Poslovni plan vaše mobilne aplikacije i sve ostale "dosadne" odluke ključne za njen uspjeh

Poslovni plan vaše mobilne aplikacije i sve ostale “dosadne” odluke ključne za njen uspjeh

Prvih nekoliko pitanja koja ćete se zapitati pri izradi svoje mobilne aplikacije na žalost neće biti treba li vam, isplati li vam se ili pak na koji ćete je način financirati i koju korist imati? Dobar dio ljudi odnosno tvrtki griješi u koracima odmah u početku. Nakon početne ideje, malo guglanja i minimalnog istraživanja tržišta zaključuju da je njihova ideja jedinstvena, inovativna i da se samim time isplati. Pobogu, tko ne bi htio kupiti vašu zanimljivu aplikaciju i besplatno je preuzeti? Downloadi će se samo gomilati, a zarada kapati.

Prvih nekoliko pitanja koja ćete se zapitati pri izradi svoje mobilne aplikacije na žalost neće biti treba li vam, isplati li vam se ili pak na koji ćete je način financirati i koju korist imati?

Dobar dio ljudi odnosno tvrtki griješi u koracima odmah u početku. Nakon početne ideje, malo guglanja i minimalnog istraživanja tržišta zaključuju da je njihova ideja jedinstvena, inovativna i da se samim time isplati. Pobogu, tko ne bi htio kupiti vašu zanimljivu aplikaciju je besplatno preuzeti? Downloadi će se samo gomilati, a zarada kapati.

Ne planiraju se ciljevi, dugoročne strategije razvoja i sve one ostale stvari o kojima je pametno,  ali “dosadno” razmišljati unaprijed.

Serijom članaka o razvoju mobilnih aplikacija za Android, Symbian, iPhone i druge mobilne platforme Netokracija vas uvodi uz vodeće hrvatske stručnjake za mobilne i internetske tehnologije u svijet appova.

Od planiranja i izrade do promocije i slaganja korisničkog sučelja, u tome nas podržava Ovi by Nokia na kojemu možete naći pregršt mobilnih aplikacija kao i objaviti vlastitu.

Prava pitanja koja bi svatko tko ulazi u taj svijet trebao postavljati odmah u početku su među ostalim:

  • Što želite postići aplikacijom?
  • Je li krajnji cilj zarada?
  • Želite li ostvariti nešto drugo, primjerice pojačati marketinške napore?
  • Želite li olakšati korištenje svojih usluga putem mobilnih aplikacija?
  • Otvoriti dodatni, do tada nepostojeći, kanal distribucije?

U u tom trenutku uglavnom nastaju problemi, jer nemamo dovoljno volje i snage otvoriti Excel tablicu pogledati kako stvari stoje; procijeniti troškove vezane uz izradu, održavanje ali i eventualnu promociju aplikacije te njene koristi. Dobit ne mora biti izravna, u obliku kuna koje će se sliti na vaš bankovni račun od prodaje aplikacija. Mobilna aplikacija vam može dovesti nove klijente odnosno leadove ili pak publiku koji će doći do vas njenim korištenjem.

Kuna po kuna, lead po lead

Poseban problem su troškovi izrade aplikacije. U Hrvatskoj i regiji i dalje vlada mišljenje da su mobilne aplikacije pomodna igračka s kojom ne treba pretjerano razbijati glavu. Bez obzira na to što se pametni telefon broje u stotinama tisuća, što neke procjene pokazuju da Facebooku putem mobitela svaki mjesec pristupa pola milijuna ljudi u Hrvatskoj…

Prije izbora platforme i trgovine za mobilne aplikacije, imate većih problema i glavobolja.

Kada se stvari promatraju iz tog kuta cijena izrade takvih aplikacija se vrlo često ne vrednuje po količini rada niti trenutnog stanja na tržištu developera nego se poseže za odokativnim metodama. Tu sve pada u vodu, a situacija je jasna. Ako je vaša aplikacija jednostavna i ako će služiti marketinške svrhe te u sebi sadržavati minimalni broj funkcija posegnite za nekim od servisa za jednostavno stvaranje aplikacija i na taj način uštedite sebi, ali i svima od kojih ste tražili ponudu za izradu hrpu živaca i vremena.

Ako je vaša aplikacija kompleksnija, ima duži životni ciklus i od nje želite izvući krajnju korist o kojoj smo govorili u samom početku članka, razmislite o “dosadnijim” stvarima poput budžeta, troškova servera , troškova održavanja, vizualnog oblikovanja itd. Angažirajte user interface i user experience specijaliste ako ih niste dobili u paketu.

Mobilno tržište je posebna priča

Pri planiranju aplikacije imajte na umu i istraživanja poput Nokijinog istraživanja o korištenju mobilnih aplikacija te GfKovog o opremljenosti kućanstava Hrvatske:

  • Mobilni telefoni su jedina stvar koja je uz vas 24 sata dnevno;
  • Mobilni telefoni koji su sposobni pokretati zahtjevnije mobilne aplikacije su obično višeg cjenovnog ranga i samim time pretpostavljaju višu platežnu moć;
  • Isti pametni telefoni za sobom povlače i veću razinu tehničke pismenosti, odnosno educiranije kupce;
  • Većina korisnika pametnih telefona je navikla na online plaćanje i kreditnu karticu koriste bez straha;
  • U Hrvatskoj je još uvijek tržište mobilnih aplikacija nerazvijeno i količina kvalitetnih domaćih aplikacija je poprilično mala;
  • Svakog mjeseca pola milijuna ljudi se u Hrvatskoj na Facebook spoji putem mobilnog telefona.;
  • U Hrvatskoj postoji ukupno 6.3 milijuna mobilnih telefona;
  • U oko trećini kućanstava u Hrvatskoj (36%) danas se već nalazi barem jedan smartphone;
  • Pametni telefoni u hrvatskoj se broje u stotinama tisuća.

Nakon što ste riješili gornje dileme vrijeme je za odabir najpogodnije/ih platformi. Za sada je u Hrvatskoj situacija vrlo jasna. Ako želite naplaćivati svoju novu mobilnu aplikaciju zasad ćete birati Apple i Nokiju odnosno iTunes App Store i Ovi Store. Svi ostali uključujući Windows marketplace, Android Market i Blackberry App World zasad nisu idealni.

Iskreno se nadam zbog svih uključenih u taj proces; developera, operatera i samih korisnika da će se situacija na tom polju uskoro promijeniti. Zasad svi radimo s onim što nam je dostupno. Neovisno o načinu kako ćete zaraditi od svoje aplikacije; Androidom, iPhoneom i Symbianom pokrit ćete većinu tržišta pametnih telefona s pristupom Internetu.

Dakle imate ideju kakva bi vaša aplikacija trebala biti, odredili ste budžet i na koje bi sve troškove trebali računati, odabrali ste developera, napravili plan razvoja, promocije i naravno pronašli način kako se okoristiti tom aplikacijom. Spremni ste za pohod na sve dućane mobilnih aplikacija koje postoje. 🙂 Muči li vas još što pri planiranju svoje mobilne aplikacije?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni Aničić

    Toni Aničić

    22. 03. 2011. u 9:39 am Odgovori

    Krasan clanak Luka.

    Planiranje te istrazivanje trzista je kljucna stvar u tom procesu. U startu nam se znala dogoditi situacija da smo izgubili podosta vremena na aplikaciju koja zarađuje relativno malo novaca, no uz dosta prakse sada uspjevamo raditi prilicno tocne projekcije prihoda i troškova za aplikacije, a posebno one koje se nalaze unutar niše u kojoj smo specijalizirani.

      • Toni Aničić

        Toni Aničić

        22. 03. 2011. u 2:52 pm Odgovori

        Ako se radi o novoj niši onda je stvar komplicirana, dugotrajna, teška i ima dosta nagađanja i pretpostavljenih brojki u realnim okvirima iz dosadašnjeg iskustva (conversion rate, brzina zauzimanja market sharea). Klasicni keyword research ce vam dati dobar uvid u popularnost određene tematike. Tu brojku uzmete u omjer sa brojem uređaja na koje ju možete distribuirati na ciljanom tržištu i dobijete neku brojku koja vam predstavlja apsolutni broj potencijalnih korisnika u datom trenutku. Kod dugorocnih planova valja paziti i na stvari tipa raste li to tržište ili pada i o kojoj se stopi rasta ili pada radi.

        Kod vec uigranih niša, stvar je puno jednostavnija jer posjedujete konkretne brojke s kojima možete baratati te znati gotovo tocan broj downloada koji cete imati na dnevnoj razini.

        • Ivan Vučica

          Ivan Vučica

          22. 03. 2011. u 8:51 pm Odgovori

          Problem je u dosadašnjem iskustvu (tj. nepostojanju istog) 🙂

          Meni intuicija (možda pogrešna?) govori da googlanje keyworda i brojanje rezultata ne znači puno po pitanju zainteresiranosti tržišta. Isto i pretraživanje raznih app storeova: ako je stvar popularna, znači da već ima konkurencije.

          Kod uigranih niša, kako doći do podataka? Svi ih skrivaju kao zmija noge 🙂

          Sve što ja mogu trenutno raditi je “napikavati” tržište, i analizirati tuđe analize… no izravno doći do podataka većina ljudi ne može 🙂

          Upravo zato me interesira: kako konkretno doći do podataka, i kako ih obraditi na ispravan način? Znači sjednem, upalim Safari, upalim spreadsheet — kako i koje podatke iz Safarija pretočiti u podatke u spreadsheetu koji se mogu protumačiti? 🙂

  2. Željko

    Željko

    22. 03. 2011. u 11:06 am Odgovori

    Dobar članak,

    to je naša Hrvatska zbilja, gdje ljudi nikome ne vjeruju što se tiče kupovine još bilo preko nekog Stora bilo negdje drugdje. Čovjek može imati super ideju, ali ako to neće prihvatiti većina ljudi, onda ima projekat osuđen na propast. Evo prije tjedan dana lansirali smo svoju prvu aplikaciju Croatian Portfolio i za sada su komentari više nego odlični. Na njoj se jako dobro nauči kako ljudi dišu, šta im je potrebno i zanimljivo.

    Sve u svemu, želim da bude još ovakvih članaka, te ideja na ovu temu kako bismo mogli promijeniti svijest u nas 🙂

    LP.
    Željko Ivanek

    Croatian Portfolio

  3. Luka Sučić

    Luka Sučić

    22. 03. 2011. u 12:12 pm Odgovori

    Drago mi je da je članak naišao na toliki interes, nekako je ovo područje još uvijek neistraženo i nedovoljno se priča o njemu. Tako da ako imate šta dodati, vlastita iskustva i slično … samo naprijed 🙂

    • Željko

      Željko

      22. 03. 2011. u 1:30 pm Odgovori

      Evo samo da se nadovežem još na ovu temu.

      Mislim da je kao prvo, ključna stvar dobiti povjerenje korisnika, a to se postiže sa dosta upornosti, marketinga, ali najviše preporuka. Ako Vam samo jedan korisnik napiše da Vam aplikacija ne valja, cijela stvar pada u vodu. Tako da je moje mišljenje da osim što se postave svi parametri za izradu same aplikacije potrebno je istražiti načine razmišljanja ljudi (različitih profila) prije nego šta ta aplikacija izađe u prodaju.

      Željko Ivanek

      Croatian Portfolio

  4. Emanuel Blagonić

    Emanuel Blagonić

    22. 03. 2011. u 12:26 pm Odgovori

    Odličan članak, jedino se ne bih složio s ovom tvrdnjom: Mobilni telefoni koji su sposobni pokretati zahtjevnije mobilne aplikacije su obično višeg cjenovnog ranga i samim time pretpostavljaju višu platežnu moć

    U zemlji kao što je Hrvatska gdje ljudi dižu kredite da bi kupili cipele vrijedne 5000 kn (da, čuo sam i za takve slučajeve) kupnja mobitela je kupnja statusnog simbola, tako da iPhone ima jako puno ljudi kojimo to (a) realno i ne treba i (b) ne mogu si ga priuštiti.

    Ali ako radite aplikacije za strano tržište, onda sve ovdje napisano stoji 100%. 😉

  5. Luka Sučić

    Luka Sučić

    22. 03. 2011. u 2:01 pm Odgovori

    Hvala svima na feedbacku, zaista nisam očekivao ovoliki interes 🙂

    @Emanuel ove situacije koje spominješ su vrlo zgodne za ilustraciju i često ih čujemo već godinama ali definitivno nisu toliko široko rasprostranjene koliko se misli.

    @Ivo – GetJar je nažalost gotovo potpuno nepoznat širokoj hrvatskoj publici i nema uređen vlastiti sustav naplate ( dakle submitati možeš samo free, ad supported i demo/shareware aplikacije) naplatu moraš odrađivati sam kako god znaš i umiješ . Mislim da ne moram objašnjavati zbog čega je to veliki minus 🙂

    @željko definitivno stoji poanta tvog komentara, pravi izazov je na koji način najveće kritke pretvoriti u pohvale odnosno poboljšanje same aplikacije 🙂

    • Ivo Špigel

      Ivo Špigel

      23. 03. 2011. u 9:31 pm Odgovori

      Znači možeš staviti svoj free ili demo app na GetJar i onda npr. paid verziju na vlastiti site s PayPal naplatom ili recimo na Android Market i sl. (?) Ako sam dobro shvatio, to ne mora biti toliko loša opcija.

      • Tomislav Car

        Tomislav Car

        24. 03. 2011. u 1:20 am Odgovori

        @Ivo: iPhone i iPad aplikacije možeš jedino staviti na AppStore, dakle ništa drugo tehnički ne dolazi u obzir jer iPhone dopušta instalaciju samo s AppStorea.

        Što se tiče komentara oko PayPala kao mogućeg izvora naplate, glavna prednost AppStore modela je jednostavnost naplate. Dakle 1-2 clicka do aplikacije na tvom telefonu, update aplikacija riješen kroz AppStore, podaci o kreditnoj su već upisani kod prve aktivacije AppStorea.

        U biti dakle, useri samo moraju kliknuti, upisati password i za 10 sekundi aplikacija im je na telefonu i mogu ju koristiti. Kombinacije GetJar + PayPal su što se tiče jednostavnosti korištenja i korisničkog iskustva miljama daleko od toga.

        Također, vrlo teško (gotovo nemoguće) je boriti se protiv storeova koji dođu preinstalled na samim telefonima (dakle AppStore, Android Market, OVI Store, Samsung Apps). 99% usera nema pojma da postoji nekakav GetJar, a kamoli da bi PayPalom nešto na njemu platili…

        • Ivo Špigel

          Ivo Špigel

          24. 03. 2011. u 7:31 am Odgovori

          @Tomislav: Da, za iOS platformu mi je to što kažeš sasvim jasno i dobro poznato. Moji se komentari odnose prvenstveno na Android.
          Razumijem da je jednostavnost neosporna prednost AppStore i sličnih modela. Pretpostavimo, međutim, da domaći mobile developer napravi app namijenjen prvenstveno domaćem ili regionalnom tržištu. U tom slučaju – ako sam dobro upućen – ne postoji način da svoj app prodaje preko Android Marketa. GetJar mu omogućuje da naplatu riješi na neki drugi način (makar i manje elegantan) ali da se app ipak *prodaje* i da ne ovisi samo o “dobrovoljnim SMS prilozima” i sl.
          Dakle samo “razmišljam naglas” – Android je sigurno sve popularniji i kod nas, i da sam developer mobilnih appova (a nisam) nisam siguran da bih se tako lako i rado odrekao Android tržišta.
          Ja sam za GetJar prvi put čuo kad sam si htio nabaviti Angry Birds za Android – Rovio je očito iz nekih ovakvih razloga išao na GetJar umjesto Android Marketa. Uostalom in-app reklame, kao što se vidi i na njihovom primjeru, ne moraju biti loš način financiranja. Koliko mi je poznato, oni približno slične prihode imaju od reklama u Android verziji kao i od prodaje iOS verzije.

    • Ivo Špigel

      Ivo Špigel

      23. 03. 2011. u 9:35 pm Odgovori

      … a ako imaš hit aplikaciju vjerojatno ti nije svejedno niti za onih 30% koji idu tebi a ne samom app storeu.
      Jasno mi je da je jedna od velikih prednosti Appleovog modela da si prisutan na vrlo popularnoj platformi. S druge strane tamo si jedan od milijardu appova pa, osim za malu manjinu, ionako moraš svoj app na ovaj ili onaj način popularizirati?
      Just askin’…

  6. hrvac

    hrvac

    23. 03. 2011. u 1:17 pm Odgovori

    da dobro si to zakljucio! Steta sto vec tada nije imao svoju aplikaciju jer Momo Amsterdam je bio boom za njegov izum:( Ne bi bilo lose da ga se kontaktira i da on kaze svoja iskustva, mislim da bi bilo korisno!

  7. Luka Sučić

    Luka Sučić

    23. 03. 2011. u 1:38 pm Odgovori

    Hrvac taj MoMo je bio kickoff same ideje a rezultat je aplikacija, Ivorom sam surađivao na Mackorisniku tako da ću definitivno preporučiti da ga se kontaktira. Njegova priča je poprilično zanimljiva

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.