Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Potres koji je pogodio Zagreb prošloga mjeseca ozbiljno je oštetio velik broj zgrada, raselio obitelji i uzrokovao izuzetnu štetu koja, kombinirana s pandemijom koronavirusa, izgleda kao nekoliko spojenih kataklizmi. Ipak, ono što je građanima Zagreba pomoglo (i još pomaže) jest iOS i Android aplikacija LastQuake, koja je u vrijeme potresa bila jedna od aplikacija s najviše preuzimanja iz Hrvatske, a i danas ju mnogi prate kako bi se informirali o podrhtavanjima i potresima.

No, ono što je manje poznato jest činjenica da su serveri aplikacije imali problema upravo zbog ogromnog prometa iz Hrvatske, a nedugo poslije toga problem su postali i pojedinci koji su bez ikakvog razloga u komentarima aplikacije za potrese iznosili neke prilično neugodne stavove. Kako bih istražio kako sama organizacija EMSC, koja stoji iza aplikacije, gleda na potrese u Zagrebu i digitalni promet koji od Zagrepčana dolazi, razgovarao sam s Rémyjem Bossuom, glavnim tajnikom Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC). Ako ste samo skinuli aplikaciju, a ne znate tko je za njezin razvoj odgovoran, Rémy pojašnjava:

EMSC je neprofitna udruga koja okuplja seizmološke opservatorije u regiji (Hrvatski seizmološki institut je naš član). Nudimo brze informacije o potresima skupljajući podatke iz oko 100 mreža za praćenje diljem svijeta, ali ne upravljamo niti jednom seizmičkom stanicom. Ne natječemo se s podacima nacionalnih instituta, već okupljamo podatke izvan zahvaćenih zemalja, jer u vrijeme potresa nacionalni instituti uvijek su zaokupljeni informiranjem svoje javnosti.

Rémy dodaje kako bi ovom prilikom zahvalio seizmološkom timu u Zagrebu jer je njihov uspjeh izuzetan, posebice u jeku pandemije

Najbrži način za prikupljanje informacija o potresu

Što se tiče aplikacije LastQuake, Rémy mi kaže kako ona postoji kako bi se brzo informirala javnost o potresima, a ako ste koristili aplikaciju, i sami znate da putem nje možete potvrditi da ste osjetili podrhtavanje. Ovo je vrlo bitno jer je to ujedno i najbrži način za prikupljanje informacija o potresu za širu javnost. Rémy kaže kako im danas treba otprilike 12 do 15 sekundi da detektiraju potrese uz aplikaciju, što je prilično impresivno, ako mogu dodati.

Daleko najveći broj korisnika prijavio je potrese u smartphone aplikaciji. EMSC

115 tisuća preuzimanja u samo nekoliko dana

Tijekom vrhunca potresa u Zagrebu mnogi su vrlo brzo pohrlili na trgovine aplikacijama u potrazi za onima koji im mogu pomoći pratiti situaciju. Upravo je tako LastQuake bila jedna od aplikacija s najvećim brojem preuzimanja, a Rémy kaže kako je razumljivo da ljudi ne preuzimaju ovakve aplikacije u vrijeme kada nema potresa, a pogotovo ne u regijama koje nisu previše seizmički aktivne. Ipak, kada jednom dođe potres, dođe i ogroman broj korisnika. Remy kaže kako danas za to u Hrvatskoj imaju oko 115 tisuća korisnika, a jedina država koja ima sličan broj u regiji je Albanija koju je nekoliko potresa pogodilo prošle godine.

Prekrcani prijavama

Povećan broj novih korisnika sigurno je utjecao na sustav, ali Rémy kaže da se problemi nisu dogodili zbog mnogo preuzimanja, već previše prijava:

Broj preuzimanja nije problem, već je problem bio u izuzetno velikom broju korisnika koji su istovremeno pokušali “prijaviti” potres. Ovo je prouzročilo velik stres za naše IT sustave i uzrokovalo kašnjenja i probleme u stabilnosti aplikacije.

U praksi to izgleda ovako: velik broj korisnika otvorit će aplikaciju samo na nekoliko sekundi nakon što osjete potres te odmah i opisati svoj osjećaj potresa putem grafika na aplikaciji i stranicama. Za primjer koliko to može eskalirati, Rémy objašnjava da je za jedno relativno slabo podrhtavanje od 2.8 stupnjeva prikupljeno više od 1500 prijava u vrlo kratkome vremenu.

Informacije koje seizmolozima zlata vrijede

Informacije koje daju korisnici kojima se doslovno trese tlo pod nogama na ovaj način pomažu znanstvenicima u njihovom radu. Rémy kaže kako je za seizmologe ovakvo prikupljanje informacija korisno jer je vrlo teško predvidjeti štetu koju potresi uzrokuju koristeći samo njihovu snagu i lokaciju:

Ove prijave koje uključuju razinu potresa i nivo štete koriste kako bi pružile više detalja u razinu štete koju je potres prouzročio, a kada akumuliramo ove podatke možemo iz njih dobiti informacije koji nam pomažu u predviđanju potresa u nekoj regiji.

Dodaje i kako postoji drugi aspekt ovih prijava – onaj sociološki. Naime, izravna interakcija očevidaca s aplikacijom pomaže stručnjacima shvatiti gdje i kako je potrebno pomoći, a građane educira o potresima kako bi kasnije bili za njih bolje pripremljeni. Informacije koje se nalaze u aplikaciji također pomažu kako biste bolje razumjeli pojmove o kojima se ovih tjedana govorilo, poput razlike između potresa i podrhtavanja.

Broj korisnika aplikacije skočio je na više od 100 tisuća u manje od dva dana. EMSC

Gdje ima komentara, ima i konflikta

Ipak, iako je vrlo dobra ideja dati ljudima ne samo da grafikama pokažu kako se osjećaju, već i napišu par rečenica, mogli smo biti sigurni da će se u našoj regiji to izvrnuti na nešto posve drugo. Naime, aplikacija je, ni kriva ni dužna, postala mjesto prepucavanja na nacionalnoj osnovi između korisnika iz Hrvatske i Albanije. Vjerojatno zbunjeni znanstvenici pokušali su shvatiti što da rade s komentarima, pa su i na Twitteru upitali korisnike trebaju li se komentari možda posve isključiti.

Rémy mi kaže kako ovo nije prvi puta da vide ovakvo ponašanje, a korisnici cijene mogućnost pokazivanja kako se osjećaju u nekoliko rečenica. Ove funkcionalnosti ne koristimo operativno, ali su tu jer ih korisnici cijene, Rémy pojašnjava:

Čini se kako ovi komentari mogu pomoći ljudima da prebrode traumu potresa. Neki će se šaliti, a drugi neće cijeniti šale. U Hrvatskoj se nismo previše iznenadili jer smo slične stvari vidjeli u Albaniji. Ono što se nama čini je da u područjima u kojima postoji velika gustoća naseljenosti te mnogo kasnijih podrhtavanja neki korisnici ostavljaju desetke komentara i sustav evoluira prema svojevrsnoj društvenoj platformi. Ovo se događa samo na mjestima velike gustoće stanovništva i velikog broja podrhtavanja, što u Zagrebu nije slučaj.

Budite savjesni korisnici i pomozite EMSC timu

LastQuake već broji više od 30 tisuća komentara na sustavu koji su objavljeni nakon potresa u Zagrebu. No, ako su neumjesni i uvredljivi komentari problem, korisnici će ih morati detektirati i prijavljivati sami jer Rémy i tim nisu baš najbolji s našim jezikom, šali se. Nije im cilj, uostalom, brisati sve komentare koji nisu direktno povezani s potresom, ali postoji mnogo kulturoloških aspekata komentiranja i analiziranja toga što je prikladno, stoga je za sada sve u nekakvo “sivoj zoni”. Rémy svakako poziva sve one koji primijete uvredljive komentare na aplikaciji da ih informiraju te će isti biti obrisani što je moguće prije.

Rémy , pun razumijevanja i veoma logičan, ipak kaže kako ne trebamo misliti da su u EMSC-u uzrujani komentarima. Ipak se radi o zakonu velikih brojeva i ne postoji šansa da će 115 tisuća ljudi biti u isto vrijeme pristojno. Za kraj, ističe kako ovo ne bi trebalo umanjiti veliku podršku i suradnju koju je EMSC dobio od građana Hrvatske, a mnogi građani su i donirali te pohvalili organizaciju na Twitteru, na čemu je tim izuzetno zahvalan. Pojavili su se i IT stručnjaci koji žele pomoći, a čini se kako će uskoro LastQuake biti i preveden na neke nove jezike kako bi se što je moguće više ljudi informiralo.

Ako još niste, skinite aplikaciju i u svakom trenutku budite sigurni ljulja li se Zagreb ili ne. Samo nemojte biti toksični u komentarima!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Kolumna

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.