital inicijative, a koja je nastala kroz suradnju Vlade RH i EIF-a. Ovaj 42 milijuna eura vrijedan akcelerator i VC fond do 2023. uložit će u 160 (isključivo) hrvatskih startupa kroz tri razine: inkubaciju, akceleraciju i rast. Osim njih, na hrvatskom području od ove godine aktivan je i Feelsgood fond. Dok je za područje Hrvatske i okolnih država već nekoliko godina prisutan i South Central Ventures.

Na pitanje što tehnološki poduzetnici trebaju imati na umu kad osiguravaju kapital, posebno na početku, Luka ističe kako je posebno bitna edukacija – da se kroz akceleraciju i inkubaciju znanja iz prakse prenesu na nove generacije kako bi se izbjegle početničke greške.

Često se događa da poduzetnici u početku fulaju fundamentalne stvari, pokušavaju napraviti auto bez vozačke. Upravo zato je i edukacija tržišta iznimno bitna. Kako se može dogoditi da u jednom trenutku 70 poduzetnika radi isto što i glavni konkurent na tržištu, kao što je svojedobno bio slučaj s Kolektivom?

Bootstrapajte do kad god možete, a onda oprezno po financijsku injekciju

Bootstrapping je najjednostavniji, najefikasniji i najpotentniji način da se tvrtka razvije, zaključio je Luka Sučić, a njegovu tvrdnju potvrdio je i Željkov primjer koji kaže kako je samofinancirao dvije tvrtke upravo zato što je mogao pa je radije to učinio nego dizao pare.

Ja sam programirao u podrumu i živio od mamine hrane, možete tako i do godinu dana, to je jako jeftin život. Za softver startupe gdje se proizvod može napraviti u godinu dana može se i bez kapitala, bitnije je znanje, kako programersko tako i marketinško, a nešto poslije dolazi potreba za većim kapitalom.

Gordana se osvrnula na to napominjući da pametni novci koje donose različiti oblici financiranja ipak imaju svoju vrijednost.

Jasno mi je da jednostavnije krenuti s vlastitim sredstvima, ali u nekom će trenutku doći situacija kada će vam nužno trebati financijska injekcija. Savjetovala bih da se tada koriste vanjski izvori financiranja jer će vam pomoći i da održite jednu dozu samodiscipline. Lijepo je rasti u svom malom mikro svijetu, ali za rast je kapital neophodan.

Na kraju, Gordana je upitala okupljene znaju li koja je najveća opasnost koja dovede do raspada tima. Čuli smo točan odgovor iz publike, a glasi: upravo novac, zato oprez, napominje:

Savjet svima vama je da definirate što prije koje su vam vrijednosti, koliko ste vezani za ideju i koliko dugo možete računati na članove tima. Jer, vrlo lako netko od članova može dobiti nemoralnu ponudu iz korporacije koja se rasipa benefitima – prihvate li – sve se raspada.

Uvijek preispitujte svoj ego i vođenje tima

Upravo je s naglaskom na članove i kolege uslijedio i panel o timu, a koji je pod moderatorskom palicom Ivana Brezaka Brkana ugostio Daniela Ackermanna, suosnivača Degordiana i Eduarda Camaja, suosnivača tvrtke Erato Expert. Obojica kao suosnivači i partneri u tvrtki imali su mnogo zajedničkih tema o partnerskom odnosu i kako on utječe na razvoj poslovanja.

Izbor partnera je iznimno bitna stvar, ističe Daniel:

Mislim da je sigurno lakše u dvoje, jer smatram da nije bilo jednog ili drugog kako ne bi bilo ničega danas. Mi smo (Tomislav i Daniel) bili u početku jako povezani, bili smo dream team. On je vatren, a ja sam hladan kao špricer i dobro smo se nadopunjavali. On je uvijek gurao idemo dalje, a ja sam pomogao da održimo cilj.

Tako se Daniel prisjetio prvih godina brzog rasta Degordiana, kada su u dvije godine narasli s dvije osobe na njih 50, a da ni sami, on i Tomislav Grubišić kao 25-godišnjaci nisu bili spremni voditi takav tim.

Meni ništa nije bilo jasno što se tiče upravljanja tima, da li trebam biti dobar, da li trebam biti strog i što uopće znači voditi tim. Od veoma blagog sam došao do veoma strogog. Nisam tada shvatio, ali sam s vremenom pokušavao različite pristupe i pomalo sam ispolirao nešto između.

Ipak, istaknuo je da ih je spasila dobra vizija o razvoju poslovanja na tada svima zanimljivom brzorastućem Facebooku, a tu viziju su i zaposlenici prepoznali.

Taj leadership stvarno treba naučiti, ima bezbroj knjiga na tu temu. Ali kao prvo – jako je važno iskustvo, treba iskušavati pristupe, ali treba imati i viziju. Kad smo skužili taj Facebook, imali smo neku viziju koju smo širili, a njome smo uspjeli motivirati i ljude koji su je s nama dijelili.

I što, na kraju, čini dobrog voditelja?

Daniel ističe da je u slučajevima brzog rasta veoma bitno paziti na ego.

Kad smo imali 25 godina već smo imali firmu od 50 ljudi dok su nam neki kolege tek prve poslove našli. Nitko naših godina nije imao ništa slično. Mislio sam da sam bogom dan i da mogu sve ostvariti. Ali u tom razdoblju zanemariš svoj razvoj. Ako budete uspješni, lako vas to ponese, trebate se stalno spuštati na zemlju, čitati, pričati i savjetovati se s drugima.

Eduard se također osvrnuo koliko je njemu u suradnji s Erste bankom, na startup projektu za razvoj Keks Pay aplikacije, značilo imati iskusnog voditelja poput Dejana Doneva koji je timu stručnjaka dao odriješene ruke, ali ih i držao pod dobrim nadzorom. Nerijetko su među veteranima u timu izbijale žestoke rasprave, međutim, takvo prepiranje se na kraju ispostavilo kao konstruktivno:

Prekrasno je što je tim takav gdje svatko može drugome reći nešto bez pardona, nismo više klinci koji nemaju stav i koji ne znaju što misle. Ali iz tih žestokih rasprava uvijek su nicale dobre stvari.

Što kad zagusti pak? Kako prezentirati problem koji vas je zadesio, a da zadržite integritet i povjerenje članova tima i zaposlenika? Daniel napominje kako voditelj treba biti otvoren i ne smije podcjenjivati ljude kojima takvo što prenosi – jer se sve suprotno vraća skupo.

Ako kao voditelj imaš lošu vijest koju trebaš prenijeti učini to veoma jasno i otvoreno definirajući što se dogodilo, kako i zašto se dogodilo, koje su posljedice, što ćete napraviti da to popravite, a što da se to više ne ponovi. Ako to jako dobro iskomuniciraš možeš čak postići i pozitivan efekt: kolege ćete poštivati što si istupio i objasnio, naučit će nešto iz svega i zapravo će ti htjeti postati podrška za dalje.

Poduzetnici početnici jako brzo postanu svjesni kako rast tvrtke ponajviše ovisi o znanju i timu, a ne novcu, nadam se da vam je ovaj izvještaj pomogao da to naučite iz tuđih riječi, a ne svojih grešaka. 🙂