Fenomen zvan PUBG: Igra koju je istodobno igralo 2 milijuna ljudi

Fenomen zvan PUBG: Igra koju je istodobno igralo 2 milijuna ljudi, iako još nije ni ‘izašla’

Velike su šanse da ste barem jednom čuli za PUBG ili PLAYERUNKNOWN'S BATTLEGROUDS, ako imate imalo veze s 'gamingom'. Ipak, u čemu je fora s ovom igrom i zašto ju igraju milijuni ljudi svaki dan, iako je još uvijek u 'early accessu'?

Ako niste posljednjih nekoliko mjeseci živjeli u rupi bez interneta ili nekoj sličnoj situaciji, velike su šanse da ste čuli za PUBG, odnosno PLAYERUNKNOWN’S BATTLEGROUNDS, igru koja je podigla više prašine u gaming krugovima nego bilo što do sada. O razlozima zašto je tomu tako moglo bi se govoriti danima, a nekako mi se čini kako se svakog dana i dogodi nešto novo vezano za PUBG.

Ovaj sam tekst zamislio još tijekom kolovoza ove godine, kada je PUBG bio fenomen o kojemu su govorili svi gaming mediji diljem svijeta. Nisam siguran koliko je itko mogao predvidjeti ovaj uspjeh, a svi gameri s kojima sam razgovarao u isto su vrijeme oduševljeni i zbunjeni kada je riječ o uspjehu ove igre. A kada je riječ o uspjehu, od ljeta se nije mnogo toga promijenilo.

No, ‘ajmo krenuti ispočetka. Što je taj PUBG?

Najlakše objašnjeno, PUBG je ono što dobijete kada spojite survival igru poput Dayz ili H1Z1 i film Battle Royale. Pravila su izuzetno jednostavna, a jedino koje morate razumjeti jest to da na kraju meča ostanete posljednji. Na početku svakog meča 100 igrača iskače iz zrakoplova na veliku mapu i snalazi se kako zna, skupljajući oružje, oklope i streljivo koje je prikladno raspoređeno po podovima zgrada.

Jednostavno, ali nikako ne lako

  • skočite negdje gdje nema baš toliko drugih,
  • snađite se i zgrabite sve što možete,
  • bježite od plavog
  • i preživite posljednji.

Ovako jednostavan koncept nije baš suviše stran, a jedna od logičnijih usporedbi za ne-gaming publiku jest da je ovo u principu isto kao Hunger Games, samo u sadašnjosti na nekoj zabiti od otoka na kojem su Rusi (uvijek su Rusi) isprobavali kojekakvo kemijsko oružje, što je rezultiralo time da je otok prazan i tužan kao Vis izvan turističke sezone. Zašto ste vi tamo? To nije važno, a oni koji postavljaju previše pitanja ionako poginu prvi.

Sada kada znamo vrlo razrađenu i detaljnu priču, vrijeme je za brojke. PUBG je u trenutku pisanja ovog teksta igralo nešto više od 1,2 milijuna ljudi, a najviše igrača do danas je bilo oko dva milijuna njih koji su igrali istodobno. Za primjer, DOTA nikada nije imala više od 1,3 milijuna igrača online u isto vrijeme, a čvrsto drži drugo mjesto na Steamu. Ovo su zaista enormni brojevi kada se sjetimo da je ova igra još uvijek u razvoju, odnosno da nije “zapravo” izašla, već je dio Steam early accessa.

PUBG iz vedra neba

Osim što je gaming novinarima donijela gomilu sadržaja o kojima su mogli pisati tijekom ljeta, PUBG je s trona skinula dvije do sada najpopularnije igre na Steamu, Dotu 2 i CS:GO koji sada ni zajedno ne dolaze blizu broju igrača ove igre koja još nije ni izašla.

ALI ZAŠTO?!

Ovo je pitanje zapravo razlog zbog kojeg sam želio pisati ovaj članak. Vidite, nešto može postati viralno bez nekog očitog razloga, ali PUBG nije viralan, već zaista vrlo, vrlo privlačan ogromnom broju ljudi. Ako razmislite, ova igra ne donosi nijedan potpuno revolucionaran element, ali zapravo sve velike ideje koriste nešto što je prije toga postojalo i od toga stvore nešto novo, zar ne?

Kreator igre Brendan Greene (poznat kao PlayerUnknown) počeo je eksperimentirati s takozvanim žanrom Battle Royale još u Armi 2 iz koje je nastao izrazito poznati DayZ, nakon kojeg se bavio i modiranjem Arme 3 i razvojem H1Z1: King Of The Kill. Ova izrazito pojednostavljena povijest samo govori o tome kako je Greene od samog početka vrlo dobro znao kako će ovaj žanr postati nešto zanimljivo, iako vjerojatno ni on sam nije znao da će biti ovako popularan.

Dokaz moći streaming servisa

Još jedan od razloga su streameri. Čitav jedan članak mogao bih posvetiti činjenici da streameri jako vole PUBG, a ovim putem izjavljujem da nema šanse da bi bio toliko popularan da ga nisu prigrlili neki od najpoznatijih među njima, poput Summita i Syndicatea. Kada imate osobe s milijunima pratitelja koje dosta često igraju vašu igru, možete računati na to da će biti popularna.

Naravno, ako je cijena u redu, što svakako jest. PUBG možete nabaviti za 30 dolara, što je otprilike 200 kuna. Istina, nije besplatno, ali ako razmislite da vjerojatno pola vaše liste prijatelja na Steamu igra PUBG, ovo je dobro uložen novac u druženje i preživljavanje s prijateljima.

Jasno, bilo bi glupo samo pisati o PUBG-u bez da ga isprobam i vidim u čemu je riječ. Kako do sada nisam previše igrao Armu, Dayz ili H1Z1, moje iskustvo je bilo prilično ograničeno, recimo to tako.

Zapravo, nisam imao previše pojma što radim. Ali to, iskreno, nije toliko važno, jer atmosfera PUBG-a uvuče vas toliko jako da nakon svakog meča idete opet i opet iskakati iz tog aviona da vidite hoćete li ikada doći do tog famoznog prvog mjesta. Osjećaj je ovo koji i ne mogu baš lako opisati, ali kako igra kombinira one standardne shooter elemente s onim nešto više RPG poput skupljanja predmeta i razine opreme, treba vam možda desetak mečeva da se stvarno snađete i shvatite što je tu što.

Dojmili su me se FPS serveri na kojima ne možete prebaciti kameru u treće lice te sve skupa izgleda mnogo bolje i realističnije, a da ne spominjem činjenicu da ne možete iskoristiti kameru da biste gledali iza zidova i slično. Također, PUBG je barem sedam puta zabavniji kada ga igrate u ekipi od 4 člana. Svaki puta kada sam igrao sam, razmišljao sam kako bi mi bilo jednostavno zanimljivije da imam nekoliko prijatelja sa sobom, ali, ako mrzite ljude, vjerojatno ćete se dobro zabaviti i solo.

Pun pogodak

PUBG i dalje slama rekorde, za što se iskreno divim serverima koji više-manje uspijevaju izdržati enorman broj igrača u svako vrijeme. Istina, kako je igra early access, developeri nemaju prevelike obveze usrećiti svakog i brže im se opraštaju neke eventualne greške u igri ili smanjenje FPS-a, a novi se sadržaji ubacuju svaki tjedan.

Uspjeh PUBG-a zapravo je plod susreta mnogo različitih razloga koji su relativno slični kod svake izrazito popularne igre u posljednje vrijeme:

  • cijena koja je manja nego AAA igre → PUBG košta 30$, CS:GO 15 a Overwatch je baš nedavno bio 25,
  • grafika koja nije (previše) zahtjevna → PUBG izgleda prilično lošije nego Battlefield 1, recimo, ali ima svojih problema koji će se (nadam se) riješiti do izlaska.
  • laka za naučiti, teška za savladati dobro → ovo je nešto što opisuje svaki esport do sada,
  • PUBG je relativno poznat svima koji su igrali H1Z1, Armu ili DayZ,
  • PUBG obožavaju streameri, kao što vole Minecraft ili LoL,
  • RPG elementi, kutije i slično → Loot Box sistem dostupan je u gotovo svakoj novoj igri, od Forze Motorsporta pa do HoTS i Overwatcha,
  • Dodavanje novog sadržaja poput (meni dražih) FPS servera i relativno česti patchevi.
  • early access → nema opterećenja o “ispoliranosti” jer igra nije završena i developeri to maksimalno koriste.

Što se mene tiče, PUBG je uspio zagrabiti sve one trendove koji su trenutno popularni u svijetu gaminga i to učiniti izrazito dobro i kvalitetno. Istina, grafika nije ništa posebno i ima bugova, ali nikog nije briga za to kada nakon dva sata budete ovisni.

Začetnik žanra ili samo dobra ideja?

Zanimljivo je kako će se dalje kretati PUBG, ali i ovaj novonastali žanr. Prije nekoliko dana isprobao sam Fortnite Battle Royale, koji je u principu kopija PUBG-a u nešto više “crtić” grafici, ali vam daje mogućnost gradnje vlastitih struktura, što je zgodno. Fortnite mod je također besplatan i možete ga isprobati odmah, a nekako mislim da će uspjeti privući dosta velik broj igrača, jer daje alternativu donekle stresnom PUBG-u, a opet donosi neke novine kojih tamo nema.

Također, igra ga više od 10 milijuna ljudi.

Istina, kopija uvijek ostaje kopija i teško da će se Fortnite moći obraniti od činjenice kako je zapravo ukrao ideju koja je izrazito uspješna, ali, opet, nije li to isto napravio Riot kada je napravio League of Legends jer je Dota mod za WC3? Možda je žanr Battle Royale upravo ono što će protresti tržište igara i nagnati developere da razmišljaju barem malo izvan okvira.

Ipak, da ni PUBG nije imun na kritike javnosti, pokazuje to da je u samo jednom danu primio više od 10.000 negativnih ocjena na Steamu, i to samo zato što je u igri prikazan oglas za kineski VPN servis. Znate kako kažu, the community giveth, the community taketh away. 

Što se mene tiče, PUBG me nije uspio pretvoriti u osobu koja će ga igrati satima, jer mi i nije toliko privlačan kao milijunima drugih. Istina, vjerojatno je problem u meni, ali što ja tu mogu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. MarioB

    MarioB

    14. 10. 2017. u 1:45 am Odgovori

    Kratak osvrt na par netočnih navoda:
    1. Igra je, iako jeftinija od standardnih 3A naslova, za early access relativno skupa. Usput, ne znam gdje to Overwatch košta 25 eura.
    2. Igra izleda lošije od BF1, ali je istovremeno u tehničkom smislu vrlo zahtjevna (zato što je iznimno neoptimizirana). Računalo koje može vrtiti BF1 na 100+ fps se povremeno muči izvuči igrive frameove u PUBG-u. Za ugodno igranje sa 60+ frameova treba imati dobar procesor nove generacije, dosta rama, po mogućnosti SSD i grafiku na razini 1070 ili ekvivalenta. Naravno, može se igrati i sa slabijim konfiguracijama uz spuštanje postavki.
    3. Ne znam o kakvom redovitom dodavanju sadržaja autor govori. U posljednjih pola godine dodana su dva oružja i vremenski efekti (magla) na postojeću mapu. Ono što se redovito (relativno) događa su patchevi uočenih neodostataka i pokušaji da se igra optimizira.
    4. To što je igra Early Access ne znači da se oko njenog razvoja nema drame. Naprotiv, dio zajednice okupljene oko igre je bio iznimno frustriran uvođenjem plaćenih ključeva za loot boxove kao i činjenicom da je u zadnjih par patcheva zbog određenih odluka developera oko grafičkih postavki (mijenjanje kojih su spriječili), ionako zahtjevna igra postala još zahtjevnija.
    Inače, sami publisheri i Brendan Greene su priznali da nisu očekivali ovakav uspjeh igre. Ako se dobro sjećam, nadali su se prodati pola milijuna primjeraka do kraja godine. Kako je već rečeno, ta je brojka davno nadmašena.

    • Ivan Šimić

      Ivan Šimić

      14. 10. 2017. u 4:01 pm Odgovori

      Prije svega, thanks na kritikama, i slažem se da ima par kiksova u članku koji idu meni na dušu. Što se tiče OW-a, kad sam radio članak je bio na popustu ali iz nekog razloga to nisam napomenuo, a što se tiče grafike, istina je da izgleda lošije od Bf npr. a “kotrlja” se nekad sporije, iako osobno nisam imao nikakvih problema s PUBG-om, da se ne ureknem.
      Da ne duljim, kritike su okej, članak malo pojasnim i svakako hvala na napomenama.
      Cheers.

  2. NijeBitno

    NijeBitno

    14. 10. 2017. u 3:33 pm Odgovori

    Mario, igra dobija novi update sada jos malo sa skokovima (vaulting) uskoro, radi se na novoj mapi (citaj, nova mapa ne grad), ovo što pricas za kljuceve za loot je bilo limited time zbog turnira, ti i dalje si mogao kupovati free to open chestove. Jedina shema je (ono što sam ja i mnogo drugih napravili) čuvali te chestove jer smo znali kako steam market funkcionira i prodavali po 3-4 eura po komadu.

  3. Lucija Pilić

    Lucija Pilić

    14. 10. 2017. u 4:45 pm Odgovori

    Odličan sažetak kojem bih dodala jednu točku:

    9. – kreativna snaga iza PUBG-a je Irac Brendan Greene, ali marketing i logistika (game studio) su u Južnoj Koreji, što će reći da pametnim online oglašavanjem i korištenjem specifičnih promotivnih kanala znaju napraviti vrhunski marketing za mase (Gangnam Style), a ne odmaže im ni činjenica da su esport zemlja broj 1 pa na kilometre mogu namirisati dobar potencijal

    • MarioB

      MarioB

      15. 10. 2017. u 12:52 pm Odgovori

      Nema tih promotivnih kanala koji se mogu mjeriti s usmenom predajom zadovoljnih igrača, a nje nema bez zanimljive igre. Ulaganja u oglašavanje prate sva velika AAA izdanja i ona možda mogu podići hype oko naslova i potaknuti inicijalnu prodaju, no nakon što jednom krenu negativne recenzije samih korisnika, nema više pomoći. Možda najbolji primjer u novijoj povijesti je relativni neuspjeh CoD: Infinite warfare-a, posebno u usporedbi s BF1 (rezultat je već vidljiv u pokušaju hvatanja vlaka kroz CoD WW2…). Što se korejskog prepoznavanja potencijala tiče, kako već rekoh, nitko uključen u projekt nije očekivao ovakav uspjeh igre. Ono što mi je osobno još zabavnije je činjenica da niti jedan od ‘velikih’ studija, zapelih u štancanju blještavih varijacija na istu temu bez ikakve kvalitetne inovacije, nije prepoznao potencijal ovog tipa igara. Naravno, ne sumnjam da nas dogodine čeka Battelfied Games i Call of Duty Royale, ali vjerojatno će to biti too little to late.

      E sad, što je pridonijelo uspjehu PUBGa iz perspektive igrača rekao bih:
      – Dobra kombinacija arkadnosti i realnosti. Po pitanju realnosti – ne postoji nikakva minimapa (u smislu informacija o protivnicima) niti igra daje indikacije odakle ljudi pucaju po vama. Aktivno slušanje i gledanje oko sebe su obvezni ali (kao i u stvarnosti) ne garantiraju ništa. Grafika je dovoljno dobra da podrži realističnost igre pa tako nikada nisi siguran da li se u slijedećem žbunu netko krije. Oružja se ponašaju ‘realistično’ (primijenjena je osnovna balistika u smislu izlazne brzine i energije metka pa nije svejedno gađa li se nekoga na 10, 50 ili 200 metara). Modularnost oružja osigurava prilagodljivost različitim stilovima igre – primjerice istu pušku se može koristiti kao zamjenu za snajper i oružje za blisku borbu, ovisno o konfiguraciji. Pri tome su neki elementi koji bi samo komplicirali stvari (npr. različiti formati municije i dodataka za pojedine puške) pojednostavljeni i napravljeni pristupačnijima igračima.
      – Nema jednog ‘ispravnog’ stila igre – može se igrati agresivno od prve minute ili kempati do zadnjeg kruga i pobijediti u oba slučaja. Dakle, sve je na igraču i njegovim preferencijama.
      – Atmosfera – U kombinaciji s relativno realnom grafikom i mehanizmima igre, paranoja je sveprisutna. Nikada ne zna odakle dolazi slijedeći napadač. Možda je iza ugla kuće koju upravo obilazimo, a možda je na brdu nekoliko stotina metara udaljen i gleda nas kroz optiku na pušci… a možda su u šumi :). U prijevodu to znači da je svaka partija napeta (i stresna) od prve do posljednje minute, s tim da su završni krugovi u adrenalinskom smislu priča za sebe. Znam za slučajeve početnika koji su se doslovno preznojavali i tresli od uzbuđenja nakon kraja igre. Ono što je najbolje, ni nakon nekoliko stotina odigranih partija, adrenalin ne izostaje. Slučajna priroda dostupnih oružja (nikada ne znaš što ćeš naći) doprinosi stalnoj ‘svježini’ (mada bi mogla biti problematična u smislu razvijanja natjecateljske komponente). U svakom slučaju, ljudi koji su voljeli Modern Warfare (zadnji stvarno dobar CoD), America’s Army i slične naslove bi ovdje trebali biti kod kuće.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.

Izrada web stranica

WordPressov prvi VIP partner u srednjoj i istočnoj Europi je – hrvatski Neuralab!

Zagrebačka digitalna agencija sad je među samo 30-ak svjetskih tvrtki koje su potvrdile svoj status u kvaliteti razvoja na sustavima koje koristi većina svjetskih web stranica i internetskih trgovina.

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.