"U čemu smo pogriješili? U svemu!" - ili što su 3 domaća poduzetnika naučila iz propalih projekata

“U čemu smo pogriješili? U svemu!” – ili što su 3 domaća poduzetnika naučila iz propalih projekata

Neizostavni dio prošlotjedne RockPaperFounders konferencije u organizaciji Netokracije i Krapinsko-zagorske županije bio je i mnogima omiljen format - F***Up Nights, na kojem su Andrija Čolak, Domagoj Dan Maček i Marko Pavlović ispričali što ih je sve koštalo uspjeha u prvim poduzetničkim pothvatima. Od više sile do malog truda, ova tri poduzetnika podijelila su svoje najveće za***e.

Andrija Čolak, Surf’n’Fries: Kulturološke razlike čine razliku

Andriju Čolaka danas znamo kao uspješnog franšizera čije krumpiriće Surf’n’Fries možete pojesti u više od 15 država – od europskog susjedstva pa sve do Vijetnama i Irana. No jeste li znali da je prvi “egzotičniji” pothvat širenja bio u Istanbul i da ga je koštao oko 200.000 eura i mnogo živaca?

Sve je započelo kontaktom s poznanikom poznanice, koji je predložio otvaranje Surf’n’Fries podružnice u Istanbulu. “Ponuda koja se ne odbija”, pomislio je Andrija i preselio se u Istanbul kako bi pokrenuo novi pothvat na egzotičnom tržištu, koji će ga naučiti tri bitne lekcije:

  1. Ne ulazi olako u joint venture pothvate, nego se drži franšiza.
  2. Ne posluj s potkapitaliziranim partnerima.
  3. Prije izlaska na novo tržište, istraži kulturološke razlike.

Ali te su lekcije stigle sedam mjeseci i nekoliko stotina tisuća bačenih eura kasnije. U tom trenutku, Andrija je “pokrpao” rupe u budžetu poslovnog partnera kako bi imali dovoljno kapitala da otvore malu trgovinu krumpirićima u Beşiktaşu, skupoj, ali centralnoj lokaciji koju je predložio poslovni partner, lokalac.

Stavka koju su predvidjeli, a koja se pokazala iznimno bitnom za trgovinu koja prodaje krumpiriće “za van” jest da je Beşiktaş tradicionalni dio Istanbula. Ta tradicija, među ostalim, nalaže da je iznimno nepristojno hodati i jesti, što je cijela svrha Surf’n’Fries obroka. Dok je domaća Rijeka tada brojila i 1000 prodanih krumpirića dnevno, Beşiktaş je u danu jedva dostizao 30 – 40 porcija.

Što je naučio?

Treba znati kada odustati – i razlikovati strategiju od taktike. Naša strategija je postati krumpirići broj 1 u svijetu, od strategije nikad ne odustajete. Taktika je, u tom trenutku, bila da ćemo to ostvariti preko Turske – od taktike uvijek možete odustati. Meni je trebalo 7-8 mjeseci da to i napravim.

Po završetku neuspjelog turskog eksperimenta, Andrija je uveo strogu politiku protiv joint venture suradnje i za bolje profiliranje franšizera. Usput budi rečeno, Surf’n’Fries danas sretno posluje i u (ne)suđenom Istanbulu!

Domagoj Dan Maček, HGK: Viša sila pokvari i najbolje planove

Za Domagojevu priču bili su sudbonosni utorci. U vrijeme kad se ona odvija, Domagoj “Dan” Maček ima 21 godinu, studira u SAD-u i ima na umu savjet svog oca – Smisli nešto vezano uz medicinu što možeš prodati.

Domagoj tako za svoj završni rad inovira protuubodnu iglu – iglu koja sprečava da se medicinsko osoblje na nju slučajno ubode i potencijalno tako dobije neku zaraznu bolest.

U okružju fakulteta koji podupire poduzetništvo, mentora koji podupire projekt i kontakte u North American Medical Products Inc. gdje radi kao student, Domagoj razvija svoju protuubodnu iglu i svakog utorka putuje u New York kako bi pitchao svoj proizvod:

Zamislite masivne drvene stolove, Manhattan i Central Park u pozadini, 5-6 investitora za stolom i netko od njih vam nakon prvog pitcha kaže “Mogu li biti đavolji odvjetnik?”. Takvih se pitanja ne trebate bojati jer na njima učite i pripremate se.

Uskoro je dobio i prvo pismo namjere kupca, osigurao proizvodnju i investitore – sveukupno 5 milijuna eura. U međuvremenu je uložio vlastiti novac, ali i novac koji je skupio zahvaljujući 3F (friends, fools & family), na prijavu patenta i ostale troškove koji su prethodili investiciji. Pa što je moglo poći po zlu?

Jedan utorak, koji je imao i mnogo kobnije posljedice od propasti Domagojevog projekta – točnije utorak, 11.09.2001. Uz sve ostalo što je taj dan sa sobom donio, investitori koji su trebali podržati projekt izgubili su milijune u drugim ulaganjima i za protuubodne igle više nije bilo novaca.

Što je naučio?

Izgubio sam svoj novac, ali novac se zaradi. Savjetovao bi svima da počnu kad su mladi, jer tada imaju manje obveza i manje toga za izgubiti – danas bi me, recimo, žena ubila da izgubim toliki novac.

Marko Pavlović, Flow&Form: Što smo napravili krivo? Sve smo napravili krivo!

Sjećate li se startupa Anctu? Godine 2012. ovaj je startup dobio seed investiciju od 50 tisuća dolara za stvaranje platforme za upravljanje društvenim mrežama – konkurenta servisima poput HootSuitea – i čekala ga je blistava budućnost. Zašto tu blistavu budućnost nisu dosegli?

Markovim riječima, teško je izdvojiti jedno objašnjenje osim – “sve smo napravili krivo”. Prvi f***up bio je što nisu Netokraciji dali ekskluzivu na vijest o investiciji (Markove riječi, ne moje!). Ostale pogreške?

U to vrijeme nisam znao ni fakturu napisati, a kamo li izgraditi veliki tim. Dobili smo investiciju i mislili da ćemo živjeti od nje i lagano raditi – za to vrijeme drugi su intenzivno razvijali proizvode. Prošlo je previše vremena od razvoja bete našeg sustava, a konkurencija je narasla. Prije nego smo u potpunosti potrošili investiciju, imali smo za još mjesec dana hladnog pogona te smo razvili novi mali proizvod. U dva tjedna, taj mali proizvod imao je više tractiona od cijelog Anctua dotad.

Taj ih proizvod ipak nije spasio, ali je do njih došla već spomenuta konkurencija i napravila acquihire tj. zaposlila ih kod sebe. Što je Marko naučio?

To je bio prvi put da sam negdje zapravo radio i tamo sam vidio koliko sam tog krivo napravio. Pridodavali smo važnost proizvodu, ne timu, a tvrtku ne čine proizvodi nego ljudi. Za vrijeme Anctua sam dobio i hrpu odličnih savjeta – samo ih nikad nisam primijenio.

U međuvremenu se i Marko vratio u poduzetničke vode – danas uspješno vodi Flow and Form, softverski proizvod namijenjen tržištu nekretnina, a lekcije koje je naučio očito dobro primjenjuje.

Komentari

  1. Damir

    Damir

    26. 11. 2019. u 10:53 pm Odgovori

    Marko iz Anctu-a uz dužno poštovanje treba na još malo doškolovanje jer još vjeruje da je tim najbitniji. Nije, bitan je product market fit tj biti u pravo vrijeme sa pravim proizvodom na pravom mjestu. Tim je među manje važnim faktorima. To nisu moja razmišljanja nego vodećih američkih fondova, ja se naravno slažem.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!