Državni inspektorat o online prodaji rabljene robe: Sve ovisi o okolnostima

Nemalu prašinu digao je ovih dana slučaj žene iz Pitomače, koja je nepravomoćno osuđena jer je putem Facebook Marketplacea prodavala rabljenu odjeću. Kako je zaključeno na Općinskom sudu u Virovitici, osuđena M.I. je tri godine oglašavala i prodavala rabljenu odjeću. A prihod od prodaje samo je rastao – u 2017. on je iznosio 6181 kunu, 2018. godine nešto više od 21.000 kn, a samo od siječnja do ožujka 2019. 43.322 kune.

Osuđena nije imala obrt ni tvrtku registriranu za trgovinu, što znači da je obavljala neregistriranu djelatnost. Zbog prekršaja je kažnjena s 2100 kuna, a naloženo je i da joj se oduzme protuzakonito stečenih 70.573,20 kuna.

Što je uopće trgovina?

S obzirom na to da na samom Facebooku postoji mnoštvo specijaliziranih grupa za prodaju rabljene robe, od dječje odjeće do automobila i njihovih dijelova, a tu je i Facebook Marketplace odnosno Facebook Shop, dio ove društvene mreže koji funkcionira kao oglasnik, velika je vjerojatnost da ste i sami nešto pokušali prodati ili kupiti na ovaj način. Ako ne tamo, onda putem oglasnika, bilo da su to specijalizirani, kao što su Moje Krpice, ili općeniti, poput Njuškala.

Zbog toga sam se obratila Državnom inspektoratu, koji je zaslužen za nadzor nad obavljanjem neregistrirane djelatnosti trgovine, ne bih li doznala nešto više o tome kad se neko trgovanje definira kao neregistrirana djelatnost, a kad ne.

U Inspektoratu upućuju da su obavljanje djelatnosti trgovine, kao i uvjeti pod kojima se ta djelatnost može obavljati, propisani Zakonom o trgovini (Narodne novine br. 173/03,67/08,130/11,36/09,30/14 i 32/19). On u članku 3. stavku 1. definira da je trgovina gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka, a može se obavljati kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo, pojašnjavaju iz Inspektorata:

Navedeni Zakon definira i tko se može smatrati trgovcem, odnosno odredbom članka 4. stavka 1. istog Zakona propisano je da je trgovac pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje ili prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini. Ističemo kako Zakon ne definira vrstu robe, odnosno je li u pitanju nova ili rabljena roba, a kao što je razvidno iz citiranih odredbi ne definira niti pojam razmjene robe kao gospodarske djelatnosti.

Nije bitno je li nešto što se prodaje rabljeno ili ne

Dakle, nije bitno prodajete li nešto što je novo ili rabljeno, a dokaz tome je i presuda ženi iz Pitomače. Ako se nešto prodaje putem društvenih mreža ili drugih internetskih mjesta, spomenuti Zakon u članku 10. stavku 1. podstavku 6. prepoznaje takav oblik kao trgovinu na malo, odnosno kao trgovinu na malo izvan prodavaonica kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja prodajom na daljinu (prodaja putem interneta), navode u Inspektoratu.

Slijedom navedenoga, imaju li predmetne aktivnosti od strane pojedinca, kako navodite, karakter obavljanja djelatnosti trgovine kao gospodarske djelatnosti, u skladu s naprijed spomenutim odredbama Zakona, ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, pri čemu je potrebno ocijeniti sve relevantne činjenice imajući u vidu svrhu takve prodaje i njen učinak te trajnost obavljanja takve djelatnosti.

Nažalost, u odgovorima nije stajalo više detalja o tome gdje se točno prelazi granica koja bi nešto okarakterizirala kao obavljanje djelatnosti trgovine u svrhu ostvarivanja dobiti. Uostalom, razumljivo nam je i bez odgovora Inspektorata da ta granica ovisi o puno okolnosti, ponajviše o svrsi prodaje, ali ni ona nije jasno definirana zakonom. Hoćemo li biti kažnjeni zbog prodaje 3 ili 10 majica? Ni od Inspektorata ne dobivamo konkretne odgovore – sve ovisi.

No, barem imamo informacije koje su posljedice ako se utvrdi da se radi o djelatnosti bez registracije.

Ako se utvrdi obavljanje djelatnosti bez registracije, odnosno u suprotnosti s odredbama članka 4. i 9. Zakona o trgovini, u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem će se do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana od dana donošenja rješenja, zabraniti obavljanje djelatnosti trgovine. Za navedeni prekršaj člankom 70. stavkom 1. Zakona o trgovini propisana je novčana kazna u rasponu od 4.000,00 do 70.000,00 kuna za fizičku osobu odnosno od 5.000,00 do 300.000,00 kn za pravnu osobu.

Može li Zuckerberg doista završiti na optuženičkoj klupi?

Iako su određeni mediji navodili da bi se na “optuženičkoj klupi mogao naći i šef Facebooka Mark Zuckerberg”, s obzirom na to da u članku 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti stoji da pravna ili fizička osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti postaje sudionik u obavljanju te djelatnosti, iz Inspektorata kažu drugačije i otkrivaju što se radi u slučaju nezakonitih radnji:

U pogledu pružatelja usluga internetskog posredovanja i društvenih mreža, Zakon o trgovini ne predviđa sankcioniranje istih, međutim bitno je napomenuti da je između Europske komisije te društvenih mreža Facebooka i Instagrama, uspostavljen komunikacijski kanal, a kako bi pomogli uravnotežiti potrebe, sigurnost i interese raznolike zajednice, kojim se omogućuje da se na zahtjev nadležnih tijela država članica uklone sadržaji za koje se utvrdi da krše nacionalno zakonodavstvo (bilo da se radi o profilu osobe ili samo o određenom postu odnosno sadržaju/oglasu).

Iz popularnog oglasnika Njuškalo, putem kojeg se također prodaju rabljeni predmeti, otkrivaju kako to izgleda iz njihove perspektive:

Njuškalo je, sukladno zakonskim propisima RH, informacijsko društvo koje svojim korisnicima pruža informacijske usluge elektroničkim putem na individualni zahtjev korisnika, a posebno Internet prodaju roba i usluga te pruža mogućnost pretraživanja/traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom.

Sukladno Zakonu o elektroničkoj trgovini, informacijsko društvo ima obvezu nadzora. To znači da društvo nije obvezno pregledavati podatke koje je objavio korisnik, no ako zaprimimo odgovarajući sudski akt dužni smo predočiti sve podatke oglašivača na temelju kojih državne institucije mogu poduzeti otkrivanje ili progon počinitelja kaznenih djela, odnosno zaštitu prava trećih osoba.

Dodaju da Njuškalo od samih početaka djelovanja sudjeluje s Carinskom upravom i Državnim inspektoratom, s obzirom na to da je zakonom vrlo jasno specificirano što se smatra neregistriranom djelatnošću.

Bez računa se ne računa

Specificirano jest, ali i dalje nije potpuno jasno gdje je točno ta granica između toga da se netko “rješava” rabljenih predmeta ili obavlja neregistriranu djelatnost u svrhu ostvarivanja dobiti. No, sa strane kupca, iz Inspektorata tvrde da se jedino s računom – računa.

U odnosu na dio upita vezano uz dokaz o legalnosti obavljene kupovine upućujemo na obvezu izdavanja računa za isporučenu robu ili uslugu, a koja je uređena kroz porezne propise, a što je u djelokrugu Ministarstva financija.