
Project Wonderland uz proširenu stvarnost u misiji je za znanost i zabavu – u Čakovcu i Zagrebu!
Pomalo je prošlo ispod radara da je prošloga mjeseca potpisan ugovor za financiranje jednog vrlo zanimljivog, a ponešto i futurističkog projekta u Hrvatskoj – Project Wonderland planira povezivati tehnologiju proširene stvarnosti, odnosno kacige poput Oculus Rifta, sa zabavnom industrijom, turizmom, arhitekturom, sigurnosti… Ali i znanosti. Kako i zašto te otkud kod nas, objasnio nam je Hrvoje Šegudović, direktor tvrtke Infigo IS, zadužene za tehnički dio projekta.
Na Projectu Wonderland ili punog imena “Nosivi sustav proširene stvarnosti u vanjskom prostoru za obogaćivanje turističkih sadržaja” zajedničkim će snagama raditi Međimursko veleučilište u Čakovcu i Infigo IS iz Zagreba. Oni su prošloga mjeseca potpisali ugovor o financiranju u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije” od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a unutar Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013.
Istraživanje i turizam u prvom planu, ali i…
Što će ovaj neuobičajen projekt zapravo raditi? U sklopu njega planira se izgraditi eksperimentalni nosivi sustav proširene stvarnosti u vanjskom, otvorenom prostoru, primjenjiv u više različitih industrijskih grana (sigurnost imovine i osoba, transport, industrija zabave, turizam…). U 15 mjeseci, koliko će trajati prva faza projekta, izgradit će se sustav koji se sastoji od nadograđene kacige za virtualnu stvarnost, kao što je Oculus Rift, i popratne opreme za precizno pozicioniranje osobe u prostoru i određivanje njenog smjera gledanja. To zapravo znači da će se korisniku proširiti njegova vidljiva stvarnost računalno generiranim 3D objektima smještenim u njegovu okolinu, što može imati itekako zanimljivu primjenu u turizmu, posebice u “šetnjama” kroz neka prošla vremena.
No, uz komercijalni dio, tu je i znanstveno-istraživački u sklopu kojega će se pratiti primjena sustava proširene stvarnosti – sinergijsko integriranje područja stvaranja inovativnih tipova korisničkih sučelja, nosivo i mobilno računarstvo, senzori i obrada signala, računalna grafika te ljudski faktor u sustavu. Kako kažu s Veleučilišta:
Među važnijim postignućima projekta primijenjeno je istraživanje integracije sustava preciznog lokalnog pozicioniranja u stvarnom vremenu sa sustavom za stvaranje virtualnih svjetova kako bi se za korisnika postiglo potpuno preklapanje virtualnog i stvarnog svijeta te mu se omogućila bolja interakcija u takvoj okolini. Uz istraživače sa samog Međimurskog veleučilišta, uskoro će nam se pridružiti i istraživači sa drugih fakulteta, čime će se dodatno poboljšati hrvatski znanstveno-istraživački kapaciteti.
Projekt, jednom kad bude dovršen, moći će imati primjenu i u raznim zabavnim industrijama, kao što su zabavni parkovi, potom arhitekturi (prolazak kroz virtualne građevine), sigurnosti (nadogradnja vida vatrogasaca u uvjetima koji su slabo vidljivi)… No, do komercijalizacije proizvoda doći će tek nakon dvije do četiri godine, po trenutnom planu, a do tada će on poslužiti kao platforma za istraživanje i dokazivanje da je koncept održiv.
Računalna sigurnost i proširena stvarnost?
Tehnološki partner provedbe je Infigo IS, a Hrvoje Šegudović, direktor tvrtke, priznaje kako ovaj “čudesan” projekt znači značajnu nadogradnju njihovog primarnog poslovanja, računalne sigurnosti.
Infigo IS već je desetak godina regionalni lider u uslugama procjena računalne sigurnosti i zaštite informacijskih sustava, sigurnosnog savjetovanja, integraciji sigurnosnih rješenja, a u posljednje vrijeme i razvoja aplikativnih rješenja. Aplikativni razvoj, koji smo pokrenuli razvijanjem vlastitih sigurnosnih rješenja, u međuvremenu se proširio i na druga područja kao što su BI i Big Data tehnologije te je iskorak i u ovaj, za nas novi segment, na neki način u skladu sa strategijom razvoja tvrtke.

Upravo radom na jednom od tih rješenja, početkom 2012. godine otvorili su suradnju s Međimurskim veleučilištem u domeni nadzora računalne mreže, a zajednički su osmislili praktično rješenje problema vezanog uz root-cause analizu. Početkom ove godine Veleučilište se odlučilo projektom Wonderland prijaviti na spomenuti natječaj, stoga je ponovno došlo do suradnje, a Hrvoje napominje kako zbog potrebe da analiziraju sigurnosne mehanizme Infigovi razvojni inženjeri imaju vrlo duboko razumijevanje softverske arhitekture raznih sustava, što ih čini vrlo dobrim kandidatima za “egzotične” razvojne projekte. Nakon raspisivanja natječaja i prijave, u lipnju je stigla pozitivna odluka, a u listopadu je potpisan i ugovor kojim su sredstva osigurana.
U konačnici projekt financira Europski fond za regionalni razvoj preko Ministarstva znanosti, i to u iznosu od 5,513.600,46 kuna. Vrijednost cijelog projekta je 6,732.613,82, a razliku će sufinancirati Republika Hrvatska, Međimursko veleučilište u Čakovcu i sam Infigo IS. Trećina sredstava investirat će se u nabavku potrebne opreme, trećina na prijenos svjetski relevantnog znanja na hrvatske istraživače, a trećina na plaće zaposlenih na projektu.
Oculus Rift, ali i drugi ‘igrači’
Kacige za proširenu stvarnost popularnost počinju stjecati pojavom Oculus Rifta, a potom i njegovom kupovinom od strane Facebooka. Međutim, i sam je osnivač ovog društvenog giganta, Mark Zuckerberg, rekao da je Oculusova primjena namijenjena budućnosti, a ne sadašnjosti, a upravo u tom smjeru gleda i Project Wonderland. Kako kaže Hrvoje:
Ono što je trenutno dostupno na tržištu, recimo Google Glass, nije posebno inovativno, no ono što će svakako biti interesantno još nije dostupno na komercijalnom tržištu, kao što su Oculus Rift ili Sony Morpheus. Već i sada se zapravo primjećuje da Google Glass i Oculus Rift predstavljaju dva poprilično različita smjera. Google Glass želi da korisnici naočale nose cijeli dan i da im one služe za interakciju s okolinom kroz pametni uređaj, dok Oculus Rift želi korisnika duboko uroniti u virtualnu stvarnost i “isključiti” ga iz “stvarne” stvarnosti. Naš projekt je na pola puta između njih – mi želimo korisnika duboko uroniti u virtualnu, odnosno proširenu stvarnost, ali istovremeno želimo da korisnik zadrži vizualni kontakt sa “stvarnom” okolinom. Tehnologija kojom ćemo to ostvariti tek sada postaje zrela za tako nešto i zato je to što ćemo raditi jako, jako zanimljivo.
Hrvoje smatra da, unatoč “čudnoj vezi” između Facebooka i Oculusa, takve distruptivne tehnologije imaju potencijal da iz temelja promijene industriju zabave. Sjedenje pred računalom s Oculus Riftom na glavi smatra tek prvim dječjim koracima, a brzina njegove penetracije na tržište ovisit će i o samom sadržaju. Kako kaže: “Ako kuće za razvoj igara izađu s kvalitetnim naslovima koji koriste sve mogućnosti koje im novi način ‘sudjelovanja’ u igrama može pružiti, vjerujem da ćemo i vi i ja biti iznenađeni koliko će brzo gejmerska industrija navaliti na kupnju.”

No, osim igranja, tehnologija ima i širu primjenu, kao što je spomenuti Project Wonderland, u sklopu kojeg se želi stapati stvarnost s virtualnom stvarnošću u jednu okolinu, a za to je potrebno slobodno kretanje u vanjskom prostoru, što danas još nije omogućeno.
Zamislite računalne igre u kojima ne sjedite za računalom, nego trčite po livadi. Ili zabavne parkove u kojima se krećete kroz neku bajku. Ili pak turiste koji sa sisačkog Starog grada gledaju oko sebe bitku protiv Turaka od pred više od 300 godina. Pokazati da je turistička primjena moguća i jest prvi cilj ovog projekta, no zapravo je njegova primjena univerzalna i u industriji zabave, sigurnosnoj industriji, prometu i slično.
Sama komercijalizacija nije u prvom planu projekta, budući da on ima znanstveno-istraživačku svrhu kojom se pokazuje da je osnovna ideja i izvediva, ali putem će se svakako otvoriti i ideje za komercijalnu primjenu, o kojima je još rano govoriti. Project Wonderland najvjerojatnije će koristiti spomenuti Oculus Rift, ali ne isključuju ni Sony Morpheus, True Player Gear Totem, Avegant Glypha, a možda i neke još nepoznate igrače.
Edukacija i zapošljavanje novih osoba!
U sklopu projekta bit će potrebno i dosta edukacije, ali Hrvoje napominje da to nije ništa što jedan “motivirani softverski inženjer ne bi mogao savladati.” SDK-ovi imaju dokumentirane API-je, što je u kombinaciji s dobrim poznavanjem developmenta i entuzijazmom sasvim dovoljno da se dobro “zagrize” u spomenute tehnologije, smatra. Također, u sklopu projekta predviđen je i prijenos znanja sa svjetski relevantnih stručnjaka na članove projektnog tima za neke specifične segmente tehnologija, kao što je oprema za precizno vanjsko pozicioniranje.
Upravo iz toga razloga planirana su i zapošljavanja, i to minimalno šest ljudi – softverskih inženjera i inženjerki, juniora i seniora, 3D dizajnera koji zna raditi u Unityu te osoba s poznavanjem geodezije. Stoga, ako ste se prepoznali u opisu i želite sudjelovati u ovom “čudesnom”, ali tehnološkim znalcima koji gledaju u budućnost možda i ne baš toliko neobičnom projektu, možete pronaći detalje na projectwonderland.eu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.