Digitalni heroj ili lijenčina: Jeste li (svojevoljno) radili za praznik ili vikend?

Digitalni heroj ili lijenčina: Jeste li (svojevoljno) radili za Praznik rada?

Dobra vijest: Digitalna tehnologija omogućila nam je da radimo što volimo budemo dostupni - i radimo - kad i gdje god želimo pa i za "neradnički" Praznik rada. Loša vijest: Digitalna tehnologija nas je učinila dostupnima i u mogućnosti da radimo bilo kad i bilo gdje pa i za 1. svibnja. Možemo, ali trebamo li raditi "digitalno" i praznikom i vikendom?

Praznik rada

Prvi svibnja, odnosno Međunarodni praznik rada, učinio mi se kao savršena prilika za pokretanje bitne teme: Digitalnom (ne)radu na (ne)radne dane.

No, prije toga trebamo se sjetiti zašto uopće ovaj događaj obilježavamo od 1890. jer su mnogi, čini se, negdje usput to zaboravili. Tada su se uslijed nemilosrdnog iskorištavanja radnika u industriji, održali veliki radnički prosvjedi u Chicagu. Svakodnevnih i do 18 sati rada, male nadnice i iskorištavanje dječjeg rada natjerali su 40 tisuća radnika da zatraže pravdu: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.

Na današnji dan poginulo je više od 200 ljudi, a njih 8 osuđeno je na smrt vješanjem. Zašto? Tražili su osmosatno radno vrijeme. Da se ne zaboravi.

Geplaatst door Zoran Žmirić op Maandag 1 mei 2017

Reakcija tadašnjih američkih vlasti bila je policijska hajka koja je u sukobima ubila osam, a ozlijedila pedeset radnika. Petero vođa štrajka osuđeno je na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Proći će još nekoliko desetljeća da radnici dobiju prava koja će, stoljeće kasnije, dovesti do današnjeg svijeta u kojima ne moramo raditi 18 sati u tvornici, ali ipak biramo raditi skoro cijeli dan – za računalom.

Kad nam za rad nisu potrebni strojevi, već laptopi

62 posto Amerikanaca koristi internet i digitalne tehnologije u svom poslu. Bilo da se bavimo dizajnom, financijskim planiranjem ili pisanjem članaka na digitalnim medijima poput Netokracije – “zalijepljeni” smo za ekrane.

No, ti su ekrani mobilniji nego prije.

Pogledate li bilo koju reklamu bilo kojeg brenda računala, među ključnim mogućnostima isticat će se mobilnost te baterija. Neke namjene i poslovi i dalje traže prave radne, desktop “mašine”, ali za dobar dio današnjih digitalnih poslova dovoljna nam je jedna ili dvije aplikacije te prijenosno računalo.

Ured više nije uvjet za rad u digitalnoj ekonomiji.

Možemo biti digitalni nomadi, želimo li…

Iako nam je mobilnost naše tehnologije omogućila nam da je da posao obavljamo gdje god želimo, većina nas i dalje radi iz ureda, prvenstveno zbog toga što dinamika ili jednostavno poslovna kultura organizacije u kojoj radimo to nalažu.

Želja da “radimo od doma” za mnoge je, iako moguća, tek san, svojevrsni sveti gral rada u digitalnoj ekonomiji. Neki, poput freelance marketinškog stratega Tomislava Pancirova, već su taj gral našli:

Prvi razlog je sloboda u svakom smislu te riječi, bilo da pričamo o odabiru projekata, radnog vremena ili načina rada. Sa slobodom, naravno, dolazi i mogućnost za veći balans privatnog i poslovnog. Na tom balansu treba raditi, jer se lako ukopati u puno projekata istovremeno. Bolji balans utječe na veće zadovoljstvo te dugoročno produktivnost.

Većina tehnoloških tvrtki se u potrazi za najboljim tehničkim kadrovima prilagođava njihovim željama, među kojima je jedna od najčešćih: Želja za radom od kuće.

Više od polovice radnika u Australiji se smatra "digitalnim radnicima", a rade iz ureda - i od doma!
Više od polovice radnika u Australiji se smatra “digitalnim radnicima”, a rade iz ureda – i od doma!

Kroz rubriku Digitalni Nomadi već neko vrijeme tvrdimo da nomadski rad nije samo pitanje dalekih, egzotičnih putovanja, već praktičnog rada s lokacija koje nam odgovaraju. Kako zaključuje naša Jasmina u svom uvodnom članku spomenute rubrike: Posao je postao mobilan!

Nitko nam neće naš (digitalizirani) rad pokvarit’

Države su, vidjevši da se radi izvan radnog vremena, pokušale zaštiti svoje građane od ipak previše digitalnog rada u digitalnom dobu. Francuska je, primjerice, uvela zakon kojim se zaposlenicima osigurava “pravo na disconnect” tj. pravo da ignoriraju svoje poslovne, digitalne uređaje i sve upite koji dolaze na njih izvan ureda. Očevi i majke bi pak jednostavno da barem vikendom ne gledamo u te ekrane…

Ali kao i uvijek, ni država, ni društvo – ne razumiju:

  • Radimo neradnim danom, jer volimo što radimo;
  • O tome pišemo na društvenim mrežama kako bismo sami sebi opravdali da smo “super” što se trudimo više od drugih;
  • Istovremeno pokazujemo svom timu da se trudimo, čime ih inspiriramo, ali donekle im namećemo ritam koji možda ne mogu pratiti.

Hm, bravo mi?

Rad vikendom i praznikom nije, i ne mora biti za svakoga

Drago mi je što nam je tehnologija omogućila da radimo ne samo iz ureda, već i od doma ili nekog pustog otoka s jedva prihvatljivom 3G vezom, za vikend ili praznik. Nitko nas ne može niti treba zaustaviti, ali… tko smo mi?

Prosli tjedan sam mislio spojiti produzeni vikend kao svaki posteni Hrvat. Naravno da sam bio u firmi. Ali sam bio siguran da cu zato spojiti ovaj vikend i ici na more. I tako… kako je na moru? 🙂

Geplaatst door Mate Rimac op Zaterdag 24 juni 2017

U većini slučajeva, najentuzijastičnije objave digitalnog rada vikendom dolaze mahom od poduzetnika ili slobodnjaka, onih čiji rad na neradne dane izravno utječe na sudbinu njihovih tvrtki ili projekata. Naravno da ćete se hvaliti da radite vikendom na nečemu za što smatrate da je vrijedno raditi subotom i nedjeljom. Potrudite li se, možda ćete prije doći do korisnika, kupaca ili jednostavno završiti projekt koji ne možete dočekati da predstavite svijetu!

Nemojte me krivo shvatiti: Nakon dva bubrežna kamenca, koja su me “posjetila” u najstresnijem trenutku poslovnog života, svjesniji sam od bilo koga da razvoj startupa ili bilo kojeg drugog oblika poslovanja traži trud i upornost za koju mnogi nisu spremni, ali ne moraju niti trebaju svi “umirati” za tvrtku u kojoj rade. Primjerice:

  • Neki unutar svojih 8 ili koliko god sati dobro organiziranog rada naprave više od onih koji se hvale da rade od jutra do sutra, a zapravo samo dangube.
  • Neki rade u tvrtkama koje ih zaista “iscijede” i koea bi, da ne postoje ograničenja poput radnog vremena, koristile zaposlenike gotovo kao robove u doba prije svih događaja koji su prethodili uspostavljanju Praznika rada.
  • Neki jednostavno žele odmoriti vikendom i praznikom, da ne pregore. Osobno sam si subotom u Google Calendar uveo cjelodnevni događaj “Ne radi, budalo!” upravo iz tog razloga, jer mi treći kamenac zaista ne treba.

Namećemo li digitalizirani ritam koji ne možemo pratiti?

Prečesto sam vidio entuzijastične digitalce koji nakon niza objava o tome kako rade od jutra do sutra, vikendom i praznikom, jednostavno – pregore. Još gore, zbog toga što su uspješni u industriji mnogi se mladi juniori u njih ugledaju, razmišljajući da je očito jedini način za uspjeti raditi… od jutra do sutra, praznikom i vikendom. Za Praznik rada, Božić, Novu godinu?

Živimo u dobu u kojemu, posebice u digitalnoj industriji, ne moramo više “crnčiti” da bismo uspjeli. Dapače, upravo je ravnoteža između rada i života najproduktivnija. Istraživanje CEB-a je pokazalo da ćemo, vjerujemo li da imamo dobro uravnotežen poslovni i privatni život (čitaj: odmaramo se i živimo), raditi 20% upornije!

Na žalost, mnogi ne mogu birati i moraju “crnčiti” – da bi preživjeli.

To ne znači da se ne trebamo truditi pa i često raditi izvan radnog vremena, ali ne moramo niti glorificirati rad izvan radnog vremena kao svrhu samu sebi. U digitalnoj ekonomiji, zahvaljujući potencijalu industrije te tehnologije, radimo kad želimo, što želimo i budimo sretni – što možemo birati. Sretan vam, sa zakašnjenjem – Praznik rada.

P. S. Ovaj je članak pisan u 23:41, izvan Netokracijinog uredovnog radnog vremena, kad me “puknula” inspiracija i prsti su lagano krenuli pisati, dok pijuckam gin tonic i proklinjem spell checker.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Igor Benić

    Igor Benić

    03. 05. 2017. u 3:19 pm Odgovori

    Taj “Rad od kuće” zvuči jako lijepo, ali treba imati jak karakter kada radiš od doma, pogotovo ako nisi sam 🙂 Iz mojeg osobnog iskustva, rad od kuće mi najviše odgovara u ranim jutarnjim satima ili kasnim večernjim (kada nitko ne “smeta”). Dogodi mi se često da odem u neki obližnji kafić ili u ured kako bi bio produktivniji.

    To je sve opet individualno. Lakše je raditi kada radiš za sebe, ali treba znati postaviti granice što nije uvijek jednostavno. Pogodnosti ovog oblika rada su velike, samo ih treba znati dobro iskoristiti 🙂

  2. Andrej

    Andrej

    04. 05. 2017. u 9:15 am Odgovori

    Kad nešto čovjek ostvaruje i stvara za sebe, onda to nije radno vrijeme i to radi bilo kada (pa i cijeli vikend, dan i noć) – to je nešto što čini jer živi (u punom smislu riječi) – to ga čini sretnim. Međutim, otuđeni rad (onaj koji se radi za nekog drugog, odnosno nadnice) ne spada u tu kategoriju, te “fleksibilizacija” radnog vremena u tom slučaju je pogubna za mentalno zdravlje. Strategija je današnjih poslodavaca da ovaj drugi slučaj predstave kao prvi i zamute granice – nekad to čine nesvjesno, inspirirani “poduzetničkom ideologijom”, a nekad su savršeno svjesni što rade, ali profit ne pita za nekakve moralne dileme.

    Nedvojbeno je samo jedno, a to je da prekarni rad, nesigurnost radnog mjesta i konstantna kompeticija uništi čovjeka i on ostane samo sjenka onoga što bi mogao biti, ali na površini živi “sretan” život: jede najzdravije, svako jutro trči, kupuje razne gadgete preko Amazona i odlazi na pivo vikendima s isto takvim društvom gdje se svi zajedno “zabavljaju”. Potreba za nekim intimnijim druženjem riješi se preko neke aplikacije. Jedini je problem što se bori i s depresijom, a nije mu jasno zašto. Srećom, nađu se neke šarene tabletice koje poprave tu nestabilnu kemiju u mozgu.

    Društveni je kontekst, pogotovo na Zapadu, toliko indoktrinirajuć da je nemoguće vidjeti što ne valja s takvim životima i od kuda takvo mrtvilo i sterilnost. U naše krajeve dolazi taj isti anti-duh Zapada i to prvenstveno kroz IT sektor kao onaj koji najbrže prati događanja na izvoru – oni su glasnici tog distopijskog mentaliteta. Babe i djedovi, roditelji nekako to sumnjičavo komentiraju: “Ajde sinko, nije ti dobro da stalno gledaš u taj ekran – odi malo u prirodu, pomozimi mi u vrtu…” – “Ma šuti babo, ništa ti ne znaš! Pa ja zarađujem ovako.”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Kriptovalute i Blockchain

Tržište kriptovaluta ušlo je u još jedno krizno razdoblje. Slijedi li nakon kripto zime – proljeće?

Cijene kriptovaluta padaju, značajno, opet. Što se događa, zašto? Otkrivamo u novoj epizodi s Electrocoinovim Nikolom Škorićem.

Tehnologija

Jeste li znali da iza nove aplikacije portala Dnevnik.hr stoji osječka IT agencija COBE?

Nova aplikacija news portala Dnevnik.hr brzo je osvojila korisnike, ali i nagrade struke, a mi smo provjerili koja je tajna osječkog tima koji je od nule uspio razviti tako dobru aplikaciju u samo 4 mjeseca.

Novost

Iz Oraclea u startup: Zoran Šegić postaje VP prodaje u Farseeru

Zoran je proveo 20 godina razvijajući prodajne organizacije unutar vodećih tehnoloških korporacija na prostoru CEE i Adriatic regije.