Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Potres koji je pogodio Zagreb prošloga mjeseca ozbiljno je oštetio velik broj zgrada, raselio obitelji i uzrokovao izuzetnu štetu koja, kombinirana s pandemijom koronavirusa, izgleda kao nekoliko spojenih kataklizmi. Ipak, ono što je građanima Zagreba pomoglo (i još pomaže) jest iOS i Android aplikacija LastQuake, koja je u vrijeme potresa bila jedna od aplikacija s najviše preuzimanja iz Hrvatske, a i danas ju mnogi prate kako bi se informirali o podrhtavanjima i potresima.

No, ono što je manje poznato jest činjenica da su serveri aplikacije imali problema upravo zbog ogromnog prometa iz Hrvatske, a nedugo poslije toga problem su postali i pojedinci koji su bez ikakvog razloga u komentarima aplikacije za potrese iznosili neke prilično neugodne stavove. Kako bih istražio kako sama organizacija EMSC, koja stoji iza aplikacije, gleda na potrese u Zagrebu i digitalni promet koji od Zagrepčana dolazi, razgovarao sam s Rémyjem Bossuom, glavnim tajnikom Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC). Ako ste samo skinuli aplikaciju, a ne znate tko je za njezin razvoj odgovoran, Rémy pojašnjava:

EMSC je neprofitna udruga koja okuplja seizmološke opservatorije u regiji (Hrvatski seizmološki institut je naš član). Nudimo brze informacije o potresima skupljajući podatke iz oko 100 mreža za praćenje diljem svijeta, ali ne upravljamo niti jednom seizmičkom stanicom. Ne natječemo se s podacima nacionalnih instituta, već okupljamo podatke izvan zahvaćenih zemalja, jer u vrijeme potresa nacionalni instituti uvijek su zaokupljeni informiranjem svoje javnosti.

Rémy dodaje kako bi ovom prilikom zahvalio seizmološkom timu u Zagrebu jer je njihov uspjeh izuzetan, posebice u jeku pandemije

Najbrži način za prikupljanje informacija o potresu

Što se tiče aplikacije LastQuake, Rémy mi kaže kako ona postoji kako bi se brzo informirala javnost o potresima, a ako ste koristili aplikaciju, i sami znate da putem nje možete potvrditi da ste osjetili podrhtavanje. Ovo je vrlo bitno jer je to ujedno i najbrži način za prikupljanje informacija o potresu za širu javnost. Rémy kaže kako im danas treba otprilike 12 do 15 sekundi da detektiraju potrese uz aplikaciju, što je prilično impresivno, ako mogu dodati.

Daleko najveći broj korisnika prijavio je potrese u smartphone aplikaciji. EMSC

115 tisuća preuzimanja u samo nekoliko dana

Tijekom vrhunca potresa u Zagrebu mnogi su vrlo brzo pohrlili na trgovine aplikacijama u potrazi za onima koji im mogu pomoći pratiti situaciju. Upravo je tako LastQuake bila jedna od aplikacija s najvećim brojem preuzimanja, a Rémy kaže kako je razumljivo da ljudi ne preuzimaju ovakve aplikacije u vrijeme kada nema potresa, a pogotovo ne u regijama koje nisu previše seizmički aktivne. Ipak, kada jednom dođe potres, dođe i ogroman broj korisnika. Remy kaže kako danas za to u Hrvatskoj imaju oko 115 tisuća korisnika, a jedina država koja ima sličan broj u regiji je Albanija koju je nekoliko potresa pogodilo prošle godine.

Prekrcani prijavama

Povećan broj novih korisnika sigurno je utjecao na sustav, ali Rémy kaže da se problemi nisu dogodili zbog mnogo preuzimanja, već previše prijava:

Broj preuzimanja nije problem, već je problem bio u izuzetno velikom broju korisnika koji su istovremeno pokušali “prijaviti” potres. Ovo je prouzročilo velik stres za naše IT sustave i uzrokovalo kašnjenja i probleme u stabilnosti aplikacije.

U praksi to izgleda ovako: velik broj korisnika otvorit će aplikaciju samo na nekoliko sekundi nakon što osjete potres te odmah i opisati svoj osjećaj potresa putem grafika na aplikaciji i stranicama. Za primjer koliko to može eskalirati, Rémy objašnjava da je za jedno relativno slabo podrhtavanje od 2.8 stupnjeva prikupljeno više od 1500 prijava u vrlo kratkome vremenu.

Informacije koje seizmolozima zlata vrijede

Informacije koje daju korisnici kojima se doslovno trese tlo pod nogama na ovaj način pomažu znanstvenicima u njihovom radu. Rémy kaže kako je za seizmologe ovakvo prikupljanje informacija korisno jer je vrlo teško predvidjeti štetu koju potresi uzrokuju koristeći samo njihovu snagu i lokaciju:

Ove prijave koje uključuju razinu potresa i nivo štete koriste kako bi pružile više detalja u razinu štete koju je potres prouzročio, a kada akumuliramo ove podatke možemo iz njih dobiti informacije koji nam pomažu u predviđanju potresa u nekoj regiji.

Dodaje i kako postoji drugi aspekt ovih prijava – onaj sociološki. Naime, izravna interakcija očevidaca s aplikacijom pomaže stručnjacima shvatiti gdje i kako je potrebno pomoći, a građane educira o potresima kako bi kasnije bili za njih bolje pripremljeni. Informacije koje se nalaze u aplikaciji također pomažu kako biste bolje razumjeli pojmove o kojima se ovih tjedana govorilo, poput razlike između potresa i podrhtavanja.

Broj korisnika aplikacije skočio je na više od 100 tisuća u manje od dva dana. EMSC

Gdje ima komentara, ima i konflikta

Ipak, iako je vrlo dobra ideja dati ljudima ne samo da grafikama pokažu kako se osjećaju, već i napišu par rečenica, mogli smo biti sigurni da će se u našoj regiji to izvrnuti na nešto posve drugo. Naime, aplikacija je, ni kriva ni dužna, postala mjesto prepucavanja na nacionalnoj osnovi između korisnika iz Hrvatske i Albanije. Vjerojatno zbunjeni znanstvenici pokušali su shvatiti što da rade s komentarima, pa su i na Twitteru upitali korisnike trebaju li se komentari možda posve isključiti.

Rémy mi kaže kako ovo nije prvi puta da vide ovakvo ponašanje, a korisnici cijene mogućnost pokazivanja kako se osjećaju u nekoliko rečenica. Ove funkcionalnosti ne koristimo operativno, ali su tu jer ih korisnici cijene, Rémy pojašnjava:

Čini se kako ovi komentari mogu pomoći ljudima da prebrode traumu potresa. Neki će se šaliti, a drugi neće cijeniti šale. U Hrvatskoj se nismo previše iznenadili jer smo slične stvari vidjeli u Albaniji. Ono što se nama čini je da u područjima u kojima postoji velika gustoća naseljenosti te mnogo kasnijih podrhtavanja neki korisnici ostavljaju desetke komentara i sustav evoluira prema svojevrsnoj društvenoj platformi. Ovo se događa samo na mjestima velike gustoće stanovništva i velikog broja podrhtavanja, što u Zagrebu nije slučaj.

Budite savjesni korisnici i pomozite EMSC timu

LastQuake već broji više od 30 tisuća komentara na sustavu koji su objavljeni nakon potresa u Zagrebu. No, ako su neumjesni i uvredljivi komentari problem, korisnici će ih morati detektirati i prijavljivati sami jer Rémy i tim nisu baš najbolji s našim jezikom, šali se. Nije im cilj, uostalom, brisati sve komentare koji nisu direktno povezani s potresom, ali postoji mnogo kulturoloških aspekata komentiranja i analiziranja toga što je prikladno, stoga je za sada sve u nekakvo “sivoj zoni”. Rémy svakako poziva sve one koji primijete uvredljive komentare na aplikaciji da ih informiraju te će isti biti obrisani što je moguće prije.

Rémy , pun razumijevanja i veoma logičan, ipak kaže kako ne trebamo misliti da su u EMSC-u uzrujani komentarima. Ipak se radi o zakonu velikih brojeva i ne postoji šansa da će 115 tisuća ljudi biti u isto vrijeme pristojno. Za kraj, ističe kako ovo ne bi trebalo umanjiti veliku podršku i suradnju koju je EMSC dobio od građana Hrvatske, a mnogi građani su i donirali te pohvalili organizaciju na Twitteru, na čemu je tim izuzetno zahvalan. Pojavili su se i IT stručnjaci koji žele pomoći, a čini se kako će uskoro LastQuake biti i preveden na neke nove jezike kako bi se što je moguće više ljudi informiralo.

Ako još niste, skinite aplikaciju i u svakom trenutku budite sigurni ljulja li se Zagreb ili ne. Samo nemojte biti toksični u komentarima!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Startupi i poslovanje

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.