Odakle dolaze podatkovni znanstvenici, business analysti, product manageri?

Odakle dolaze podatkovni znanstvenici, business analysti, product manageri?

Proteklih nekoliko godina, oglasi za posao u IT sektoru mahom su tražili developere, ali danas se uz njih nalazi i niz oglasa koji traže pravu osobu za pozicije iz naslova. Znamo da developeri dolaze s različitih fakulteta računarstva, a nekad i tečajeva programiranja - ali tko obrazuje podatkovne znanstvenike ili product managere?

Među 25 najtraženijih “teških” vještina, čak ih je 18 usko vezano za IT, a i ostalih 7 ćete naći na listi potreba svake IT kompanije – no samo jedna, od njih 25, sadrži u sebi riječ “development”. Podatkovna znanost, poslovna analiza, natural language processing, AI, customer service systems, sve su to interdisciplinarna područja koja zahtijevaju ujedno i poznavanje različitih industrija i vrlo specifična znanja u samom IT-u.

Unatoč tome, sustav visokog obrazovanja često je usmjeren na pružanje široke podloge, pod pretpostavkom da će se ostale vještine usvojiti putem – za današnja zanimanja pretpostavlja se, studenti će se obrazovati ekstrakurikularno.

Treba li obrazovanje konkretnije odgovoriti na tu potrebu industrije za specifičnim znanjima i interdisciplinarnosti, pitali smo doc. dr.sc. Martina Žagara s RIT Croatia:

Apsolutno da. Računalno inženjerstvo danas je vrlo interdisciplinarno područje s primjenom u vrlo širokom spektru industrijskih djelatnosti. Ako pogledamo kako obrazovni sustavi u razvijenim zemljama izgledaju, vidjet ćemo da su sve više fokusirani na specifična znanja koja u tom trenutku tržište zahtijeva. Sjetimo se samo unazad 5 do 10 godina koliko se novih tržišnih niša otvorilo, koliko je novih zanimanja u području računalnog inženjerstva nastalo i kako su se obrazovni sustavi tome prilagođavali. S tog aspekta, developer za mobilne aplikacije, blockchain developer ili big data analitičar samo su neki primjeri takvih novih zanimanja koja su nastala u tom razdoblju. Zadaća je svakog obrazovnog sustava da se prilagodi specifičnostima tržišne potražnje tako da oblikuje inženjere koji imaju tražene vještine i koji znaju riješiti specifične probleme.

Koliko je danas jednostavnije biti svestran?

Ako pogledate CV, možete vidjeti da dr. Žagar priča iz vlastitog iskustva – osim magisterija i doktorata na FER-u, može se pohvaliti i poslovnim studijem (Diploma in Study management) i završenim Executive MBA programom, ali i magisterijem šumarstva na FKITU-u:

Stalno usvajanje novih, po mogućnosti interdisciplinarnih, znanja omogućava puno sigurnije donošenje odluka i točnije odgovore na postavljene izazove, kao i sagledavanje šire slike. Apsolutno mogu reći da su te dodatne edukacije i specijalizacije bile ključne za razvoj moje karijere i isto tako se oslanjam na njih i u budućem razvoju karijere.

No stvari su se uvelike promijenile u zadnjih nekoliko godina i studenti željni različitih znanja ne trebaju nužno završiti dva ili više fakulteta, kao sam dr. Žagar, kako bi ovladali znanjima iz različitih područja.

Platforme kao što su Udemy, EdX, Corsera i niz drugih nude pristup najrazličitijim kolegijima i interaktivne materijale s kojima je sve lakše savladati nove vještine, no one trebaju biti nadopuna znanju koje je student dobio, ne zamjena za dobar kurikulum, ističe:

Danas je do nekih specifičnih znanja puno lakše doći jer postoji gomila različitih online tečajeva i edukacijskih platformi. Međutim, to samo treba gledati kao nadopunu formalnom obrazovanju koje će omogućiti slaganje svih kockica u jednu cjelinu i usmjeriti mlade ljude na nove izazove i na potragu za novim znanjem do kojeg je danas lakše doći nego ikada prije. Da, danas više nije aktualno razmišljanje „thinking out of the box“ nego se treba okrenuti prema stvaranju svojih novih „kutija“.

Ako ništa drugo, smatra dr. Žagar, fakulteti studente trebaju pripremiti za cjeloživotno učenje – da uvijek u razvijaju svoje vještine, a da u srži njihove stručnosti bude sposobnost da kritički pristupe nekom problemu i pitaju prava pitanja. Tehnologija s kojom će na njih odgovoriti ionako će se mijenjati:

Ako hoćemo postići da se mladi ljudi osjećaju komforno s nadolazećim tehnologijama i njihovim specifičnostima, da znaju riješiti sve postavljene zadatke i da doprinose ukupnom razvoju, odgovor je jednostavan – prenijeti im dodatna znanja u tim područjima, uputiti ih na samostalno usvajanje novih tehnologija i dati im osnove za cjeloživotno učenje. Tehnologije koje su danas aktualne, za 5 do 10 godina će vrlo vjerojatno biti zastarjele. Ključ svega je stalno biti otvoren za usvajanje novih znanja i tehnologija. I ponovit ću, ključ je naučiti ih da kritički promišljaju o problemima, projektima i slučajevima s kojima se susreću. Ako ih naučimo da znaju postaviti prava pitanja u rješavanju problema, onda gotovo da nije važno koju tehnologiju koriste – to znanje će ionako na kontinuiranoj razini „updateati“ odnosno nadograđivati.

Kako RIT Croatia studente priprema za dinamičnu industriju?

RIT Croatia, međunarodni kampus američkog sveučilišta RIT, na kojem  na kojem dr. Žagar radi, istražuje i podučava, ponosi se svojim kurikulumom koji studentima nudi specifična znanja i praktičan pristup učenju te ih tako priprema za tržište rada. Matično sveučilište je Rochester Institute of Technology, Rochester, NY, koji je prema The World University Rankings smješten unutar prvih 600 svjetskih sveučilišta u domeni računalnih znanosti.

Dva Master od Science programa koja nude u ovom trenutku su Service Leadership and Innovation i Information Sciences and Technologies, a među kolegijima im se nalaze analitičko razmišljanje, data-driven knowledge discovery, data mining, service design i slične vještine koje možemo naći i na svakom popisu najtraženijih vještina na tržištu rada. Ti su programi kreirani kako bi dali studentima vještine šire od developmenta. Dok Service Leadership and Innovation program priprema studente za transformaciju organizacija kroz inovacije, Information Sciences and Technologies ih priprema za uloge podatkovnih znanstvenika i analitičara, ali i računalnih inženjera u različitim industrijama poput financijske industrije ili zdravstva.

Za te uloge, smatra dr. Žagar, treba poznavati ne samo tehnologije i rješenja, nego tržište kojem su namijenjene:

S rastom utjecaja tehnologije, znanja koja su s jedne strane specifična, moraju imati i svoju širinu u drugim, ne-tehničkim znanjima. To znači da nije dovoljno samo poznavati kako tehnologija radi, nego koliko i kako zadovoljava potrebe korisnika i tržišta. Razumijevanje klijenata i korisnika je ovdje ključno i dobar odgovor na takve zahtjeve u obrazovanju je razvoj tzv. T-skillsa. Upravo je to ono što RIT Croatia nudi studentima kako na MS, ali i na preddiplomskoj razini. Primjerice, na preddiplomskoj razini učimo studente da potrebnu specijalističku vertikalu kombiniraju s općim obrazovanjem (pa recimo naši IT studenti uz specijalistička znanja, uzimaju predmete iz psihologije). Na preddiplomskoj i Master of Science razini uz specijalistička znanja fokus je stavljen na znanja i vještine poput kritičkog i analitičkog razmišljanja koja su danas jako važna; u budućnosti će biti još važnija.

Još jedna bitna specifičnost studiranja na RIT Croatia, ističe dr. Žagar, su završni projekti, poput onih na preddiplomskom studiju, gdje studenti rade zajedno u internacionalnim timovima i u kojima rješavaju konkretne probleme iz industrije:

Studenti iz oba hrvatska kampusa (Zagreb i Dubrovnik), Dubaija i Rochestera, rade na stvarnim projektima koje svake godine sponzoriraju različiti partneri iz poslovnog svijeta, a i gdje se studentska aplikativna rješenja primjenjuju u stvarnom poslovnom svijetu. Na taj način studenti dobivaju jedinstveno iskustvo rada s industrijom, specifična znanja koja je nemoguće prenijeti samo kroz predavanja, te na kraju i dobru referencu i potencijalna poznanstva u poslovnom svijetu.

Prijave za oba Master of Science programa na RIT Croatia su u tijeku. Za potencijalne studente koji IST programu žele pristupiti iz nekog drugog područja (koje nisu informacijske znanost), dostupan je i bridge program kako bi premostili razlike u preddiplomskom kurikulumu i usvojili tehnička znanja potrebna za ovaj informatički, ali i interdisciplinarni studij.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".