Konačno predstavljeni gov.hr i e-Građani – je li to ono što smo očekivali?

Konačno predstavljeni gov.hr i e-Građani – je li to ono što smo očekivali?

Danas je konačno predstavljen središnji državni portal gov.hr, na koji se "seli" i cijela Vlada, kao i usluga e-Građani. Novinari su na konferenciji od potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, koja vodi i Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora, te Darka Parića, pomoćnika ministra uprave, mogli čuti i vidjeti što sve spomenute platforme u ovom trenutku nude te koje su usluge planirane u budućnosti.

Gov.hr i uslugu e-Građani predstavili su potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i pomoćnik Ministra
Gov.hr i uslugu e-Građani predstavili su potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i pomoćnik ministra uprave Darko Parić.

Danas je konačno predstavljen središnji državni portal gov.hr, na koji se “seli” i cijela Vlada, kao i usluga e-Građani. Novinari su na konferenciji od potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, koja vodi i Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora, te Darka Parića, pomoćnika ministra uprave, mogli čuti i vidjeti što sve spomenute platforme u ovom trenutku nude te koje su usluge planirane u budućnosti.

Milanka Opačić je istaknula je kako je namjera ovih projekata bila da jedan neuređen i neumrežen sustav pretvore u jedinstvenu platformu za međusobno umrežavanje, čime se dobiva veća kontrola nad podatcima unutar državnog sustava. No, ono što je građanima svakako zanimljivije usluge su koje se tiču njih, a koje su okupljene oko platforme e-Građani. Dobar temelj za to, napominje Opačić, bio je OIB sustav, koji je do sada bio zatvoren, a koji bi u ovom obliku trebao omogućiti dostizanje zacrtanih ciljeva – da konačno imamo državu “bez papira” (ne, to predstavljanjem današnjih projekata još nije ostvareno, ali je, kako se danas moglo čuti, postavljen temelj), učiniti usluge javne uprave dostupnima kroz internet, standardizirati način pružanja e-usluga te kreirati takozvani “državni oblak”.

Ako milijun građana koristi internetsko bankarstvo, zašto ne bi mogli i usluge države? Sada smo napravili prvi korak prema tome, a u drugome ide i rješavanje problema te papirologije putem interneta.

Platforma kao autoput – prijevozna sredstva biraju tijela javne uprave

Darko Parić, pomoćnik ministra uprave, dao je i više informacija o tome što se zapravo može kroz uslugu e-Građani. Kako je napomenuo, nije riječ o jednom projektu, nego o nizu njih, koji čine jedinstvenu platformu za građane. I on se tu referirao na internetsko bankarstvo, opisavši platformu kao pandan eBanking sustavu iz perspektive države. Samim time i postupak pristupanja usluzi e-Građani sličan je pristupanju internetskom bankarstvu – da bi to bilo moguće, potrebno je otići u poslovnice Fine po korisničko ime i lozinku, te mToken za mobilne uređaje (inače, mToken aplikacija je dostupna i za Android i za iOS). Parić napominje kako je sve to besplatno, kao i pristupanje servisu, ali usluge koje su za sada dostupne, još će se proširivati:

Taj je sustav platforma koja omogućuje svakome u upravi da stavlja u njega svoje elektroničke usluge. Neće Vlada stavljati tamo svoje usluge, nego će to činiti njena tijela.

Ili, kako je bio slikovit: Ovo je autoput, a kojim će se prijevoznim sredstvom doći ‘do Splita’, izbor je na tijelima javne vlasti.

Građanski ‘e-mail’ za primanje obavijesti od Vlade

Za sada je građanski pretinac dostupan putem weba i mobilne aplikacija za Android (slika: gov.hr)
Za sada je građanski pretinac dostupan putem weba i mobilne aplikacija za Android (slika: gov.hr)

Parić je potom prikazao i način prijavljivanja te ulaženje u korisnički pretinac, koji nalikuje e-mail sandučiću svakog građanina, putem koje će sustav korisnicima slati razne obavijesti. Primjerice, ako vam je istekla osobna iskaznica, bit ćete ovdje obaviješteni, a ako ste predali zahtjev za kreiranje nove, ovdje biste mogli dobiti obavijest kada ju možete preuzeti. Prvi put imate proaktivnu državu koja vas na nešto upozorava, obavještava, kaže Parić, a sve će to biti moguće i putem mobilnih aplikacija i push poruka – sada je dostupna samo aplikacija za Android, a do kraja ljeta bit će i za iOS te Windows Phone.

Neke će dolaziti mjesečno, neke dnevno,a neke  po događaju. Bit će ih puno, pa će se ukomponirati registar poruka za njihovo filtriranje da ne bi bilo spamanja.

‘Šetnja po državi’

Druga vrsta e-usluga odnosi se na mogućnost građana da imaju uvid u to kako su vođeni u sustavu. Parić napominje da su, primjerice, česti pozivi prema HZZO-u u kojima građani pitaju – tko im je liječnik. Takve informacije, kao i mnoge druge, poput one iz Porezne uprave ili Zavoda za mirovinsko osiguranje, sad će biti vidljive putem interneta, jer sustav omogućuje da se “šeta po državi”. Zanimanje je izazvalo i pristup e-Dnevniku, putem kojega će roditelji za svoju djecu omogućiti praćenje svih informacija koje se nalaze u dnevniku – poput ocjena i izostanaka. Kako se servis bude razvijao bit će moguće, primjerice, da roditelj dobije obavijest u svoj korisnički pretinac, pa i na mobilni uređaj da – dijete nije u školi.

No, sva ta “šetnja” po državi sada je samo poput razgledavanja – informacije su tu, ali s njima se ne može mnogo toga napraviti, niti ih mijenjati. I sam Parić kaže kako nedostaje taj posljednji korak, mogućnost promjene podataka, poput podnošenja zahtjeva za promjenu liječnika opće prakse. To nije jednostavno, napominje, ali danas je moguće to implementirati, jer postoji infrastruktura.

Za sada građani imaju uvid u podatke, ali nisu još moguće izmjene niti podnošenje zahtjeva - to je planirano u idućoj fazi.
Za sada građani imaju uvid u podatke, ali nisu još moguće izmjene niti podnošenje zahtjeva – to je planirano u idućoj fazi (slika: gov.hr).

Na kraju je predstavljena i možda najzanimljivija usluga – e-matica. Putem nje se može pristupiti online domovnici, rodnom listu, izvatku iz matične knjige rođenih i vjenčanih, a uskoro će se implementirati i sustav punomoći, tako da se može pristupati i dokumentima drugih osoba, poput članova obitelji. Ideja je da se ti dokumenti mogu dostavljati online u sklopu zahtjeva, ali dok to ne zaživi, mogu se samo printati. Takvi bi dokumenti trebali biti jednakovrijedni kao “original” jer službenici uz pomoć kontrolnog broja mogu provjeriti njihovu vjerodostojnost.

Tko će ‘tjerati’ tijela javne uprave na implementaciju gov.hra? Zakon.

Vratimo se na “autoput prema Splitu” – platforma je tu, ali javna tijela državne uprave još ju nisu obavezna koristiti, pa možda odluče ići i “starom cestom”. To bi se trebalo promijeniti kada i ako se donese Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, koji je nedavno prošao prvo čitanje. U tom zakonu ovo što je predstavljeno postaje imperativ za sva tijela državne uprave, čime bi usluge koje nisu uključene u sustav trebale biti priključene, kroz prijelazno razdoblje od dvije godine.

Ono što je mnoge iz IT zajednice najviše “boljelo” prilikom najavljivanja ovog projekta je (ne)otvorenost podataka koje nudi portal, no Parić ističe da do kraja godine planiraju omogućiti podatke dostupnima javnosti, pa će tako svaka tvrtka ili pojedinac moći na njihovom temelju izraditi aplikacije po želji. O korištenju usluga za poslovne subjekte još se nije razmišljalo, ali uz postojeću infrastrukturu i to bi moglo biti moguće, napominje Parić. Inače, cijena cijelog projekta je oko 30 milijuna kuna za iduće tri godine.

Uskoro analiziramo platformu s tehničke strane!

Popis svih trenutno dostupnih usluga u sklopu platforme e-Građani dostupne su na službenoj stranici, a ako ih želite koristiti, ne zaboravite da prvo morate posjetiti Finu – osim ako već ne posjedujete pametnu karticu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili ako imate korisničko ime i lozinku iz sustava AAI@EDU. Također, građani koji već posjeduju korisničko ime i lozinku izdane od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Središnjeg registra osiguranika REGOS-a moraju izvršiti jednokratnu promjenu svojeg korisničkog imena i lozinke na internetskim stranicama epass.gov.hr, kako bi nesmetano mogli koristiti sustav.

A mi, kako smo i obećali, uskoro donosimo detaljniju analizu sustava i samog portala – s naglaskom na tehničku izvedbu, provjerom je li doista na tu fokus na građanima ili na samoj Vladi. Govorit ćemo i o tome jesu li trebali biti konzultirani stručnjaci za određena područja, poput stručnjaka za sadržaj, jer na prvi pogled nismo sigurni kako će se prosječni hrvatski korisnik interneta snaći u takvom sustavu te odmah shvatiti kako postati e-Građanin i što im sve ta platforma omogućava.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Aran

    Aran

    10. 06. 2014. u 5:57 pm Odgovori

    Mislim da je naziv domene gov.hr neprimjeren. Zbog cega moramo koristiti strane kratice? Zasto vlada.hr nije bila dobra domena? Teski preserans i ponovni pokusaj kopiranja britanaca (nakon onog hrtovog s bbcjem).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?